Povežite se sa nama

MONITORING

SUDBINA MILIONA ELKTROPRIVREDE CRNE GORE: Aco čeka sud, šta čekaju sudije

Objavljeno prije

na

Rokovi cure a odluke nema. Sudsko vijeće Privrednog suda, u sastavu Ivan Kovačević (sudija izvjestilac), Miodrag Anđelić i Nataša Sekulić, već petnaesti dan vijeća o žalbi koju je u ime EPCG podnijela advokatica Azra Jasavić na Rješenje sutkinje Nataše Bošković koja je, početkom maja, „privremeno zabranila” EPCG da obavi (odavno) planiranu kupovinu akcija Rudnika uglja u Pljevljima (RUP). I nijesu u stanju da donesu odluku. Ili, kako zli jezici tvrde, nijesu u stanju da sa predsjednikom Suda Blažom Jovanićem usaglase obrazloženje za presudu kojom bi povlašćenim akcionarima RUP-a omogućili da u doglednom roku dođu do novca na koji oni računaju mjesecima unazad.

Priču dodatno komplikuje i činjenica da podnosioci tužbe – advokati i ovlašćeni zastupnici preduzeća M&V Company, u vlasništvu predsjednika Udruženja manjinskih akcionara EPCG Vasilija Miličkovića – deset dana, tačnije od 14. maja, ne mogu da ostvare zakonom zagarantovano pravo i dobiju na uvid spise predmeta. Prije svega Prigovor na rješenje sutkinje Bošković koji je, u ime EPCG, podnijela Azra Jasavić. I o kome se, evo već dvije nedjelje, u Privrednom sudu šapuće kao „o krajnje neobičnom i kontroverznom štivu”.

Da ne bude zabune, tekst koji čitate piše se u momentu kada nas od najdužeg zakonom propisanog roka za donošenje odluke sudskog vijeća Privrednog suda ne dijele ni dani ni sati već minuti. I redovi koji slijede samo su (ne)vješt pokušaj njihovog autora da kupi vrijeme dok čeka presudu. Koja se ne tiče samo budućih odnosa Elektroprivrede i Rudnika uglja. Naprotiv.

I manje verzirani znaju kako će Kovačević, Anđelić i Sekulić (članovi sudskog vijeća Privrednog suda) donijeti odluku od koje, u velikoj mjeri, zavise: ovogodišnji finansijski planovi Vlade Crne Gore i Prve familije; brakorazvodni aranžman izvršnih i zakonodavnih vlasti pod kontrolom Mila Đukanovića i italijanske A2A (sa te je strane najznačajniju ulogi ugrao Silvio Berluskoni); budućnost Elektroprivrede kao, bez konkurencije, najvrjednijeg crnogorskog preduzeća; budućnost Pljevalja koje su, umjesto da budu dobar gospodar postale loš sluga ovdašnjeg rudarsko-energestkog lobija (kompleksa); a konačno, i najvažnije, ideja da Crna Gora u dogledno vrijeme može postati država koja svojim građanima i poreskim obveznicima može garantovati pravnu sigurnost.

Ili će se sve zavšiti kao još jedna koliko očigledna toliko i tužna potvrda orvelovske teze da su, u ovoj zemlji baš kao na njegovoj Životinjskoj farmi, sve životinje jednake samo su svinje jednakije od drugih.

Dakle, krajem 2016. godine većinski akcionari Rudnika uglja – italijanska A2A i Aco Đukanović – predložili su Elektroprivredi – pod kontrolom Vlade, vladajućeg DPS i njihovog vladara Mila Đukanovića, Acovog brata – da otkupi njihove akcije po cijeni većoj od šest eura za akciju.

Od tada do danas vlasnici RUP-a, ali ni menadžeri i finansijski i poslovni analitičari EPCG i Vlade CG nijesu objasnili zašto bi najveće državno preduzeće kupovalo nešto što država, na ime neizmirenih obaveza za poreze, doprinose i koncesije, može dobiti za džabe. Uz mnogućnost da novac ne baca za otkup bezvrijednih akcija već ga uloži u modernizaciju opreme i pripremu novih kopova Rudnika.

Petnaest mjeseci vlasnici EPCG (Đukanovićeva država i A2A) traže način da izađu u susret zahtjevu vlasnika Rudnika (A2A, Aco Đukanović i Vlada). Konačno, odluka je izglasana na martovskoj sjednici Skupštine akcionara EPCG. Donijeli su je vlasnici 0,09 odsto akcija EPCG nakon što su se, zbog navodnog konflikta interesa, od glasanja uzdržali vlasnici 98,75 akcijskog kapitala (57,01 odsto država Crna Gora i 41,74 odsto A2A). Tako je EPCG postala obavezna da, u postupku javnog preuzimanja, otkupi akcije A2A, mlađeg od braće Đukanović, države i preostalih manjinskih akcionara koji budu voljni da učestvuju u tom postupku (a nemaju ni jedan jedini razlog da budu protiv). Sve skupa riječ je o nekih 30-ak miliona eura (Italijani bi dobili 13, država 10, a Đukanović blizu četiri miliona).

To je bio povod Vasiliju Miličkoviću da u ime manjinskih akcionara EPCG pred Privrednim sudom pokrene postupak ocjene zakonitosti odluke o otkupu akcija RUP-a koja, prema njegovom mišljenju, „nije mogla biti donijeta zbog nedostatka potrebnog kvoruma za donošenje”.

Na drugoj strani, pravna zastupnica EPCG i doskorašnja poslanica i v.d. predsjednika Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić tvrdila je kako su postojali svi zakonom i Statutom (EPCG – prim. autora) utvrđeni uslovi za usvojenu odluku. Pride, Jasavić je naglasila kako preuzimanje akcija RUP-a od strane EPCG predstavlja viši interes pošto je ugovorena transakcija ocijenjena „kao opravdana i izuzetno značajna, ne samo sa aspekta ovih kompanija već i buduće pozitivne sinegerije cijelog crnogorskog termoenergetskog sektora”.

Ispostavilo se da je upravo na tom fonu i sutkinja Nataša Bošković našla argumente za donošenje privremene mjere, kojom se EPCG zabranjuje kupovina akcija RUP-a do pravosnažne presude po tužbi Vasilija Miličkovića.

„Država Crna Gora se izuzela iz glasanja o Odluci o pokretanju postupka dobrovoljne javne ponude za preuzimanje akcionarskog društva Rudnik uglja AD Pljevlja, u cilju izbjegavanja čak i mogućnosti teoretskog postojanja konflikta interesa”, navodi sudija Bošković u svom Rješenju od 4. maja, „Međutim, Država Crna Gora je glasala o Odluci o usvajanju izvještaja o procjeni fer i investicione vrijednosti akcija Rudnika uglja AD Pljevlja i izvještaj u vezi sa analizom mogućih modela preuzimanja RUP-a, koja Odluka je osnov za donošenje odluke o pokretanju postupka dobrovoljne javne ponude za preuzimanje a.d. Rudnika uglja…”.

Država je, cijeni sutkinja Bošković, svojim glasovima na Skupštini akcionara EPCG stvorila potrebne preduslove za izglasavanje odluke o otkupu akcija Rudnika. Potom se dosjetila da je u konfliktu interesa i ostala uzdržana, čime su njeni predstavnici izbjegli moguću krivičnu odgovornost u slučaju da se ustanovi kako je taj posao nanio štetu Elektroprivredi.

Sumnje potkrjepljuje analiza koju je, za potrebe NVO MANS uradio profesor Milenko Popović. Iz koje proizilazi da su akcije Rudnika uglja, precijenjene za približno trećinu vrijednosti. Odnosno, da je stvarna vrijednost akcija četiri a ne ugovorenih 6,4 eura po akciji. To bi značilo da EPCG u posjed tih akcija može doći za nepunih 20 miliona. Štetu bi, zato, trpjeli akcionari RUP-a, prije svega Vlada, Đukanović i A2A. Da li bi to u pitanje dovelo i započeti aranžman izlaska A2A iz vlasničke strukture Elektroprivrede?

Vlada je nadavno isplatila prvu tranšu od približno 70 miliona eura, i tako postala vlasnik dijela akcija koje su Italijani kupili 2009. u procesu djelimične privatizacije i dokapitalizacije Elektroprivrede. Ostatak od približno 200 miliona obezbijediće EPCG (veći ) i Vlada (manji dio). Pod uslovom da aranžman ostane na snazi. A on, očigledno, podrazumijeva da A2A dio uloženog novca nadomjesti prodajom precijenjenih akcija Rudnika uglja i isplatom dividende sa računa Elektroprivrede. Bez obzira na to što je EPCG i prošlu godinu završila sa gubitkom. Doduše, manjim od milion eura što je zanemarljiv iznos u poređenju sa gubicima koje je u prvim godinama upravljanja EPCG bilježila A2A. I koji su „ispeglani” umanjenjem kapitala preduzeća.

Rokovi cure. Odluke nema. Sve i da nadležno sudsko vijeće Privrednog suda poništi odluku sitkinje Nataše Bošković pitanje je može li se, prije pravosnažnosti te odluke, nastaviti postupak otkupa akcija Rudnika uaglja. Pošto bi izvršioci eventualno nezakonite odluke rizikovali i krivičnu odgovornost zbog učinjene štete. Na drugoj starni stoji ogroman novac. I moć koju on nosi. Ko će se usuditi?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo