Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: SVE VIŠE KRIVIČNIH DJELA NA ULICAMA: Nasilnici pod zaštitom policije

Objavljeno prije

na

Kolašin je minulih nekoliko godina izgubio reputaciju mirne varoši. Na desetine prekršaja i krivičnih djela tokom minule dvije godine zasluga su, uglavnom, istih grupa mladića. Samo u septembru, prema nezvaničnim informacijama iz kolašinske polcije, privedeno je više od deset Kolašinaca, zbog upotrebe vatrenog oružja, nanošenja teških tjelesnih povreda tokom tuča ili, pak, zbog gajenja većih količina marihuane. Za opštinu s nešto više od 8.000 stanovnika, od čega tek oko 2.000 živi u gradskom dijelu, to je previše, ocjenjuju u policiji. U nezvaničnim razgovorima s novinarima, službenici Odjeljenja bezbjednosti, čak, priznaju da polako gube bitku s nekolicinom gradskih silnika povratnika.

Prije samo nekoliko dana, zbog povreda koje mu je nanio sugrađanin M.P. mladi Kolašinac, nastanjen u Podgorici, I.A. umalo nije izgubio život. Nakon operacije u Kliničkom centru Crne Gore, ljekari se još uzdržavaju da daju ocjene o oporavku mladića, koji u varoši važi za neproblematičnog.

,,Sumnja se da je M.P. krvnički pretukao I.A. iza diskoteke Selekt. Mladić je zadobio povrede po glavi. Sugrađani koji su ga zatekli u besvjesnom stanju, odveli su ga u Hitnu pomoć, nakon čega je pušten na kućno liječenje. Međutim, tokom dana mu je pozilo pa je prebačen u KC Podgorica, gdje je ustanovljeno da je čak životno ugrožen”, kazali su nezvanično u policiji.

Dvije sedmice prije toga, policija je osujetila pokušaj bjekstva u Njemačku Z. V. od ranije poznatog tužilaštvu. On je nakon verbalnog duela s dvojicom mladića u kolašinskoj diskoteci, narednog jutra bacio bombe ispred njihovih kuća.

,,Od eksplozije koju je izavala ručna bomba, bačena u gomilu drva, ispred kuće Bulatovića, u kojoj je stanovao mladić s kojim se Z.V. predhodne noći posvađao, na sreću nije bilo povrijeđenih, a nije ni pričinjena materijalna šteta. Takođe, nije bilo posljedica ni od eksplozivne naprave, koju je bacio ispred restorana Crkvine, čiji je vlasnik otac drugog mladića s kojim je imao konflikt”, kazali su u policiji.

Z.V. je i ranije pravio krivična djela, a prije nekoliko godina, slomljenom bocom pokušao je da prereže grkljam M.R, koji je nedugo poslije toga na njega zapucao usred bijela dana na jednoj od najprometnijih kolašinskih ulica. Tom prilikom ranjena je rođaka Z.V. M.R. je , takođe, osuminjičen da je prije nešto više od godinu s još jednim sugrađaninom kidnapovao vršnjaka R.B. Otetog mladića su, kako je ispričao novinarima, cijeli dan vozili po okolini grada i tukli.

Sredinom septembra grupa od pet, jedva punoljetnih Kolašinca je iz čista mira pretukla starijeg sugrađanina.

,,Izašao sam iz kafića Balkan da razgovaram telefonom. Za mnom je izašao jedan od mladića, koji su me kasnije tukli. Kad sam pitao može li to lakše, udario me pesnicom, a zatim me tukao zajedno sa još četiri druga. To se nije desilo samo meni, dešava se suviše često i nikada ne znate kada će neka grupa problematičnih maldića naći ‘razlog’ da nekog pretuče”, ispričao je za Monitor Kolašinac, kojem su mlađani sugrađani slomili nos i nanijeli još nekoliko povreda po tijelu.

Kolašinska policija tokom ovog mjeseca lišila je slobode i M. V. iz sela Drijenak i zaplijenila veću količinu stabljika marihuane na njegovom imanju. Kako su nezvanično saopštili u policiji, M.V. se sumnjiči da je u plastenicima, pored porodične kuće, gajio marihuanu i spremao je za prodaju.

„Stabljike marihuane bile su ‘zrele’ i spremne za distribuciju. M.V. ih je gajio zajedno s povrćem u plastenicima”, rekli su nezvanično u policiji.

Ljeto u Kolašinu obilježila je i vijest da je nastavnik u ovdašnjoj osnovnoj školi D. J. pretukao komšinicu. Isti taj prosvjetni radnik prije dvije godine bio je optužen da je nakon časa krvnički izdurao jednog od svojih učenika.

Radovan Maslak (23) nedavno je ispričao novinarima da mu je zbog bahatosti nekoliko sugrađana i neažurnosti tužilaštva i policije ugrožena sigurnost, ali i imovina. Prije više od pola godine, tvrdi on, policija i tužilaštvo su se oglušili o činjenicu da su dva Kolašinca usred grada držala uperen pištolj u njega i prijetila mu. Nakon toga neko je pokušao da mu ispred kuće zapali automobil.

„Ne znam ko je pokušao da zapali kola, za sada ne sumnjam ni na koga. Međutim, imam vrlo loše iskustvo s kolašinskom policijom i tužilaštvom, ali se nadam da će ovog puta biti drugačije, te da će naći počinioce. Novinarima sam se obratio jer se više ne osjećam sigurno, jer mi je već jednom do sada život bio ugrožen i taj slučaj nije procesuiran, niti je tužilac našao za shodno da reaguje. Ne vjerujem ni tužilaštvu ni policiji”, kaže mladić, koji živi s roditeljima u selu Babljak.

U kolašinskoj policiji negiraju optužbe Maslaka i onih koji misle kao on, a koji tvrde da su pripadnici MUP-a ili nedovoljno odlučni da se suprotstave divljanju po gradskim ulicama i kafićima ili da gledaju kroz prste prestupnicima. Policija tvrdi da čini sve što može, ali da se zbog učestalosti prestupa stiče utisak neažurnosti organa reda.

,,Gotovo svakog vikenda privede se po nekoliko momaka a na desetine tuča spriječimo. Imam utisak da se nekoliko grupa obijesnih mladića takmiči ko će isprebijati više ljudi i ko će napraviti veći haos tokom noćnih izlazaka. Lomi se inventar kafića, istjeruju gosti, poteže oružje. To se dešava već nekoliko godina a stanje pogoršva očigledno velika količina alkohola ili čak i narkotika”, ispričao je jedan od kolašinskih policijskih službenika.

Sprečavanju nasilja na kolašinskim ulicama, tvrde u kolašinskom Odjeljenju bezbjednosti, odmaže i ćutanje žrtava. Čak i nakon procesuiranja nekih od tih djela, slijedi povlačenje prijava od strane oštećenih. Zbog toga se mnogi nasilnici nikad ne nađu pred sudijom i, kako tvrde službenici MUP-a, već tokom naredne sedmice naprave novo krivično djelo.

,,Prema onome što saznajemo, nekolicina nasilnika nakon što nekog isprebijaju, zajedno s roditeljima nude pomirenje. Obično poslije toga žrtva odustane od tužbe, ali i od prvobitnog iskaza. Nije rijetko ni da se ćutanje plaća novcem ili nekom drugom vrstom usluge. Gazde lokala u kojima obijesni momci potpuno unište inventar, maltretiraju goste, među kojima je i dosta maloljetnika, niti zovu policiju niti kasnije priznaju što se to dogodilo u njihovom lokalu”, pričaju u policiji.

To, po pravilu, samo podstiče iste počinioce na još krivičnih djela. Oni se hvale da su nedodirljivi i ponavljaju ponašanje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo