Povežite se sa nama

OKO NAS

KREDITI ZA POLJOPRIVREDU IZ ABU DABI FONDA: Razvoj poljoprivrede ili pranje novca

Objavljeno prije

na

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je prošle nedjelje poziv za kreditiranje razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede. Zainteresovanim će biti na raspolaganju 50 miliona dolara (44 miliona eura) koje je Vlada pozajmila od Abu Dabi fonda za razvoj.

Na realizaciju kredita, za koji je krajem prošle godine država dala garanciju, čekalo se duže od dvije godine. Ali se isplatilo, tumači ministar poljoprivrede Petar Ivanović. On je najavio da će kada bude realizovano kompletnih 50 miliona dolara, posao dobiti oko 2.000 ljudi. Može da zvuči i skromno, ako se podsjetimo ministrove hvale da je, od kako je on na čelu ovog resora, u poljoprivredi otvoreno preko 2.500 radnih mjesta.

Stručnjaci, vlast i opozicija, se slažu da je ovo jedan od rijetko povoljnih kredita, posebno u poljoprivredi u kojoj su kod domaćih banaka na snazi još oni zelenaški.

Kredit se odborava sa rokom otplate do 17 godina uz četiri godine grejs perioda, kamatna stopa je 2,5 odsto. Ono napisano sitnim slovima glasi – krediti iznose najmanje milion eura a najviše tri miliona, dok je minimalno učešće 250 hiljada!

Javni poziv je raspršio snove o novim štalama, podrumima, mini fabrikama, plastenicima o kojima su tokom 2013. sanjali poljoprivrednici koje je intervjuisala državna televizija u sklopu najave o preporodu poljoprivrede parama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Predsjednik Sindikata poljoprivrede Veljko Baošić izjavio je da su uslovi iz javnog poziva u najmanju ruku diskriminatorski: ,,Jasno je da mala i srednja preduzeća tu nemaju šta da traže. Dobro je da se pomognu preduzeća, ali realno gledajući, običan poljoprivrednik neće imati nikakav boljitak od Abu Dabi fonda”, istakao je Baošić.

Opozicija je bila oštrija. Koča Pavlović iz DF je izjavio da se ministar sprda sa poljoprivrednicima i građanima. Čula su se upozorenja i na opasnost da će ova sredstva biti utrošena u spašavanje posrnulih firmi ovdašnjih tajkuna, a da će se domaće tržište dodatno monopolizovati i uzrokovati gašenje malih i srednjih preduzeća.

Iz Ministarstva poljoprivrede su odgovorili da rast proizvodnje u prerađivačkom sektoru povlači za sobom i male proizvođače. Pa su kritičarima postavili par pitanja: Da li će jačanje mesne industrije biti štetno za stočare? Da li izgradnja fabrike za preradu mlijeka može biti štetna za gazdinstva koja imaju dvije-tri krave? Da li izgradnja hladnjače smeta malim proizvođačima voća i povrća?

Da za kredit iz Abu Dabija mogu konkurisati arapski šeici i poneki crnogorski serdar, izjavio je funkcioner Demokratske narodne partije Svetislav Perišić. On je pozvao ministra Ivanovića da, umjesto priče o lančanoj koristi kredita po kojoj će najviše koristi od njega imati oni koji neće moći da apliciraju, javno saopšti imena poljoprivrednih proizvođača koji mogu aplicirati za Abu Dabi kredit.

A izabrani se odavno znaju. Za sredstva arapskog fonda aplicirale su Vektra Jakić vlasnika Dragana Brkovića, Akva monta Duška Kneževića, Mesopromet Hilmije France, Industrija mesa Goranović Đorđija Goranovića i Plantaže 13. jul.

Dok su za javnost ali i većinu poljoprivrednika detalji ovog kredita bili nepoznanica, Ivanović je lično sa privrednom delegacijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prošle godine obišao kompanije koje su aplicirale za sredstva, za koja nikad nije raspisan javni konkurs. I sam Ivanović je u izjavama bio kontroverzan – prvo je govorio da će Abu Dabi fond odlučivati koga će finansirati, pa da dobijena sredstva nijesu kredit, pa da jesu, naglašavao je da pare neće biti problem već ga je strah da neće biti projekata.

Indikativno je da je Plantažama studiju izvodljivosti za kredit uradio CEED Konsalting, koji je svojevremeno osnovao ministar Ivanović. Uz to Ivanović je i najveći pojedinačni akcionar u Plantažama sa 0,71 odsto dionica.

Studija izvodljivosti je urađena u decembru 2013. godine, kada je kredit bio još u najavi. Prije godinu dana Dan je objavio da su Plantaže aplicirale za kredit sa projektom Izgradnja pripremne hladnjače za breskve, nektarine i grožđe za šta su tražena sredstva u vrijednosti od čak 49 odsto projekta!

Na račun obećanog kredita pojedini odlažu plaćanje obaveza. Radnici kolašinske fabrike vode Lipovo, u vlasništvu Duška Kneževića, tokom protesta prije par mjeseci, zbog višemjesečnih neisplaćenih plata, kazali su da su im iz uprave rekli da će plate primiti kada fabrika dobije kredit iz Abu Dabija. Radnicima je bilo nejasno kako je Knežević mogao da aplicira za kredit kod fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kada se on dodjeljuje poljoprivrednim proizvođačima, a flaširanje vode ne spada u tu djelatnost.

Mnogo toga oko kredita je bilo nejasno i poslanicima, pa je opozicija pokušala prije godinu dana da inicira parlamentarnu istragu o ovom slučaju.

Funkcioner PzP-a Nebojša Medojević je tada pozvao da se uključi i Agencija za nacionalnu bezbjednost ,,da vidimo da li se neki prljavi novac ili novac koji ima veze sa vrhom crnogorskog organizovanog kriminala i vrhom DPS-a preko nekih fondova smještenih u Abu Dabiju, plasira u Crnu Goru, kako bi se posredstvom njih preuzelo vlasništvo nad poslednjim komadima porodičnog srebra koji postoje u Crnoj Gori, pritom mislim na Plantaže, a možda i na Vektru Jakić”.

Nešto ranije, u februaru, taman kada se Ivanović spremao da putuje u Abu Dabi i potpiše ugovor o kreditnoj liniji, usprotivili su se ministri iz SDP-a. Na sjednici Vlade ministrima je bila dostavljena samo informacija o uslovima i načinu korišćenja novca iz tog kredita bez nacrta ugovora.

U martu je Vlada odobrila kredit iako se ministrima iz SDP-a nije baš dopalo što za kredit koji će koristiti privatne firme Vlada daje garancije. Kredit je ponovo postao sporan nakon što su Arapi odustali od Kraljičine plaže kod Bara, nakon što je iz opozicije i SDP-a upozoreno na nezakonitosti i štetu koju bi taj posao donio. Ivanović je opet naljutio SDP i opoziciju kazavši da ne zna što će biti sa kreditom za poljoprivredu jer su nakon Kraljičine plaže investitori iz Abu Dabija skeptični ,,uvijek kada je riječ o dobrom poslu pojave ljudi koji moraju da ulože ogromni napor da te poslove odlože ili pokvare”.

I danas Ivanović ponavlja istu priču: ,,Sada kada smo, i pored opstrukcija iz parlamenta i pojedinih članova Vlade, uspjeli da obezbijedimo ta sredstva, opet ne valja”.

U zvaničnoj informaciji o uslovima i načinu korišćenja kredita navodi se da je crnogorska strana iz tri navrata uspjela da ispregovara najpovoljniju kamatnu stopu, duži grejs period i rok vraćanja kredita. Cijeli posao je inicirao premijer Milo Đukanović u direktnom razgovoru sa predstavnicima ADFD u Abu Dabiju još u februaru 2013.

Ivanović je projekat obznanio u oktobru 2013. iako je dugo tajio da li se radi o donaciji ili kreditu. Istakao je tada da je zanimljivo da je njegov resor dobio novac iz Abu Dabi fonda za razvoj, koji značajno pomaže nerazvijenim djelovima planete, ali do tada nikada nije realizovao nijedan projekat u Evropi.

Monitor je već pisao da postoje sumnje da se preko novca koji stiže iz UAE pere novac balkanske mafije.

Od 2013. kada je Ivanović najavio mega projekat, mediji su pisali da na sajtu

Abu Dabi Fond za razvoj (Abu Dhabi Fund for Development), nema informacija o projektu u Crnoj Gori, a da projekat nije bio prikazan ni na mapi na kojoj su svi projekti ove organizacije. Tih podataka nema ni danas.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

CRNA GORA I IZBJEGLICE IZ AVGANISTANA: ,,Promišljeni pristup” umjesto solidarnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odbila mogućnost, makar privremenog, prijema izbjeglica iz Avganistana, Vlada Zdravka Krivokapića formirala je radnu grupu sa zadatkom da još jednom razmotri to ,,kompleksno pitanje”. Humanitarne organizacije, u međuvremenu, apeluju da se pomogne ljudima koji čekaju evakuaciju. Jer ih čeka egzekucija

 

Hosein M. je jedan od onih Avganistanaca, koji su nakon što su talibani ponovo osvojili vlast u toj zemlji, pokušao da se domogne Zapadne Evrope.

Na tom putu jedno vrijeme je proveo u Crnoj Gori. Sedam dana je bio u kampu na Božaju, a onda je zajedno sa još jednim mladićem pokušao da se domogne Italije gdje ga je čekala porodica. Prije pada Vlade u Kabulu bio je vojnik, a onda se standardnom rutom preko Pakistana, Irana, Turske, Grčke i Albanije dokopao Crne Gore.

Da dođemo do priča o sudbini Avganistanaca koji bježe od Talibana pomogla nam je Meliha Murić. Pošto govori arapski jezik, nju je NVO Građanska alijansa angažovala da pomogne migrantima dok borave u Crnoj Gori. Kaže nam da je neke od njih srela u kampu, neke na autobuskoj stanici u Podgorici. U posljednje vrijeme, prema zvaničnim informacijama MUP-a, mnogi od migranata koriste autobuski prevoz da bi stigli do Pljevalja, odakle pokušavaju da pređu granicu sa BiH i nastave dalje prema Hrvatskoj i Zapadnoj Evropi.

Slična je sudbina i Omera L., koji je takođe bio avganistanski vojnik, ranjen u borbama sa Talibanima. Često plače jer je tamo ostavio porodicu, braću i sestre. Sestra mu ima samo 14 godina i plaši se da će je odvesti talibani. Boravio je nekoliko dana u kampu u Spužu. Pokušaće da se domogne Njemačke.

Svaka priča, teška za sebe. Mushagan L. je završila fakultet u Avganistanu. Magistrirala je u Indiji. U svojoj je zemlji radila u Ministartsvu obrazovanja, na socijalnoj inkluziji omladine. Morala je da napusti Avganistan, jer su je talibani tražili. Našla se na njihovom spisku za odstrel jer je gostovala na televiziji, a njeni su ,,stavovi bili suprotni vrijednostima” koje baštini nova vlast u toj zemlji. U Avganistanu su joj ostali roditelji. Jako je uplašena za njihovu sudbinu.

Kaže da je imala dosta problema na putu do Crne Gore, posebno od policije u Grčkoj. Ispričala je da je u Crnoj Gori naišla na gostoljubive ljude. Nada se da će se jednog dana vratiti, da kao turistikinja detaljnije obiđe našu zemlju. Njena priželjkivana destinacija je Njemačka.

Dok veliki broj Avganistanaca iščekuje evakuaciju na Zapad u smrtnom strahu od osvete talibana, Vlada u Podgorici, koja je na početku humanitarne krize rekla da ,,za sada neće primati” izbjeglice, nedavno je formirala radno tijelo koje bi trebalo da procijeni da li je i Crna Gora, nakon Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sada ipak spremna da prihvati jedan broj izbjeglica.

Iz Vlade su saopštili da se to što još nijesu donijeli konačnu odluku ne može okarakterisati kao oklijevanje, već da prihvat izbjeglica iz Avganistana predstavlja kompeksno pitanje koje zahtijeva ,,promišljen međuresorni pristup”. Tvrde da je ključno pitanje da li Crna Gora ima kapacitet za zbrinjavanje izbjeglica iz Avganistana, kao i da Vlada ne donosi ishitrene odluke i ne daje neutemeljena obećanja.

Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

BERANE – PODSTICAJ PRIRODNOG PRIRAŠTAJA: Bez rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema statističkim podacima, u opštini Berane opada broj novorođene djece – ne prelazi više od 300 na godišnjem nivou. Škole iz godine u godinu upisuju sve manje đaka. Iako lokalne vlasti preduzimaju određene mjere, one za sada ne daju rezultate

 

Opština Berane pripremila je za prvu narednu sjednicu lokalnog parlamenta odluku o utvrđivanju naknade za novorođenu djecu na području opštine Berane, što bi se moglo realizovati već kada ovaj broj Monitora bude na kisocima.

Prema toj odluci Opština Berane će u narednom periodu za svako novorođeno dijete isplaćivati jednokratnu pomoć od stotinu eura. To je samo jedan od pokušaja koji se čini u ovoj sjevernoj opštini ne bi li se zaustavili negativni trendovi prirodnog priraštaja.

„Pravo na naknadu za svako novorođeno dijete ima jedan od roditelja, usvojilac, staralac ili hranitelj koji ima prijavljeno prebivalište u posljednjoj godini dana ili odobreno stalno nastanjenje na teritoriji opštine Berane, pod uslovom da to pravo nije ostvario u nekoj drugoj opštini na teritoriji Crne Gore” – navodi se u predlogu odluke.

Objašnjava se da roditelji koji već ostvaruju pravo na naknadu za novorođeno treće, četvrto, peto ili šesto dijete, u skladu sa Odlukom o socijalnim davanjima, ne mogu ostvariti pravo na naknadu predviđenu ovom odlukom.

Predsjednik opštine Tihomir Bogavac ističe da se ovom odlukom želi dati podsticaj podizanju nataliteta i zaustavljanju sve izraženije migracije stanovništva. On naglašava da je trend iseljavanja mladih ljudi sa područja beranske opštine poprimio zabrinjavajući karakter i da se moraju iznalaziti rješenja koja će bar donekle popraviti demografsku sliku.

„Broj stanovnika u beranskoj opštini se znatno smanjio u odnosu na neka ranija vremena. U našim školama je sve manje učenika. Suočeni sa takvim problemom, u nizu stimulativnih mjera, pripremili smo i ovu odluku na osnovu koje će se iz opštinske kase za svako novorođeno dijete isplaćivati jednokratna pomoć od po 100 eura. Na taj način želimo da pomognemo bračne parove i da stimulišemo mlade ljude da stvaraju porodice” – naglašava Bogavac.

On podsjeća da je Opština Berane prije nekoliko godina donijela odluku po kojoj lokalna uprava majkama sa sela koje rode troje i više djece opredjeljeljuje jednokratnu pomoć od po 300 eura.

Podsjetio je, takođe, da je ova Opština proteklih godina svim osnovcima obezbjeđivala besplatne udžbenike, što je tada bio pionirski poduhvat u Crnoj Gori, kao i da, između ostalog, redovno stipendira najbolje studente.

„Odluke koje smo donosili potvrđuju da je Opština Berane primjer kako se vodi briga o najmlađoj populaciji i potrebama njihovih roditelja” – kaže Bogavac.

Predsjednik opštine ističe da bi i država trebalo da donese posebne odluke koje bi pozitivno uticale na podizanje nataliteta na sjeveru Crne Gore.

„Lokalne uprave nemaju dovoljno kapaciteta niti finansijskih sredstva za zadovoljavanje svih stvarnih i realnih potreba mladih ljudi koji žele da žive na sjeveru Crne Gore. Zato bi bilo poželjno da i država na pravi način prepozna problem migracionih kretanja i pad nataliteta na ovom području i da kroz stimulativne mjere pomogne mladim bračnim parovima da stvaraju brojnije familije i ostanu da žive u mjestu svog rođenja. Ukoliko ta pomoć izostane, bojim se da ćemo i dalje imati negativni prirodni priraštaj, ne samo u Beranama, nego i u čitavom regionu” – kaže Bogavac.

Da je sjever Crne Gore posljednjih decenija suočen sa sve izraženijom migracijom stanovništva i drastičnim padom nataliteta, Berane je najbolji primjer.

Depopulacija stanovništva posebno je izražena na ruralnom području o čemu svjedoči i podatak o stanju u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju u opštini Berane. Tokom prošle školske godine nastavu je u pet seoskih škola u beranskoj opštini pohađalo 296 učenika, dok je taj broj prije nekoliko decenija bio deset puta veći.

Tako je Osnovna škola na Polici, sa četiri područna odjeljenja – u Babinu, Dragosavi, Maštu i Zagrađu, prošle godine brojala svega 97 učenika, a Osnovna škola u Donjoj Ržanici 100 đaka. Školu u Štitarima, koja obuhvata nekoliko sela, pohađalo je 35 učenika, dok je škola u Lubnicama u devet razreda upisala 29 đaka.

Posebno je zanimljivo da je u šekularsku Osnovnu školu „Vukajlo Kukalj“ prije pet decenija pohađalo blizu 400 učenika, a u prošloj godini svega 35.

U svjetlu negativnih trendova prirodnog priraštaja i nezaustavljivih migracionih kretanja, sasvim dramatične dimenzije dobija podatak da je u svih ovih pet seoskih škola prošle godine bilo samo 28 prvaka.

Broj učenika se iz godine u godinu smanjuje i u gradskim školama. Tako je prošle godine u tri gradske škole sa svim područnim odjeljenjima, koji se nalaze na ruralnom području, upisano oko 2.500 đaka, od čega 257 prvaka.

Školu u selu Glavaca, koja egzistira kao područno odjeljenje osnovne škole iz Lubnica, prošle godine pohađala su svega dva učenika.

Takođe, postoje brojna područna odjeljenja seoskih škola na području Berana koja su, zbog nedostatka đaka, prestala da rade. Jedno od takvih je i područno odjeljenje u selu Kaludra koje je pripadalo osnovnoj školi iz Donje Ržanice.

„Nagli odliv stanovništva iz Kaludre najbolje ilustruje podatak da je prije nekoliko godina stavljen ključ u vrata četvororazredne osnovne škole, koja je 1972. godine brojala 105 đaka. To najbolje svjedoči da su došli teški dani za ovo mjesto.  Ovaj podatak ne uliva nadu da za ovu mjesnu zajednicu dolaze bolji dani” – kaže mještanin Kaludre Radovan Anđić.

Opšta ocjena mještana beranskih sela je da su nedostatak razvojne strategije, nebriga o mladima i maćehinski odnos države prema sjeveru Crne Gore među glavnim uzročnicima desetkovanja broja učenika u obrazovnim ustanovama na ruralnom području.

Oni podsjećaju da statistika ukazuje da je migracija stanovništva posebno izražena posljednjih godina i da u selima ostaju da žive uglavnom staračka domaćinstva.

„Umjesto konkretnih mjera imali smo samo neka deklarativna zalaganja koja nisu davala odgovarajuće rezultate. Tako je broj učenika u našim školama iz godine u godinu počeo da opada i da poprima zabrinjavajući karakter. Sve to ukazuje da svi zajedni moramo da damo mnogo veći doprinos razvoju ukoliko želimo da zadržimo i ovo malo stanovnika što je ostalo da živi ovdje” – ističe predsjednik Mjesne zajednice Lubnice Miloš Raković.

Sličnog mišljenja je i predstavnik Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović koji tvrdi da se demografska slika ove mjesne zajednice drastično promijenila, jer država i društvo u cjelini niesu preduzimali ništa u pravcu otvaranja radnih mjesta i unapređivanja uslova za život.

Prema statističkim podacima, u opštini Berane opada broj novorođene djece i ne prelazi brojku od 300 na godišnjem nivou. Zbog toga se vjeruje da se odlukom o izdvajanju po stotinu eura za novorođenu djecu, iskazuje i dio brige lokalne zajednice prema potomstvu.

Može li to bitnije uticati na zaustavljanje negativnih trendova u pogledu nataliteta, pokazaće vrijeme. Možda jeste lijep gest ove siromašne sjeverne opštine, ali je pitanje da li je već kasno.

         Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

KRIVOLOV U NP BIOGRADSKA GORA: Bez podrške države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Biogradsku prašumu čuva služba od 10 zaposlenih, čije zarade ne prelaze 300 eura. To, uz nepostojanje zaštitne zone oko NP, kažu nadzornici olakšava posao krivolovcima. Više podrške i sluha države neophodni su da se na  adekvatan način zaštiti to područje.

 

Do zaključenja ovog broja Monitora, policija nije otkrila ko je u nedjelju, 14. novembra, u ranim jutarnjim satima, u srcu Biogradske prašume ubio jelena. Prema prvim informacijama, izgledalo je da će otkrivanje tročlane grupe krivolovaca biti lak posao. Kako ih je, dok su drali ubijenu životinju iznenadio  nadzornik Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora, krivolovci su ostavili pušku, prsluk u, ali i leš jelena.   Prema informacijama iz kolašinske policije,  ima značajnih pomaka u istrazi, ali i određenih otežavajućih okolnosti.

„Izuzeti su DNK tragovi sa prsluka i puške. Imamo sasvim jasne indicije da je riječ o krivolovcima iz Berana. Međutim, još nema dovoljno dokaza. Nadamo se da će ih uskoro biti. Puška koja je nađena na licu mjesta je u vlasništvu preminule osobe, što je problem. Proteklih dana izjave su uzete od više građana, pomažu nam u istrazi i zaposleni u NP svojim informacijama i zapažanjima“, tvrde u policiji.

Prema informacijama dobro upućenog sagovornika Monitora, u kolašinskoj policiji od nedjelje izjave su dali četvorica Baranaca, a među njima i sin jednog policijskog službenika u tom gradu.

Početkom jeseni nadzornici su u NP u više navrata u prašumskom rezervatu hvatali lovačke pse. To se, objašnjavaju, dešava godinama. Kad se ne usude da sami uđu u prašumu, krivolovci puste pse. Otežavajuća okolnost za čuvare tog zaštićenog područja je to što je lov dozvoljen uz samu granicu NP.

„Nema nikave zaštitne zone između teritorije na kojoj je dozvoljen lov i zaštićenog područja.  To je veliki problem, koji nam zadaje ozbiljne  muke i na više načina ugrožava čuvanje divljači.  Krivolovci se dovijaju na razne načine, pa i kad oni ne upadaju, puste kerove u NP. Psi istjeruju divljač van oboda prašume, a krivoloci spremni s puškama čekaju i ubijaju. Više puta smo  apelovali  na resorno ministarstvo poljoprivrede  da riješi tu situaciju. Do sada nije bilo sluha“, kažu u NP Biogradska gora.

Tvde da se svi vlasnici pasa, zatečenih u prašumi, proceusiraju, te da je nedavno povodom toga održan i sastanak sa Upravom za inspekcijske poslove.

Da je mnogo teškoća, a malo podrške u čuvanju divljači i ostalih resursa Biogadske gore,  pokazale su minulih dana izjave čelnih ljudi JP Nacionalni parkovi Crne Gore (JP NPCG). Prema riječima direktorice tog preduzeća Jelene Kljajević, odlučni su u  namjeri da zaustave krivolov i sve nezakonite aktivnosti na zaštićenim prostorima. Kako je kazala, nadzornici u Službama zaštite NPCG obavljaju dužnosti na terenu u veoma teškim okolnostima.

„Često izloženi rizicima opasnim po život imajući u vidu,  kako vremenske neprilike, tako i suzbijanje različitih vidova nezakonitih radnji.  Jovan Bogavac, nadzornik  iz Službe zaštite NP Biogradska gora učinio je sve što je bilo do njega i pri tom pokazao najveći stepen odgovornosti i hrabrosti imajući u vidu da se nenaoružan suprotstavio krivolovcima koji su izvršili ovo nedjelo“, saopštila je Kljajević.

Ona tvrdi da je onima koji upravljaju zaštićenim područjima „neophodna značajnija finansijska podrška ukupnog državnog sistema u oblasti zaštite prirode“. Prije svega, za kvalitetnije uslove rada svih zaposlenih. Kljajević je objasnila da plate zaposlenih u JPNPCG nijesu usklađene sa koeficijentima ostalih državnih subjekata u javnom sektoru i očekuje  da će država u tom pravcu naći adekvatno rješenje.

Iz tog preduzeća tvrde i da, uporedo  sa dodatnim opremanjem stručnih službi, treba podizati nivo svijesti svih korisnika prostora zaštićenih područja.  „Samo tako se mogu obezbjediti ključni uslovi da u narednom periodu, procesi očuvanja dostignu  evropske standarde“.

Kako je Monitoru kazala direktorica NP Biogradska gora Marija Dulović, zaposleni su maksimalno posvećeni svom poslu dok se  bore sa različitim vidovima kriminala.

„Naslijeđeni problemi, jasno je, prevazilaze sada naše kapacitete. Rješavanje mora podrazumijevati sistemski pristup, saradnju i podršku. Bez toga nećemo moći. Nadzornici NP su 24 sata na terenu, po svim vremenskim uslovima, pa i onim najsurovijim. Tako je tokom cijele godine“, kaže ona.

Biogradsku goru, čija je površina 5.650 hektara, čuva Služba u kojoj je samo 10 zaposlenih. Prema nezvaničnim informacijama, njihova zarada, uključujući i noćni rad, nikad  ne pređe 300 eura. predlog izmjena  kolektvnog  ugovora, kojim su za njih prdviđeni viši koeficijenti, odbijala je i prošla i aktuelna Vlada.

Krivolovce je, pored ubijene životinje, u nedjelju zatekao je nadzornik Jovan Bogavac.  Naravno, nenaoružan.  U NP Biogradska gora, kažu da je rizikovao život u susretu sa naoružanim krivolovcima. Nakon što su pobjegli, ostao je „goloruk“ i bez kvalitetnog signala za telefon, pored ubijenog jelena, sve do dolaska policije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo