Povežite se sa nama

MONITORING

PLAN OBALNOG PODRUČJA PONOVO PRED GRAĐANIMA: Investitorski, a ne urbanistički plan

Objavljeno prije

na

Prostorni plan posebne namjene za obalno područje (PPPNOP) naći će se ponovo na uvid javnosti i to nakon isteka perioda od pune dvije godine od prethodne javne rasprave, koja je obavljena početkom 2016. Priprema ovog značajnog regionalnog plana za područje Crnogorskog primorja, traje neplanirano dugo. Vlada je u maju 2011. donijela odluku o izradi plana, dok je u septembru 2011. godine potpisan ugovor o izradi plana sa konzorcijumom Republičkog zavoda za urbanizam, Horwath HTL iz Zagreba i Montecep-a iz Kotora, koji je na javnom konkursu dobio taj posao.

Obrađivač se obavezao da će Plan završiti do 15. maja 2013. godine, ali se posao prilično odužio. U međuvremenu je potpisano više aneksa na osnovni ugovor o produžetku roka izrade, ali pet godina kasnije Plan obalnog područja nije završen ni usvojen.

Pravo iznenađenje predstavlja vijest da će plan PPPNOP biti ponovo izložen sudu javnosti, pogotovo što je javna rasprava koja je održana tokom februara i marta dvije godine ranije, izazvala veliko interesovanje građana primorskih opština. Nijedan planski dokument nije izazavao tako burnu reakciju stručne i laičke javnosti poput navedenog Plana obalnog područja, kojim se uređuje prostor šest primorskih opština i određuje cjelokupni život na Primorju do 2030. godine. Javne rasprave održane su u svim opštinama odakle su pljuštale negativne reakcije i primjedbe lokalnih uprava, mjesnih zajednica, strukovnih i nevladinih organizacija i pojedinaca koje su stigle na adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma. Pristiglo je oko 1.800 primjedbi, sugestija, pitanja na koja nisu dati odgovori. Ili bar građani nisu bili upoznati sa njima.

Izvještaj sa održane javne rasprave Plana obalnog područja ni dvije godine kasnije nije okačen na sajtu Ministarstva, iako za to postoji zakonska obaveza.

Obrađivač je godinu kasnije, u junu 2017. dostavio Ministarstvu održivog razvoja i turizma gotov Predlog PPPNOP-a, spreman za usvajanje u Skupštini Crne Gore, do čega iz posve nepoznatih razloga nije došlo.

Da bi se Plan ponovo našao pred građanima mora da se vrati u formu Nacrta, pa se očekuje da Vlada donese takvu odluku na jednoj od narednih sjednica.

Ova gimnastika slična je onoj koju je ministar Pavle Radulović već jednom izveo sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Podsjećamo, tada je pokušao da staru verziju nacrta ovog zakona sa drugačijim sadržajem i nazivom, na koji su se građani izjašnjavali, kasnije prevede u Predlog posve novog teksta zakona, koji nije prošao javnu raspravu i da ga na brzinu usvoji. Pod pritiskom stručnjaka, pojedinih institucija i građana, ministar Radulović bio je prinuđen da ispoštuje proceduru, da Predlog zakona vrati u formu Nacrta i uputi na javnu raspravu.

Sada se to ponavlja i sa Planom PPPNOP.

Projektom izrade Plana obalnog područja rukovodi višečlani Savjet kojim predsjedava ministar Radulović. Među predstavnicima nekoliko ministarstava i JP Morsko dobro, članovi Savjeta su i predsjednici primorskih opština. Prvi saziv Savjeta formiran je na osnovu odluke Vlade u septembru 2016. godine, koji je od tada održao samo jednu sjednicu. U međuvremenu je došlo do promjene vlasti u nekoliko primorskih opština, ali je Vlada godinu i po dana odbijala da obavi kadrovske promjene u Savjetu i imenuje predsjednike opština Herceg Novi, Kotor i Budva u ovaj upravljački tim. Tek nakon nekoliko urgencija, od kojih je poslednja upućena preko medija, Vlada je na sjednici od 4. maja ove godine donijela novu Odluku o obrazovanju Savjeta izmijenjenog sastava, koji je svoju drugu sjednicu održao u ponedjeljak 14. maja, kada je i donijeta odluka o vraćanju Plana obalnog područja na javnu raspravu.

Nova verzija Plana stigla je nedavno lokalnim upravama primorskih gradova na ocjenu. Da li je inoviran u skladu sa primjedbama i sugestijama pojedinih institucija i opština, građana i vlasnika zemljišnih parcela u obalnom području, teško je odgonetnuti.

Glavna odlika Plana je da je u pitanju investitorski a ne urbanistički plan, kojim se najvredniji prostor u državi, dragocjene i atraktivne lokacije uz obalu, urbanizuju u skladu sa potrebama investitora.

„Planski koncept je otvoren prema svim rješenjima od strane internacionalnih i lokalnih investitora”, navodi se u tekstualnom dijelu Plana, poput poziva koji se šalje na sve strane svijeta. Ističe se da se Plan sprovodi sa državnog nivoa, čime se lokalnim upravama uskraćuju prava da odlučuju o planiranju i izgradnji na teritoriji kojom upravljaju.

U igri su velike, neizgrađene lokacije poput Buljarice, Jaza, Valdanosa, Ade Bojane, dijela Bokokotorskog zaliva, pa čak i lokaliteta unutar zaštićenih cjelina UNESCO-a, na kojima je predviđeno oko 1.000 kreveta. Planirana je urbanizacija oko 220 hektara zemljišta u Kotoru za gradnju oko 6.000 turističkih kreveta, na primjer. Dok se u Budvi urbanizira oko 400 hektara opštinske površine za oko 22.000 novih ležajeva.

U Planu koji će se naći pred građanima ovih brojki više nema, izostali su zadati kapaciteti po turističkim zonama. Nestale su one uznemirujuće brojke o broju turističkih kreveta po pojedinim lokacijama. Tako je na ulcinjskoj Solani bila predviđena gradnja turističkih objekata sa oko 1.500 kreveta. Solana se u tekstu Predloga plana više ne pominje među ključnim investicijama u Ulcinju, osim kao „eko resort – zaštita ptica”…u okviru lokalnog turističkog lanca vrijednosti. Da li se odustalo od gradnje na prostoru Solane, tek će se znati.

Nema podataka o dozvoljenim kapacitetima na plaži Jaz, u Miločeru, Svetom Stefanu, Lučicama, Buljarici. Iako je lokalitet Buljarice u fokusu Plana kao visokokvalitetna destinacija mješovite namjene.

Ali je zato potvrđena namjera urbanizacije budvanskog ostrva Sv.Nikola, na kome je planirana izgradnja turističkih objekata sa 500 kreveta. Ili 250 kreveta manje nego što je bilo predviđeno.

Čitava površina zelenilom obraslog ostrva, zvanog Školj, označena je kao turistička zona na kojoj će se građevinska područja odrediti na detaljnom planskom nivou. U skladu sa potrebama vlasnika, počasnog građanina Crne Gore, bivšeg premijera Tajlanda, Taksina Šinavatre.

Kao prioritetne razvojne zone označena su tri ostrva na rivijeri, Ada Bojana, ostrvo Sv. Nikola i ostrvo Sv. Marko kod Tivta. Ni ovi prirodni dragulji neće biti pošteđeni nadiruće urbanizacije.

Angažovane su i brojne vojne lokacije za turistički razvoj na inicijativu Ministarstva odbrane, navodi se u tekstu Plana. Ovaj podatak pokazuje koliko je atraktivnih lokacija na Crnogorskom primorju u posjedu vojske. Samo na teritoriji opštine Herceg Novi 14 vojnih lokacija postaće turistički kompleksi, četiri u Tivtu, dvije u Budvi i po tri u Baru i Ulcinju.

Čitav priobalni pojas označen je jarkom pink bojom, kao turistička zona sa uvedenim linijama odmaka od obale. Izdvojena je zona užeg obalnog pojasa širine 1000 metara od obale namijenjena turizmu, u kojem je zabranjena gradnja stanova za tržište. Uspostavljena je i linija 100 metara udaljenosti gradnje od obale kao pokušaj poštovanja međunarodnih konvencija, posebno Barselonske konvencije o zaštiti obale. Međutim Plan predviđa desetak scenarija za „adaptaciju odmaka”, što je sinonim za izbjegavanje ove zabrane. Povlašćeni investitori i dalje će imati pristup ovoj zoni u kojoj je dozvoljena gradnja objekata od javnog interesa, hotela i drugih objekata javne namjene.

Široka linija u pink boji, povučena duž crnogorske obale, na planskim skicama i grafičkim kartama liči na rezervaciju prostora za odabrane kojim će se raspolagati na jednom mjestu, u centru odlučivanja u Podgorici.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo