Povežite se sa nama

OKO NAS

ČEKAJUĆI BERBU MASLINA: Sezona za odlikaše

Objavljeno prije

na

masline-2

Zadovoljstvo je ovih dana obilaziti maslinjake na Crnogorskom primorju. Ova godina neće biti rekordna, tek trećina u poređenju sa najrodnijim, ali će biti znatno bolja nego što su se maslinari i uljari nadali. Maslinke odlično izgledaju: krupne su, a to garantuje dobar prinos i na onim stablima koja su slabije rodila. Biće ih, dakle, dovoljno za sopstvenu upotrebu, dok će ulje biti izuzetnog kvaliteta.

To je prije svega rezultat povoljnih vremenskih prilika tokom ljeta. Duga suša nije predstavljala problem za tu blagoslovenu biljku koja je navikla na svakojake nedaće. Visoke temperature su praktično uništile veliku štetočinu, prvu i drugu generaciju maslinove muve. Sunce je jednostavno spržilo njihova jaja.

Potom je nastupila još jedna blagodat: obilna kiša usred avgusta, što je maslinama dalo vlagu i dovoljno vremena da zriju.

Atmosferske prilike i dalje pogoduju maslinarima, i tako će biti sve do početka naredne sedmice. Tada kreće period kiša, pa su zato svi na oprezu. Strahuje se od treće generacije maslinove muve. I to samo dvadesetak dana pred početak berbe.

Na to su u srijedu upozorili entomolozi Fitosanitarne laboratorije, koji su dan ranije obišli maslinjake na području Bara i Ulcinja. „Na području Ulcinja odnosno Valdanosa zabilježen je veći broj jedinki muve masline – dva do tri puta više nego u prethodnom pregledu, što ukazuje da na ovom području maslinari ili većina njih nijesu tretirali maslinu. Na području Bara u klopkama su prisutne pojedinačne jedinke”, navode iz te institucije upozoravajući da je ovo poslednji momenat za tretiranje masline. Napominje se takođe da je na području Ulcinja i na nekim lokalitetima na području Bara zabilježeno otpadanje plodova uglavnom zbog napada moljca masline (Prays oleae).

Zato su svi na oprezu, naročito oni koji nijesu na vrijeme obavili neophodna prskanja, odnosno slušali struku. I ova sezona potvrđuje da će najbolje proći odlikaši, oni koji primjenjuju savjete eksperata i koji najduže borave u svojim maslinjacima. Ljubav i nauka, to je dokazana formula uspjeha.

Stvarni vlasnici već 37 godina ne mogu ući u svoje posjede u uvali Valdanos gdje propada 18 hiljada stabala stoljetnih maslina. ,,O njoj niko ne brine i to je žalosno”, kaže predsjednik Društva maslinara Ulcinja Fikret Katana.

Prema njegovim riječima, od nadležnih organa nema odgovora na apele da se spasi Maslinada u Valdanosu, kao najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu.

Predsjednik Udruženja za povraćaj maslinade u Valdanosu Luka-Batko Đakonović saopštio je da će uputiti poziv diplomatskom koru u Crnoj Gori da posjeti uvalu Valdanos kako bi se na licu mjesta uvjerili u katastrofalno stanje maslina. ,,Svima je jasno da samo raniji vlasnici mogu revitalizovati stabla masline, koja se zbog višedecenijske nebrige, često ne mogu više ni vidjeti od makije i drveća”, rekao je on navodeći da će biti potrebne godine i mnogo sredstava da bi se maslinjaci obnovili.

Samo ove godine, kako procjenjuju u tom udruženju, šteta od neprikupljanja maslinki i njihove prerade u ulje iznosiće oko milion eura.

I iz Opštine Ulcinj su najavili da će pokrenuti inicijativu prema UNESKO-u sa zahtjevom da uvalu Valdanos uvrsti na svoju listu. „Radi se o jedinstvenom području u Evropi koje zaslužuje da se nađe na listi svjetske kulturne i prirodne baštine”, kaže potpredsjednik Ulcinja Safet Beci. „Svi koji su bar jednom vidjeli tu rajsku uvalu znaju da se radi o prostoru sa izuzetnom univerzalnom vrijednošću, koji bi želio potvrdu od te renomirane međunarodne institucije”.

Malo je spremnosti Vlade da Valdanos prepusti maslinarima, ekolozima i građanima Ulcinja. I dalje se, naročito kroz Nacrt prostornog plana posebne namjene obalnog područja predviđa da se tamo grade hoteli i vile, čak se ponovo najavljuje da će biti poslat u skupštinsku proceduru Zakon o maslinarstvu, kako bi se “elegantno” ukinula odredba iz postojećeg pravnog akta o posebnoj zaštiti te uvale maslina. Sve to protivno jasno iskazanoj volji lokalnog parlamenta i građana Ulcinja.

Ukazujući na činjenicu da je nedavno Vrhovni sud Crne Gore vratio nasljednicima nekadašnjeg čuvenog bankara i brodovlasnika Lala Zubera dio eksproprijisane imovine na Pristanu, jer ona nije bila privedena namjeni, iz Pozitivne Crne Gore (PCG) su saopštili da je isti slučaj sa Valdanosom. Rješenjem SO Ulcinj masline su oduzete da bi se na tom području navodno izgradila vojna baza, pa je povraćaj oduzetog zamljišta vlasnicima u Valdanosu jedino i pravedno rješenje. “Samo poštovanjem zakona i procedura može se konačno stati na put neodgovornom ponašanju nadležnih i zaustaviti dalje nanošenje ekonomske štete građanima Ulcinja”, tvrde u PCG.

Regija Vladanos i istorijske pouke

U Ulcinju predlažu da zbog izvanrednog ekonomskog, kulturnog i istorijskog značaja, zaštite i revitalizacije, te stvaranja marketinškog brenda, Maslinada Valdanos treba da bude isticana kao maslinarska regija. To je jedina prava velika plantaža u zemlji sa stoljetnim maslinama, od kojih su pojedina stara oko 1.900 godina. Ona mora da uživa poseban stepen zaštite, odnosno mora na svim turističkim kartama da bude navedena kao „maslinarska regija”, gdje se gaji autohtona sorta maslina „žutica” (alb. vajuk). Posljednja istraživanja su pokazala da je za dobro maslinovo ulje potrebno da stablo masline bude staro nekoliko stoljeća. U Statutu grada Ulcinja iz 1330. godine stoji odredba da podanici moraju saditi i uzgajati maslinu, te da se mladice te blagoslovene biljke ne smiju izvoziti. Ovo sveto drvo niko nije smio posjeći, a posaditi ga, smatrano je bogougodnim djelom. U srednjem vijeku u Ulcinju uvedeno je pravilo da se mladić nije mogao oženiti bez zasađenih 60 korijena masline.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo