Povežite se sa nama

OKO NAS

KREDITI ZA POLJOPRIVREDU IZ ABU DABI FONDA: Razvoj poljoprivrede ili pranje novca

Objavljeno prije

na

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je prošle nedjelje poziv za kreditiranje razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede. Zainteresovanim će biti na raspolaganju 50 miliona dolara (44 miliona eura) koje je Vlada pozajmila od Abu Dabi fonda za razvoj.

Na realizaciju kredita, za koji je krajem prošle godine država dala garanciju, čekalo se duže od dvije godine. Ali se isplatilo, tumači ministar poljoprivrede Petar Ivanović. On je najavio da će kada bude realizovano kompletnih 50 miliona dolara, posao dobiti oko 2.000 ljudi. Može da zvuči i skromno, ako se podsjetimo ministrove hvale da je, od kako je on na čelu ovog resora, u poljoprivredi otvoreno preko 2.500 radnih mjesta.

Stručnjaci, vlast i opozicija, se slažu da je ovo jedan od rijetko povoljnih kredita, posebno u poljoprivredi u kojoj su kod domaćih banaka na snazi još oni zelenaški.

Kredit se odborava sa rokom otplate do 17 godina uz četiri godine grejs perioda, kamatna stopa je 2,5 odsto. Ono napisano sitnim slovima glasi – krediti iznose najmanje milion eura a najviše tri miliona, dok je minimalno učešće 250 hiljada!

Javni poziv je raspršio snove o novim štalama, podrumima, mini fabrikama, plastenicima o kojima su tokom 2013. sanjali poljoprivrednici koje je intervjuisala državna televizija u sklopu najave o preporodu poljoprivrede parama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Predsjednik Sindikata poljoprivrede Veljko Baošić izjavio je da su uslovi iz javnog poziva u najmanju ruku diskriminatorski: ,,Jasno je da mala i srednja preduzeća tu nemaju šta da traže. Dobro je da se pomognu preduzeća, ali realno gledajući, običan poljoprivrednik neće imati nikakav boljitak od Abu Dabi fonda”, istakao je Baošić.

Opozicija je bila oštrija. Koča Pavlović iz DF je izjavio da se ministar sprda sa poljoprivrednicima i građanima. Čula su se upozorenja i na opasnost da će ova sredstva biti utrošena u spašavanje posrnulih firmi ovdašnjih tajkuna, a da će se domaće tržište dodatno monopolizovati i uzrokovati gašenje malih i srednjih preduzeća.

Iz Ministarstva poljoprivrede su odgovorili da rast proizvodnje u prerađivačkom sektoru povlači za sobom i male proizvođače. Pa su kritičarima postavili par pitanja: Da li će jačanje mesne industrije biti štetno za stočare? Da li izgradnja fabrike za preradu mlijeka može biti štetna za gazdinstva koja imaju dvije-tri krave? Da li izgradnja hladnjače smeta malim proizvođačima voća i povrća?

Da za kredit iz Abu Dabija mogu konkurisati arapski šeici i poneki crnogorski serdar, izjavio je funkcioner Demokratske narodne partije Svetislav Perišić. On je pozvao ministra Ivanovića da, umjesto priče o lančanoj koristi kredita po kojoj će najviše koristi od njega imati oni koji neće moći da apliciraju, javno saopšti imena poljoprivrednih proizvođača koji mogu aplicirati za Abu Dabi kredit.

A izabrani se odavno znaju. Za sredstva arapskog fonda aplicirale su Vektra Jakić vlasnika Dragana Brkovića, Akva monta Duška Kneževića, Mesopromet Hilmije France, Industrija mesa Goranović Đorđija Goranovića i Plantaže 13. jul.

Dok su za javnost ali i većinu poljoprivrednika detalji ovog kredita bili nepoznanica, Ivanović je lično sa privrednom delegacijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prošle godine obišao kompanije koje su aplicirale za sredstva, za koja nikad nije raspisan javni konkurs. I sam Ivanović je u izjavama bio kontroverzan – prvo je govorio da će Abu Dabi fond odlučivati koga će finansirati, pa da dobijena sredstva nijesu kredit, pa da jesu, naglašavao je da pare neće biti problem već ga je strah da neće biti projekata.

Indikativno je da je Plantažama studiju izvodljivosti za kredit uradio CEED Konsalting, koji je svojevremeno osnovao ministar Ivanović. Uz to Ivanović je i najveći pojedinačni akcionar u Plantažama sa 0,71 odsto dionica.

Studija izvodljivosti je urađena u decembru 2013. godine, kada je kredit bio još u najavi. Prije godinu dana Dan je objavio da su Plantaže aplicirale za kredit sa projektom Izgradnja pripremne hladnjače za breskve, nektarine i grožđe za šta su tražena sredstva u vrijednosti od čak 49 odsto projekta!

Na račun obećanog kredita pojedini odlažu plaćanje obaveza. Radnici kolašinske fabrike vode Lipovo, u vlasništvu Duška Kneževića, tokom protesta prije par mjeseci, zbog višemjesečnih neisplaćenih plata, kazali su da su im iz uprave rekli da će plate primiti kada fabrika dobije kredit iz Abu Dabija. Radnicima je bilo nejasno kako je Knežević mogao da aplicira za kredit kod fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kada se on dodjeljuje poljoprivrednim proizvođačima, a flaširanje vode ne spada u tu djelatnost.

Mnogo toga oko kredita je bilo nejasno i poslanicima, pa je opozicija pokušala prije godinu dana da inicira parlamentarnu istragu o ovom slučaju.

Funkcioner PzP-a Nebojša Medojević je tada pozvao da se uključi i Agencija za nacionalnu bezbjednost ,,da vidimo da li se neki prljavi novac ili novac koji ima veze sa vrhom crnogorskog organizovanog kriminala i vrhom DPS-a preko nekih fondova smještenih u Abu Dabiju, plasira u Crnu Goru, kako bi se posredstvom njih preuzelo vlasništvo nad poslednjim komadima porodičnog srebra koji postoje u Crnoj Gori, pritom mislim na Plantaže, a možda i na Vektru Jakić”.

Nešto ranije, u februaru, taman kada se Ivanović spremao da putuje u Abu Dabi i potpiše ugovor o kreditnoj liniji, usprotivili su se ministri iz SDP-a. Na sjednici Vlade ministrima je bila dostavljena samo informacija o uslovima i načinu korišćenja novca iz tog kredita bez nacrta ugovora.

U martu je Vlada odobrila kredit iako se ministrima iz SDP-a nije baš dopalo što za kredit koji će koristiti privatne firme Vlada daje garancije. Kredit je ponovo postao sporan nakon što su Arapi odustali od Kraljičine plaže kod Bara, nakon što je iz opozicije i SDP-a upozoreno na nezakonitosti i štetu koju bi taj posao donio. Ivanović je opet naljutio SDP i opoziciju kazavši da ne zna što će biti sa kreditom za poljoprivredu jer su nakon Kraljičine plaže investitori iz Abu Dabija skeptični ,,uvijek kada je riječ o dobrom poslu pojave ljudi koji moraju da ulože ogromni napor da te poslove odlože ili pokvare”.

I danas Ivanović ponavlja istu priču: ,,Sada kada smo, i pored opstrukcija iz parlamenta i pojedinih članova Vlade, uspjeli da obezbijedimo ta sredstva, opet ne valja”.

U zvaničnoj informaciji o uslovima i načinu korišćenja kredita navodi se da je crnogorska strana iz tri navrata uspjela da ispregovara najpovoljniju kamatnu stopu, duži grejs period i rok vraćanja kredita. Cijeli posao je inicirao premijer Milo Đukanović u direktnom razgovoru sa predstavnicima ADFD u Abu Dabiju još u februaru 2013.

Ivanović je projekat obznanio u oktobru 2013. iako je dugo tajio da li se radi o donaciji ili kreditu. Istakao je tada da je zanimljivo da je njegov resor dobio novac iz Abu Dabi fonda za razvoj, koji značajno pomaže nerazvijenim djelovima planete, ali do tada nikada nije realizovao nijedan projekat u Evropi.

Monitor je već pisao da postoje sumnje da se preko novca koji stiže iz UAE pere novac balkanske mafije.

Od 2013. kada je Ivanović najavio mega projekat, mediji su pisali da na sajtu

Abu Dabi Fond za razvoj (Abu Dhabi Fund for Development), nema informacija o projektu u Crnoj Gori, a da projekat nije bio prikazan ni na mapi na kojoj su svi projekti ove organizacije. Tih podataka nema ni danas.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru

 

,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.

Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već  osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.

Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.

U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.

,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”,  priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.

Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.

Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti,  osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina

 

Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni  sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti,  još je na nivou projektnog zadatka. Kako su  saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano.  Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni  projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za  zaštitu životne  sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.

Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio  poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.

“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.

Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo  kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan  je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.

Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim,  cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.

Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje.  Za to bi bile neophodne  cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.

Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani,  ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta.  Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima,  kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati  sistemom za vodosnabdijevanje  objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.

Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi,  110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija  na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg  i kada.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada

 

Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.

Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane.  „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.

On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.

„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest  do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.

Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“

Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.

Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.

Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.

Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.

Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala  novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.

Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.

Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.

                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo