Povežite se sa nama

OKO NAS

NA PUTU OD BLISKOG ISTOKA PREMA ZAPADU: Talas izbjeglica uskoro preko Crne Gore?

Objavljeno prije

na

migranti-izbeglice-srbija-m

Prema procjenama Ujedinjenih nacija, oko 800 hiljada ljudi sa ratom zahvaćenih područja na Bliskom Istoku krenuće do kraja ove godine prema Evropi. Većini njih je odredište SR Njemačka, koja postaje njihova terra promessa (obećana zemlja).

Ali, do Evropske unije treba stići. Najprije se mora preći najveće polje smrti u ovom trenutku, Sredozemno more, pa potom preko Grčke, Makedonije, Srbije i Mađarske, dalje do zemalja zapadne Evrope.

No, kako je vlada mađarskog premijera Viktora Orbana sve neprijateljskije raspoložena prema valu izbjeglica iz Sirije, Iraka i Avganistana, te najavljuje drastično pooštravanje kontrola i podizanje novih zidova, državljani tih zemalja se odlučuju da na Zapad iz Srbije putuju preko Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

U igri je zato i rezervna varijanta, tzv. južna ruta, koja vodi od Turske i Grčke preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske, dalje ka EU. Baš trasom nekadašnje Via egnatia.

Mnogo je razloga koji ovu rutu čine prijemčivom. Prije svega, činjenica da je ona klimatski povoljnija za privremeni smještaj i prolaz ka EU tokom jeseni i zime. Već ovih dana je temperature vazduha na kontinentu značajno opala, a za dvije sedmice teško će biti zamisliti da se noć provede po beogradskim parkovima i bačkim salašima.

Drugo, očekivana eskalacija sukoba i želja ljudi sa Bliskog Istoka da što prije pokušaju da iskoriste dobru volju malog broja zemalja da ih prime, čine realnim da se rijeke ljudi slivaju preko jugoistoka Evrope, pa, sljedstveno tome, dijelom i kroz našu zemlju.

I treće, malo je šanse da će krijumčari u regionu zaboraviti svoje crnogorske kolege, sa kojima već 2,5 decenije odlično sarađuju. Nije važno koja je roba u pitanju: duvan, droga, oružje, automobili, ljudi… Šverc ljudstva je, ionako, bio vjekovima najisplativija krijumčarska aktivnost koja profunkcioniše odmah kada se osjeti ,,svježa krv”.

Prema procjenama Europola, čak oko 27 hiljada kriminalaca se ovim poslom bavi na Balkanu, gdje preko njihovih kanala ilegalno u EU dolaze stotine hiljada ratnih izbjeglica i ekonomskih migranata s Bliskog istoka, iz Azije i Afrike.

,,Preko Balkana, a najviše preko Turske, Albanije i Kosova, ranije su išli tajni kanali šverca migranata, kao i žena i đevojaka namijenjenih mrežama prostitucije, mahom u zapadnoj Evropi”, rekao je zvaničnik te evropske policijske organizacije Robert Krepinko.

Predstavnici Fronteksa, Agencije za nadzor spoljnih granica EU, smatraju da je to sada poprimilo ogromne razmjere i da su se bande organizovanog kriminala preusmjerile na krijumčarenje migranata, jer im to brzo donosi stotine miliona eura i premašuje ranije uhodani ,,biznis” s drogom i švercom oružja.

Europol je naveo primjer nedavno otkrivene 16-člane bande organizovanog kriminala u Grčkoj, u kojoj su bili Rumuni, Egipćani, Pakistanci, Sirijci, Indusi, Filipinci i Iračani. Ta švercerska banda je u Evropu ilegalno uspjela da prebači stotine državljana sa Bliskog Istoka, snabdjevši ih lažnim ispravama koje su im prodali za 7,5 miliona eura.

Iz Brisela su najavili uspostavljanje strogih provjera na spoljnim granicama Unije kako bi se spriječila nekontrolisana navala stotina hiljada migranata koje preko svojih mreža i često uz ucjene i iznuđivanje novca, mafijaške mreže prebacuju u Šengenski prostor EU.

Takođe je spremna operacija vojno-pomorske kontrole EU protiv švercerskih plovila s migrantima, s ciljem da se ne samo spriječi ilegalna migracija, već i da se unište brodovi krijumčara. Tim prije što se među unesrećenima, mogu naći i pripadnici zloglasne terorističke organizacije ISIL, za koju je ratovalo i poginulo nekoliko državljana Crne Gore.

Da se putevi emigranata brzo mijenjaju govori činjenica da je, na primjer, samo do kraja juna u Crnu Goru sa Bliskog Istoka došlo oko 1.520 ljudi, a potom je uslijedio drastičan pad: u julu ih je stiglo četvoro, a u avgustu pet!? Niko od njih praktično nije poželio da ovdje ostane.

U crnogorskoj Vladi, koja od devedesetih godina prošlog vijeka ima iskustva sa velikim brojem izbjeglica, nastoje da se spreme za eventualno novi talas. U saradnji sa UNHCR-om, aktivno radi Operativni tim. Ističu da je najvažnije da se ljudima omogući da budu dobro dočekani, uz pružanje osnovne medicinske pomoći, kao i uz organizaciju kratkotrajnog privremenog smještaja, kako bi što brže i bezbolnije prošli ka željenom odredištu.

,,Mi smo tokom prethodnih kriza bili primjer za region kako se izbjeglice dočekuju i zbrinjavaju. To su naši prijatelji sa Zapada uvijek isticali, a još više oni kojima smo pomagali. Tako treba da ostane i u svakom drugom slučaju”, kaže naš sagovornik iz Vlade Crne Gore.

Takav je stav i Islamske zajednice Crne Gore, u kojoj se prikuplja pomoć za izbjeglice. Takođe, Otvorena platforma okupljenih nevladinih organizacija najavila je za subotu okupljanje ispred Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija u Podgorici zbog, kako navode, većeg međunarodnog angažmana administracije po pitanju izbjegličke krize koja hara Evropom.

Kako su naveli, traže da se državna administracija aktivno uključi i pomaže zemljama u okruženju preko kojih ide transfer migranata. ,,Od evropskih zemalja tražimo da šire vrijednosti Evropske unije, a ne desničarski ekstremizam”, piše u njihovoj najavi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo