Povežite se sa nama

OKO NAS

KREDITI ZA POLJOPRIVREDU IZ ABU DABI FONDA: Razvoj poljoprivrede ili pranje novca

Objavljeno prije

na

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je prošle nedjelje poziv za kreditiranje razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede. Zainteresovanim će biti na raspolaganju 50 miliona dolara (44 miliona eura) koje je Vlada pozajmila od Abu Dabi fonda za razvoj.

Na realizaciju kredita, za koji je krajem prošle godine država dala garanciju, čekalo se duže od dvije godine. Ali se isplatilo, tumači ministar poljoprivrede Petar Ivanović. On je najavio da će kada bude realizovano kompletnih 50 miliona dolara, posao dobiti oko 2.000 ljudi. Može da zvuči i skromno, ako se podsjetimo ministrove hvale da je, od kako je on na čelu ovog resora, u poljoprivredi otvoreno preko 2.500 radnih mjesta.

Stručnjaci, vlast i opozicija, se slažu da je ovo jedan od rijetko povoljnih kredita, posebno u poljoprivredi u kojoj su kod domaćih banaka na snazi još oni zelenaški.

Kredit se odborava sa rokom otplate do 17 godina uz četiri godine grejs perioda, kamatna stopa je 2,5 odsto. Ono napisano sitnim slovima glasi – krediti iznose najmanje milion eura a najviše tri miliona, dok je minimalno učešće 250 hiljada!

Javni poziv je raspršio snove o novim štalama, podrumima, mini fabrikama, plastenicima o kojima su tokom 2013. sanjali poljoprivrednici koje je intervjuisala državna televizija u sklopu najave o preporodu poljoprivrede parama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Predsjednik Sindikata poljoprivrede Veljko Baošić izjavio je da su uslovi iz javnog poziva u najmanju ruku diskriminatorski: ,,Jasno je da mala i srednja preduzeća tu nemaju šta da traže. Dobro je da se pomognu preduzeća, ali realno gledajući, običan poljoprivrednik neće imati nikakav boljitak od Abu Dabi fonda”, istakao je Baošić.

Opozicija je bila oštrija. Koča Pavlović iz DF je izjavio da se ministar sprda sa poljoprivrednicima i građanima. Čula su se upozorenja i na opasnost da će ova sredstva biti utrošena u spašavanje posrnulih firmi ovdašnjih tajkuna, a da će se domaće tržište dodatno monopolizovati i uzrokovati gašenje malih i srednjih preduzeća.

Iz Ministarstva poljoprivrede su odgovorili da rast proizvodnje u prerađivačkom sektoru povlači za sobom i male proizvođače. Pa su kritičarima postavili par pitanja: Da li će jačanje mesne industrije biti štetno za stočare? Da li izgradnja fabrike za preradu mlijeka može biti štetna za gazdinstva koja imaju dvije-tri krave? Da li izgradnja hladnjače smeta malim proizvođačima voća i povrća?

Da za kredit iz Abu Dabija mogu konkurisati arapski šeici i poneki crnogorski serdar, izjavio je funkcioner Demokratske narodne partije Svetislav Perišić. On je pozvao ministra Ivanovića da, umjesto priče o lančanoj koristi kredita po kojoj će najviše koristi od njega imati oni koji neće moći da apliciraju, javno saopšti imena poljoprivrednih proizvođača koji mogu aplicirati za Abu Dabi kredit.

A izabrani se odavno znaju. Za sredstva arapskog fonda aplicirale su Vektra Jakić vlasnika Dragana Brkovića, Akva monta Duška Kneževića, Mesopromet Hilmije France, Industrija mesa Goranović Đorđija Goranovića i Plantaže 13. jul.

Dok su za javnost ali i većinu poljoprivrednika detalji ovog kredita bili nepoznanica, Ivanović je lično sa privrednom delegacijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prošle godine obišao kompanije koje su aplicirale za sredstva, za koja nikad nije raspisan javni konkurs. I sam Ivanović je u izjavama bio kontroverzan – prvo je govorio da će Abu Dabi fond odlučivati koga će finansirati, pa da dobijena sredstva nijesu kredit, pa da jesu, naglašavao je da pare neće biti problem već ga je strah da neće biti projekata.

Indikativno je da je Plantažama studiju izvodljivosti za kredit uradio CEED Konsalting, koji je svojevremeno osnovao ministar Ivanović. Uz to Ivanović je i najveći pojedinačni akcionar u Plantažama sa 0,71 odsto dionica.

Studija izvodljivosti je urađena u decembru 2013. godine, kada je kredit bio još u najavi. Prije godinu dana Dan je objavio da su Plantaže aplicirale za kredit sa projektom Izgradnja pripremne hladnjače za breskve, nektarine i grožđe za šta su tražena sredstva u vrijednosti od čak 49 odsto projekta!

Na račun obećanog kredita pojedini odlažu plaćanje obaveza. Radnici kolašinske fabrike vode Lipovo, u vlasništvu Duška Kneževića, tokom protesta prije par mjeseci, zbog višemjesečnih neisplaćenih plata, kazali su da su im iz uprave rekli da će plate primiti kada fabrika dobije kredit iz Abu Dabija. Radnicima je bilo nejasno kako je Knežević mogao da aplicira za kredit kod fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kada se on dodjeljuje poljoprivrednim proizvođačima, a flaširanje vode ne spada u tu djelatnost.

Mnogo toga oko kredita je bilo nejasno i poslanicima, pa je opozicija pokušala prije godinu dana da inicira parlamentarnu istragu o ovom slučaju.

Funkcioner PzP-a Nebojša Medojević je tada pozvao da se uključi i Agencija za nacionalnu bezbjednost ,,da vidimo da li se neki prljavi novac ili novac koji ima veze sa vrhom crnogorskog organizovanog kriminala i vrhom DPS-a preko nekih fondova smještenih u Abu Dabiju, plasira u Crnu Goru, kako bi se posredstvom njih preuzelo vlasništvo nad poslednjim komadima porodičnog srebra koji postoje u Crnoj Gori, pritom mislim na Plantaže, a možda i na Vektru Jakić”.

Nešto ranije, u februaru, taman kada se Ivanović spremao da putuje u Abu Dabi i potpiše ugovor o kreditnoj liniji, usprotivili su se ministri iz SDP-a. Na sjednici Vlade ministrima je bila dostavljena samo informacija o uslovima i načinu korišćenja novca iz tog kredita bez nacrta ugovora.

U martu je Vlada odobrila kredit iako se ministrima iz SDP-a nije baš dopalo što za kredit koji će koristiti privatne firme Vlada daje garancije. Kredit je ponovo postao sporan nakon što su Arapi odustali od Kraljičine plaže kod Bara, nakon što je iz opozicije i SDP-a upozoreno na nezakonitosti i štetu koju bi taj posao donio. Ivanović je opet naljutio SDP i opoziciju kazavši da ne zna što će biti sa kreditom za poljoprivredu jer su nakon Kraljičine plaže investitori iz Abu Dabija skeptični ,,uvijek kada je riječ o dobrom poslu pojave ljudi koji moraju da ulože ogromni napor da te poslove odlože ili pokvare”.

I danas Ivanović ponavlja istu priču: ,,Sada kada smo, i pored opstrukcija iz parlamenta i pojedinih članova Vlade, uspjeli da obezbijedimo ta sredstva, opet ne valja”.

U zvaničnoj informaciji o uslovima i načinu korišćenja kredita navodi se da je crnogorska strana iz tri navrata uspjela da ispregovara najpovoljniju kamatnu stopu, duži grejs period i rok vraćanja kredita. Cijeli posao je inicirao premijer Milo Đukanović u direktnom razgovoru sa predstavnicima ADFD u Abu Dabiju još u februaru 2013.

Ivanović je projekat obznanio u oktobru 2013. iako je dugo tajio da li se radi o donaciji ili kreditu. Istakao je tada da je zanimljivo da je njegov resor dobio novac iz Abu Dabi fonda za razvoj, koji značajno pomaže nerazvijenim djelovima planete, ali do tada nikada nije realizovao nijedan projekat u Evropi.

Monitor je već pisao da postoje sumnje da se preko novca koji stiže iz UAE pere novac balkanske mafije.

Od 2013. kada je Ivanović najavio mega projekat, mediji su pisali da na sajtu

Abu Dabi Fond za razvoj (Abu Dhabi Fund for Development), nema informacija o projektu u Crnoj Gori, a da projekat nije bio prikazan ni na mapi na kojoj su svi projekti ove organizacije. Tih podataka nema ni danas.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo