Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠVERC NARKOTIKA: Opasna sintetika

Objavljeno prije

na

k2

Poznavaoce prilika nije iznenadila informacija da je jedan državljanin Crne Gore, nastanjen u Švedskoj, uhapšen zbog pokušaja šverca šesto tableta sintetičke droge, popularno nazvane supermen.

Norveški mediji prenijeli su da mladić ima 22 godine i da je pokušao da iz Švedske u mjestu Svinesud pređe u Norvešku. Mlađani Crnogorac policiji je rekao da je krenuo kod prijatelja u Oslo, ali umjesto odlaska u glavni grad Norveške, završio je u policijskoj stanici u gradu Halden.

Norveška policija saopštila je da je početkom godine u gradu Trondhajmu u toj zemlji od konzumiranja supermena preminula jedna osoba, te da su prošle godine od izvjesnog državljanina Poljske zaplijenili čak 38.570 tableta te droge. Supermen je jedna od sintetičkih droga, kojih ima veliki broj. Riječ je o malim, rozim tabletama na kojima je utisnut znak popularnog filmskog junaka.

Ove tablete u prodaji se obično plasiraju pod vidom ekstazija, ali stručnjaci objašnjavaju da su hemijski testovi pokazali kako su, u stvari, u pitanju lažne ekstazi tablete.

Hemijske analize su pokazale da tablete sa znakom supermena ne sadrže MDMA, što je glavni sastojak ekstazija, već PMMA.

,,PMMA ima različito vrijeme djelovanja od MDMA, često prođe i više od dva sata prije nego konzument osjeti dejstvo tablete zbog čega razočarani i misleći da tableta ne djeluje uzimaju novu dozu što za posljedicu ima smrtne ishode”, prenio je BBC.

I u nekoliko zemalja zapadne Evrope zabilježeni su smrtni slučajevi od predoziranja tabletama supermen. Tako su, primjera radi, u Velikoj Britaniji od sredine decembra prošle godine do 2. januara od supermena preminule četiri osobe.

Monitorov dobro obaviješteni izvor objašnjava da je upotreba sintetičkih droga u porastu i da ih je u Sjedinjenim Američkim Državama registrovano čak četiristo vrsta, dok ih je u Evropi, konkretno u Poljskoj, skoro dvjesta.

,,Dobar broj ovih droga može se naći i na prostorima Balkana, pa tako i Crne Gore, i roditelji treba dobro da obrate pažnju na svoju djecu koja idu na žurke gdje lako mogu biti meta onih koji žele da im podmetnu neku od tih lako dostupnih droga”, kaže naš izvor.

On objašnjava da jedna od tih sintetičkih droga, koja se najprije pojavila u Njujorku, nosi naziv K2 ili spice (spajs) a da se danas može pronaći i na crnogorskim ulicama.

,,Ova droga, na primjer, povećava tjelesnu temperature, kod konzumenta ostvaruje imunost na bol i osjećaj nenormalne snage. Nekada su potrebna po tri jaka policajca da savladaju narkomana pod dejstvom ove droge”, kaže Monitorov dobro obaviješteni izvor.

On kaže i da je sintetička droga pod nazivom krokodil u Crnoj Gori i u Srbiji izavala dosta smrtnih slučajeva, jer se, kako objašnjava, ne radi samo o opijatu, već o hemiji koja u sebi ima fosfora i teških metala i izaziva propadanje tkiva.

,,Nefedron je opijat za žurke. Radi se o mješavini amfetamina, kokaina i ekstazija. Tu je i tableta poznata pod nazivom MDMA, ulični naziv esker ili eks. To je, u stvari, psihoaktivni sastojak ekstazija. Izaziva euforiju, ubrzan rad srca, visok krvni pritisak, sužavanje krvnih sudova, znojenje, napad panike i snažno nasilno ponašanje”, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima, od velikog broja sintetičih droga na prostorima Crne Gore evidentirano je prisustvo takozvanog snagatora, koji izaziva veliku agresivnost i nerijetko dovodi do zaustavljanja rada srca.

,,Koliko je jaka sintetička droga pod nazivom sintetički kanabinoid 2201 reći ću vam najbolje ako je uporedimo s marihuanom, odnosno ako kažemo da djeluje čak osamsto puta jače od marihuane”, kaže naš izvor.

On objašnjava da među poznatije sintetičke droge koje se mogu naći i na našim ulicama i noćnim klubovima, spada i LSD, kao najjača sintetička droga, koja se prenosi putem papirića na kojima je rastvor ove droge, ili rjeđe u obliku praha, pilula i kapsula, s dejstvom od dvanaest sati.

,,Poznatije sintetičke droge su i amfetamin, metamfetamin s uličnim nazivima spid ili kristal, zatim metadon, takozvani kristalići s djelovanjem od čak trideset sati. DHB nazivaju još i droga za silovanje. Tu je još veliki broj sintetičkih droga o kojima bi moglo i trebalo više da se zna”, kaže naš izvor.

Sintetičke droge su, ineče, na drugom mjestu najviše konzumiranih narkotika širom svijeta, poslije maruhuane, ispred heroina i kokaina, saopštila je ranije i Agencija UN za borbu protiv droge i kriminala (UNODC). Poslije kanabisa, ATS (stimulansi tipa amfetamina) druga je najviše korišćena droga širom svijeta i nadmašila je heroin i kokain, dok na prvom mjestu ostaje kanabis, naveo je UNODC u izvještaju o narkoticima ATS, među koje spadaju ekstazi i metamfetamin.

Agencija UN je upozorila da je ova vrsta droga veoma opasna, ali da privlači manje pažnje od heroina i kokaina.

,,Pristupačnih cijena i jednostavne za proizvodnju, droge ATS su privlačan izbor za milione korisnika u svim djelovima svijeta i pružaju kriminalcima mogućnost ulaska u novo i neistraženo tržište. Za razliku od droga biljnog porijekla, poput opijata i kokaina, sintetičke droge mogu se proizvoditi bilo gdje, s malim početnim kapitalom kriminalaca”, upozoreno je iz Agencije UN.

Količina zaplijenjenih narkotika ATS u jugoistočnoj Aziji ukazuje, tako, na trend dramatičnog porasta – od 2008. godine kada je zaplijenjeno 32 miliona tableta metamfetamina, do narednih nekoliko godina u kojima su zapljene dostigle 130 miliona. Proizvodnja amfetamina naglo je povećana u zapadnoj Africi i Latinskoj Americi, dok je u Evropi i istočnoj i jugoistočnoj Aziji u porastu trend ubrizgavanja ATS injekcijama, čime se povećava opasnost od zaraze virusom HIV.

Monitorov izvor iz crnogorske policije objašnjava da je najveći proizvođač sintetičkih droga u Evropi Holandija, ali da kriminalne grupe s naših prostora ove droge krijumčare iz Turske i Bugarske.

,,Šverc ekstazija iz Turske ide preko Novog Pazara, Rožaja, Prijepolja do Sarajeva. Osim ove grupe, na Crnu Goru su naslonjene još dvije grupe, iz Doboja i Dervente”, objašnjava naš policijski izvor.

Prema njegovim riječima, ,,sintetikom” se bavi i jedna kriminalna grupa u Splitu kao i u Zadru.

,,Na Kosovu, zbog velikog prisutva heroina i kokaina, količine sintetičkih droga su zanemarljive, ali kosovski kriminalci zato rade s ekstazijem u Italiji, Njemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama”, kaže izvor iz policije.

Za razliku od Srbije, gdje je postojalo nekoliko fabrika i laboratorija za proizvodnju sintetičkih droga, naš izvor tvrdi da nije poznato da u Crnoj Gori eventualno postoji proizvodnja, ali naglašava da je naša država značajno tranzitno područje i za ovu vrstu narkotika. U ukupnom švercu narkotika kroz Crnu Goru, sintetičke droge, prema nekim podacima, učestvuju sa sedam do deset odsto. Gdje god ima šverca, tu ima i crnogorskih državljana.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo