Povežite se sa nama

OKO NAS

KONTROVERZNI ŠVAJCARAC U MOJKOVCU UJEDINIO VOJNU I CIVILNU PROIZVODNJU: Tari pripojio fabriku metala

Objavljeno prije

na

Od sredine ovog mjeseca oba dijela mojkovačke fabrike Tara – Tara Aerospace and Defence Products i Tara Precision Works, neće ni formalno biti razdvojene, već će poslovati kao jedna firma. Novoformirano preduzeće zadržaće naziv dosadašnjeg vojnog dijela – Tara Aerospace and Defence Products. U toj kompaniji spajanje pravdaju praktičnijim poslovanjem i logičnim udruživanjem. Prema nezvaničnim ali pouzdanim informacijama, precizne podjele posla to jest, poštovanja odvojenosti ,,civilne” i ,,vojne” proizvodnje ni do sada nije bilo.

Većinski vlasnik te firme i ubuduće će biti kontroverzni švajcarski trgovac oružjem Hajnrih Tomet, odnosno njegova kompanija BT International (BTI). Svjetski mediji, među kojima i Njujork tajms, istraživačke novinarske mreže i Amnesti internešenel navode da je Tomet optuživan za šverc oružja i da je na listi američkog Stejt departmenta za nadzor mogućih ilegalnih trgovaca oružjem. BT International većinski je vlasnik u Tara Aerospace and Defence Products od kada je početkom novembra prošle godine ukinuta ranija zabrana da stranci budu vlasnici više od 49 odsto akcija u kompanijama za proizvodnju i promet naoružanja i vojne opeme.

BTI je udio u bivšoj fabrici 4. novembar kupio 2007. za gotovo 13 puta manju cijenu od nominalne, dvije godine nakon što je Tomet poslao pismo da je zainteresovan za bivše preduzeće saveznog ministarstva odbrane, koje je 2003. preuzela Vlada Crne Gore i izvela ga iz stečaja.

Prema prijedlogu BTI u pismu o namjerama iz 2005. godine obavljena je i podjela fabrike na dvije – vojni i civilni program. Savjet za privatizaciju ubrzo je donio odluku o privatizaciji obje kompanije, a na javni poziv punudu dostavlja samo BTI. Akcije u obje fabrike koštale su Tometa 2007. godine 131.000 eura. On se obavezao da investira ukupno 6,4 miliona. U tom trenutku nominalna vrijednost prodatih akcija iznosila je 1,7 miliona eura.

Fabrika Tara Precision Works, koja je pripojena dijelu Tara Aerospace and Defence Products, zvanično nema vojnu djelatnost već se bavi obradom metala i drugih proizvoda koje druga fabrika ugrađuje u vojne proizvode. U tom ,,civilinom dijelu” BTI je imao 34,2 odsto, Kandussi Beteiligungs-und Handels-GmbH, povezana firma iz Austrije 26,4, Krušik Valjevo 6,7, dok BTI Montenegro, registrovan u Podgorici za finansijske usluge i čiji je Tomet jedini vlasnik, ima 15,8 odsto.

Tomet je i do sada, uprkos formalno razdvojenoj djelatnosti, kao marketinški brend koristio naziv Tara Group, koju čine Tara Arospace and Defence Products, Tara Precision Works i Tara Perfection.

Tara Perfection 2009. osnovala je (72 odsto) firma BTI Montenegro DOO, čiji je jedini vlasnik Tomet. Međutim, prema podacima sa sajta registra preduzeća, glavna djelatnost Tare Perfection je ,,proizvodnja metalnih konstrukcija i djelova konstrukcija”, dok je na sajtu Tara-perfection.com pisalo da fabrika u okviru ,,podjele posla” u Tara Group proizvodi pištolj TM-9 i automatsku pušku TM-4.

Čak i na specijalizovanim sajtovima, koji se bave oružjem, poput world.guns.ru može se vidjeti da pištolj TM-9 proizvodi firma Tara Perfection.

I pored tri eksplozije u Tara Group za samo 18 mjeseci, iz te kompanije informacije su vrlo rijetko i oskudno dospijevale do javnosti. Od zaposlenih je bilo gotovo nemoguće dobiti informaciju čak i o visini zarada, pa se sticao utisak da je, uprkos nesrećama pri eksplozijama, Tara jedino mjesto u Mojkovcu gdje se isplati raditi.

Prije nekoliko dana, kako kaže, isprovociran robovlasničkim odnosima u toj kompaniji, predsjednik sindikata fabrike oružja Marinko Medojević otkrio je novinarima da, ipak, njegove kolege rade za bijedne plate, u neadekvatnim uslovama rada i ugroženi.

Prema njegovim riječima, izvršni direktori u Tara Group primaju zarade od 2. 000 do 5.000 eura, dok trećina zaposlenih u Tara Precision Works prima po 250 eura.

,,Sve to, iako rade na veoma opasnim i odgovornim radnim mjestima. Već pet godina zaposlenima se ne uplaćauju porezi i doprinosi, a uprkos tome što je potpisan ugovor o reprogramu duga s Ministarstvom finansija, ne vjerujem da su do sada ni dvije ili tri rate uplatili. Tako, po osnovu poreza i doprinosa dug iznosi oko 2, 5 milona eura. Dvojica mojih kolega nedavno su dobili otkaze, a nijesu im zaključene radne knjižice niti je predhodno promijenjen akt o sistematizaciji”, tvrdi predsjednik sindikata Medojević.

On je potvrdio nezvanične informacije, prema kojima su minulih godina zaposleni na odgovornim mjestima radili prekovremeno. To je, tvrdi Medojević, i razlog za prve dvije, od tri eksplozije, koje su se dogodile u toj fabrici.

,,To odgovorno tvrdim. Prve dvije eksplozije izazvane su zbog toga što su ljudi radili po 16 sati, iako je na tim mjestima optimalno radno vrijeme šest sati. Uz sve to, dvije povrijeđene radnice, nijesu dobile nikavu pomoć, a izvršni direktor smatra da im je dovoljno što za vrijeme bolovanja primaju cijeli iznos plate”, kaže Medojević.

Kako tvrdi prvi čovjek sindikata mojkovačke Tare, radnici su često pod pritiskom i ucijenjeni činjenicom da im ugovore zaključuju na mjesec dana. Zbog toga, tvrdi on, ćute i o uslovima rada i o visini zarade.

Medojevića čudi i ,,nezainteresovanost države za svoj dio akcija u fabrici”. Kaže da na špsljednjoj skupštini akcionara nije prisustvovao niko od predstavnika države. Vlada nema ni svog predstavnika u bordu direktora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo