Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE RADNIKA KOLAŠINSKOG PREDUZEĆA VEKTRA NORD: Brković ne želi da ih vidi

Objavljeno prije

na

Vlasnik kolašinskog preduzeća za drvopreradu Vektra nord Dragan Brković, koje je dio njegove poljuljane imperije, poručio je radnicima da ,,ne želi da ih vidi”. To im je, tvrde radnici, prenijela izvršna direktorica Vesna Milošević, nakon što su zatražili sastanak s gazdom, kako bi razgovarali o situaciji u firmi i o svom statusu. A tema za razgovor s Brkovićem ne bi nedostajalo, jer tridesetak radnika nijesu primili isto toliko zarada, godinama im se ne uplaćuju doprinosi, a od prije nekoliko dana ne mogu da uđu ni u fabrički krug. Umjesto da nakon mjesec dana kolektivnog odmora počnu da rade, kod stražara ih je, na ulazu, dočekalo kratko obavještenje o tome da im se ,,odsustvo produžava zbog nedostatka sirovina”. U obavještenju koje je 4. septembra potpisala Milošević, piše i da će ,,isplata zaostalih zarada početi naredne sedmice”. Sve to je bio povod za jednodnevno okupljanje radnika ispred kapije fabrike. Oni kažu da su pokušali da na taj način apeluju na Vladu i nadležna ministrstva da konačno povedu računa o alarmantnoj situaciji u tom drvoprerađivačkom preduzeću.

Vektra nord je osnovana nakon što je Vektra Montenegro 2007. godine kupila Impregnaciju, nekadašnjeg kolašinskog privrednog giganta, a tada firmu u stečaju.

Predstavnici bivših radnika kolašinske Impregnacije, prije nekoliko mjeseci kazali su novinarima da imaju dokaze da je privatizacija tog preduzeća izvedena pod vrlo sumnjivim okolnostima. Oni tvrde da u Privrednom sudu ne postoje dokazi da je Brković ikada uplatio ni centa više od depozita, oko 300.000 eura, za javno nedmetanje. Prema kupoprodajnom ugovoru, Impregnacija je Brkoviću prodata za oko 2,83 miliona eura. U aneksu ugovora između stečajnog dužnika i Vektre Montenegro iz avgusta 2008. godine, piše da je kupoprodajna cijena umanjena za 1,07 milona eura, u skladu sa zaključkom Vlade br 03-11018 od 28. decembra 2007. godine.

,,Predsjednik bjelopoljskog Privrednog suda Muzafer Hadžajlić nas je obavijestio da ne posjeduje dokumentaciju koja bi potvrdila da je kupac uplatio kupoprodajnu cijenu, umanjenu za iznos iz aneksa. Nigdje nijesmo našli ni obrazloženje za zaključak Vlade, kojim se umanjuje kupoprodajna cijena. Investicioni i socijalni program takođe su dugo bili daleko od očiju javnosti. Došli smo i do tih dokumenata i već nakon samo površnog pregleda, jasno je da ništa nije ostvareno”, kazali su zaposleni prije skoro pola godine. Značajnijih efekata od te njihove tvrdnje nije bilo.

Radnici su ogorčeni jer njihov glas ni poslije osam godina otkako su ostali bez posla, ,,i pored dokaza da je firma poklonjena Brkoviću”, nije dopro do nadležnih. Za one koji su nakon privatizacije ostali bez posla kao tehnološki višak, još nije završen ni socijalni program.

Stečaj je uveden tačno prije osam godina na zahtjev povjerioca PTP Pavić iz Valjeva, zbog duga od 2.515, dok je blokada bila 300 000 eura. Pri svemu tome, treba imati na umu činjenicu da je cjelokupna imovina preduzeća procijenjena na skoro čletiri miliona eura. Nevjerovatno, ali istinito, tada je i sindikat tražio od Privrednog suda da se uvede klasični, a ne programirani stečaj.

Radnici podsjećaju i da je Brković u međuvremenu porušio hale i zgrade Impregnacije, a zemljište, kako kažu, poravnao i pripremio za gradnju.

Da Brković nije zainteresovan da održi drvno-prerađivačke kapacitete u Kolašinu, kažu i sadašnji radnici. Kako tvrde, zadnju građu iz Pljevalja, vrlo lošeg kvaliteta, izrezali su ljetos, a nakon toga su poslati kućama na kolektivni odmor bez mnogo objašnjenja.

,,Prvo nas je Milošević poslala na 15 dana, pa onda produžila za još toliko. Kada je taj rok istekao, trebalo je da počnemo da radimo, a u fabruiku nijesmo mogli. Komuniciramo samo sa stražarom, koji nema više informacija od nas, pa ne znamo ni približno kada ćemo početi da radimo. Nemamo razloga da vjerujemo ni da će nam početi isplaćivati dužne zarade, jer je i do sada bilo mnogo takvih obećanja”, kažu predstavnici zaposlenih u firmi Vektra nord.

Oni tvrde da preduzeće niti ima perspektivu niti vlasnika, a menadžment ne zanima da ta fabrika radi. Radnici su ogorčeni jer se ,,Milošević ponaša kao da su u robovlasničkom sistemu”. Uz to, tvrde, njene nepokretnosti se uvećavaju, iako je na čelu preduzeća koje skoro ne radi.

,,Minulih mjeseci direktorka je samovoljno nekolicinu nas po nekoliko mjeseci udaljavala s posla jer smo se raspitivali za plate. Jednom našem kolegi je dala otkaz, jer je imao konflikt s njom. Poslat je kući bez zarada i doprinosa. Obračun plata nikad nijesmo vidjeli, pa ne znamo ni kako to sada rade dok smo na prinudnom odmoru”, kazali su predstavnici zaposlenih u Vektra nord.

Milošević uporno odbija da komunicira s novinarima. Kaže da nema potrebe da odgovora na pitanja o stanju u preduzeću niti da komentariše optužbe zaposlenih.

Inspekcija rada je tokom kontrole u preduzeću Vektra nord početkom ove godine, utvrdila da poslodavac zaposlenima duguje 23 zarade, kao i da im nije uplatio doprinose za obavezno socijalno osiguranje od jula 2010. godine.

Prilikom inspekcijskog pregleda konstantovano je još niz prekršaja iz oblasti radnih odnosa.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo