Povežite se sa nama

OKO NAS

KONTROVERZNI ŠVAJCARAC U MOJKOVCU UJEDINIO VOJNU I CIVILNU PROIZVODNJU: Tari pripojio fabriku metala

Objavljeno prije

na

Od sredine ovog mjeseca oba dijela mojkovačke fabrike Tara – Tara Aerospace and Defence Products i Tara Precision Works, neće ni formalno biti razdvojene, već će poslovati kao jedna firma. Novoformirano preduzeće zadržaće naziv dosadašnjeg vojnog dijela – Tara Aerospace and Defence Products. U toj kompaniji spajanje pravdaju praktičnijim poslovanjem i logičnim udruživanjem. Prema nezvaničnim ali pouzdanim informacijama, precizne podjele posla to jest, poštovanja odvojenosti ,,civilne” i ,,vojne” proizvodnje ni do sada nije bilo.

Većinski vlasnik te firme i ubuduće će biti kontroverzni švajcarski trgovac oružjem Hajnrih Tomet, odnosno njegova kompanija BT International (BTI). Svjetski mediji, među kojima i Njujork tajms, istraživačke novinarske mreže i Amnesti internešenel navode da je Tomet optuživan za šverc oružja i da je na listi američkog Stejt departmenta za nadzor mogućih ilegalnih trgovaca oružjem. BT International većinski je vlasnik u Tara Aerospace and Defence Products od kada je početkom novembra prošle godine ukinuta ranija zabrana da stranci budu vlasnici više od 49 odsto akcija u kompanijama za proizvodnju i promet naoružanja i vojne opeme.

BTI je udio u bivšoj fabrici 4. novembar kupio 2007. za gotovo 13 puta manju cijenu od nominalne, dvije godine nakon što je Tomet poslao pismo da je zainteresovan za bivše preduzeće saveznog ministarstva odbrane, koje je 2003. preuzela Vlada Crne Gore i izvela ga iz stečaja.

Prema prijedlogu BTI u pismu o namjerama iz 2005. godine obavljena je i podjela fabrike na dvije – vojni i civilni program. Savjet za privatizaciju ubrzo je donio odluku o privatizaciji obje kompanije, a na javni poziv punudu dostavlja samo BTI. Akcije u obje fabrike koštale su Tometa 2007. godine 131.000 eura. On se obavezao da investira ukupno 6,4 miliona. U tom trenutku nominalna vrijednost prodatih akcija iznosila je 1,7 miliona eura.

Fabrika Tara Precision Works, koja je pripojena dijelu Tara Aerospace and Defence Products, zvanično nema vojnu djelatnost već se bavi obradom metala i drugih proizvoda koje druga fabrika ugrađuje u vojne proizvode. U tom ,,civilinom dijelu” BTI je imao 34,2 odsto, Kandussi Beteiligungs-und Handels-GmbH, povezana firma iz Austrije 26,4, Krušik Valjevo 6,7, dok BTI Montenegro, registrovan u Podgorici za finansijske usluge i čiji je Tomet jedini vlasnik, ima 15,8 odsto.

Tomet je i do sada, uprkos formalno razdvojenoj djelatnosti, kao marketinški brend koristio naziv Tara Group, koju čine Tara Arospace and Defence Products, Tara Precision Works i Tara Perfection.

Tara Perfection 2009. osnovala je (72 odsto) firma BTI Montenegro DOO, čiji je jedini vlasnik Tomet. Međutim, prema podacima sa sajta registra preduzeća, glavna djelatnost Tare Perfection je ,,proizvodnja metalnih konstrukcija i djelova konstrukcija”, dok je na sajtu Tara-perfection.com pisalo da fabrika u okviru ,,podjele posla” u Tara Group proizvodi pištolj TM-9 i automatsku pušku TM-4.

Čak i na specijalizovanim sajtovima, koji se bave oružjem, poput world.guns.ru može se vidjeti da pištolj TM-9 proizvodi firma Tara Perfection.

I pored tri eksplozije u Tara Group za samo 18 mjeseci, iz te kompanije informacije su vrlo rijetko i oskudno dospijevale do javnosti. Od zaposlenih je bilo gotovo nemoguće dobiti informaciju čak i o visini zarada, pa se sticao utisak da je, uprkos nesrećama pri eksplozijama, Tara jedino mjesto u Mojkovcu gdje se isplati raditi.

Prije nekoliko dana, kako kaže, isprovociran robovlasničkim odnosima u toj kompaniji, predsjednik sindikata fabrike oružja Marinko Medojević otkrio je novinarima da, ipak, njegove kolege rade za bijedne plate, u neadekvatnim uslovama rada i ugroženi.

Prema njegovim riječima, izvršni direktori u Tara Group primaju zarade od 2. 000 do 5.000 eura, dok trećina zaposlenih u Tara Precision Works prima po 250 eura.

,,Sve to, iako rade na veoma opasnim i odgovornim radnim mjestima. Već pet godina zaposlenima se ne uplaćauju porezi i doprinosi, a uprkos tome što je potpisan ugovor o reprogramu duga s Ministarstvom finansija, ne vjerujem da su do sada ni dvije ili tri rate uplatili. Tako, po osnovu poreza i doprinosa dug iznosi oko 2, 5 milona eura. Dvojica mojih kolega nedavno su dobili otkaze, a nijesu im zaključene radne knjižice niti je predhodno promijenjen akt o sistematizaciji”, tvrdi predsjednik sindikata Medojević.

On je potvrdio nezvanične informacije, prema kojima su minulih godina zaposleni na odgovornim mjestima radili prekovremeno. To je, tvrdi Medojević, i razlog za prve dvije, od tri eksplozije, koje su se dogodile u toj fabrici.

,,To odgovorno tvrdim. Prve dvije eksplozije izazvane su zbog toga što su ljudi radili po 16 sati, iako je na tim mjestima optimalno radno vrijeme šest sati. Uz sve to, dvije povrijeđene radnice, nijesu dobile nikavu pomoć, a izvršni direktor smatra da im je dovoljno što za vrijeme bolovanja primaju cijeli iznos plate”, kaže Medojević.

Kako tvrdi prvi čovjek sindikata mojkovačke Tare, radnici su često pod pritiskom i ucijenjeni činjenicom da im ugovore zaključuju na mjesec dana. Zbog toga, tvrdi on, ćute i o uslovima rada i o visini zarade.

Medojevića čudi i ,,nezainteresovanost države za svoj dio akcija u fabrici”. Kaže da na špsljednjoj skupštini akcionara nije prisustvovao niko od predstavnika države. Vlada nema ni svog predstavnika u bordu direktora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo