Povežite se sa nama

MONITORING

PLAN OBALNOG PODRUČJA PONOVO PRED GRAĐANIMA: Investitorski, a ne urbanistički plan

Objavljeno prije

na

Prostorni plan posebne namjene za obalno područje (PPPNOP) naći će se ponovo na uvid javnosti i to nakon isteka perioda od pune dvije godine od prethodne javne rasprave, koja je obavljena početkom 2016. Priprema ovog značajnog regionalnog plana za područje Crnogorskog primorja, traje neplanirano dugo. Vlada je u maju 2011. donijela odluku o izradi plana, dok je u septembru 2011. godine potpisan ugovor o izradi plana sa konzorcijumom Republičkog zavoda za urbanizam, Horwath HTL iz Zagreba i Montecep-a iz Kotora, koji je na javnom konkursu dobio taj posao.

Obrađivač se obavezao da će Plan završiti do 15. maja 2013. godine, ali se posao prilično odužio. U međuvremenu je potpisano više aneksa na osnovni ugovor o produžetku roka izrade, ali pet godina kasnije Plan obalnog područja nije završen ni usvojen.

Pravo iznenađenje predstavlja vijest da će plan PPPNOP biti ponovo izložen sudu javnosti, pogotovo što je javna rasprava koja je održana tokom februara i marta dvije godine ranije, izazvala veliko interesovanje građana primorskih opština. Nijedan planski dokument nije izazavao tako burnu reakciju stručne i laičke javnosti poput navedenog Plana obalnog područja, kojim se uređuje prostor šest primorskih opština i određuje cjelokupni život na Primorju do 2030. godine. Javne rasprave održane su u svim opštinama odakle su pljuštale negativne reakcije i primjedbe lokalnih uprava, mjesnih zajednica, strukovnih i nevladinih organizacija i pojedinaca koje su stigle na adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma. Pristiglo je oko 1.800 primjedbi, sugestija, pitanja na koja nisu dati odgovori. Ili bar građani nisu bili upoznati sa njima.

Izvještaj sa održane javne rasprave Plana obalnog područja ni dvije godine kasnije nije okačen na sajtu Ministarstva, iako za to postoji zakonska obaveza.

Obrađivač je godinu kasnije, u junu 2017. dostavio Ministarstvu održivog razvoja i turizma gotov Predlog PPPNOP-a, spreman za usvajanje u Skupštini Crne Gore, do čega iz posve nepoznatih razloga nije došlo.

Da bi se Plan ponovo našao pred građanima mora da se vrati u formu Nacrta, pa se očekuje da Vlada donese takvu odluku na jednoj od narednih sjednica.

Ova gimnastika slična je onoj koju je ministar Pavle Radulović već jednom izveo sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Podsjećamo, tada je pokušao da staru verziju nacrta ovog zakona sa drugačijim sadržajem i nazivom, na koji su se građani izjašnjavali, kasnije prevede u Predlog posve novog teksta zakona, koji nije prošao javnu raspravu i da ga na brzinu usvoji. Pod pritiskom stručnjaka, pojedinih institucija i građana, ministar Radulović bio je prinuđen da ispoštuje proceduru, da Predlog zakona vrati u formu Nacrta i uputi na javnu raspravu.

Sada se to ponavlja i sa Planom PPPNOP.

Projektom izrade Plana obalnog područja rukovodi višečlani Savjet kojim predsjedava ministar Radulović. Među predstavnicima nekoliko ministarstava i JP Morsko dobro, članovi Savjeta su i predsjednici primorskih opština. Prvi saziv Savjeta formiran je na osnovu odluke Vlade u septembru 2016. godine, koji je od tada održao samo jednu sjednicu. U međuvremenu je došlo do promjene vlasti u nekoliko primorskih opština, ali je Vlada godinu i po dana odbijala da obavi kadrovske promjene u Savjetu i imenuje predsjednike opština Herceg Novi, Kotor i Budva u ovaj upravljački tim. Tek nakon nekoliko urgencija, od kojih je poslednja upućena preko medija, Vlada je na sjednici od 4. maja ove godine donijela novu Odluku o obrazovanju Savjeta izmijenjenog sastava, koji je svoju drugu sjednicu održao u ponedjeljak 14. maja, kada je i donijeta odluka o vraćanju Plana obalnog područja na javnu raspravu.

Nova verzija Plana stigla je nedavno lokalnim upravama primorskih gradova na ocjenu. Da li je inoviran u skladu sa primjedbama i sugestijama pojedinih institucija i opština, građana i vlasnika zemljišnih parcela u obalnom području, teško je odgonetnuti.

Glavna odlika Plana je da je u pitanju investitorski a ne urbanistički plan, kojim se najvredniji prostor u državi, dragocjene i atraktivne lokacije uz obalu, urbanizuju u skladu sa potrebama investitora.

„Planski koncept je otvoren prema svim rješenjima od strane internacionalnih i lokalnih investitora”, navodi se u tekstualnom dijelu Plana, poput poziva koji se šalje na sve strane svijeta. Ističe se da se Plan sprovodi sa državnog nivoa, čime se lokalnim upravama uskraćuju prava da odlučuju o planiranju i izgradnji na teritoriji kojom upravljaju.

U igri su velike, neizgrađene lokacije poput Buljarice, Jaza, Valdanosa, Ade Bojane, dijela Bokokotorskog zaliva, pa čak i lokaliteta unutar zaštićenih cjelina UNESCO-a, na kojima je predviđeno oko 1.000 kreveta. Planirana je urbanizacija oko 220 hektara zemljišta u Kotoru za gradnju oko 6.000 turističkih kreveta, na primjer. Dok se u Budvi urbanizira oko 400 hektara opštinske površine za oko 22.000 novih ležajeva.

U Planu koji će se naći pred građanima ovih brojki više nema, izostali su zadati kapaciteti po turističkim zonama. Nestale su one uznemirujuće brojke o broju turističkih kreveta po pojedinim lokacijama. Tako je na ulcinjskoj Solani bila predviđena gradnja turističkih objekata sa oko 1.500 kreveta. Solana se u tekstu Predloga plana više ne pominje među ključnim investicijama u Ulcinju, osim kao „eko resort – zaštita ptica”…u okviru lokalnog turističkog lanca vrijednosti. Da li se odustalo od gradnje na prostoru Solane, tek će se znati.

Nema podataka o dozvoljenim kapacitetima na plaži Jaz, u Miločeru, Svetom Stefanu, Lučicama, Buljarici. Iako je lokalitet Buljarice u fokusu Plana kao visokokvalitetna destinacija mješovite namjene.

Ali je zato potvrđena namjera urbanizacije budvanskog ostrva Sv.Nikola, na kome je planirana izgradnja turističkih objekata sa 500 kreveta. Ili 250 kreveta manje nego što je bilo predviđeno.

Čitava površina zelenilom obraslog ostrva, zvanog Školj, označena je kao turistička zona na kojoj će se građevinska područja odrediti na detaljnom planskom nivou. U skladu sa potrebama vlasnika, počasnog građanina Crne Gore, bivšeg premijera Tajlanda, Taksina Šinavatre.

Kao prioritetne razvojne zone označena su tri ostrva na rivijeri, Ada Bojana, ostrvo Sv. Nikola i ostrvo Sv. Marko kod Tivta. Ni ovi prirodni dragulji neće biti pošteđeni nadiruće urbanizacije.

Angažovane su i brojne vojne lokacije za turistički razvoj na inicijativu Ministarstva odbrane, navodi se u tekstu Plana. Ovaj podatak pokazuje koliko je atraktivnih lokacija na Crnogorskom primorju u posjedu vojske. Samo na teritoriji opštine Herceg Novi 14 vojnih lokacija postaće turistički kompleksi, četiri u Tivtu, dvije u Budvi i po tri u Baru i Ulcinju.

Čitav priobalni pojas označen je jarkom pink bojom, kao turistička zona sa uvedenim linijama odmaka od obale. Izdvojena je zona užeg obalnog pojasa širine 1000 metara od obale namijenjena turizmu, u kojem je zabranjena gradnja stanova za tržište. Uspostavljena je i linija 100 metara udaljenosti gradnje od obale kao pokušaj poštovanja međunarodnih konvencija, posebno Barselonske konvencije o zaštiti obale. Međutim Plan predviđa desetak scenarija za „adaptaciju odmaka”, što je sinonim za izbjegavanje ove zabrane. Povlašćeni investitori i dalje će imati pristup ovoj zoni u kojoj je dozvoljena gradnja objekata od javnog interesa, hotela i drugih objekata javne namjene.

Široka linija u pink boji, povučena duž crnogorske obale, na planskim skicama i grafičkim kartama liči na rezervaciju prostora za odabrane kojim će se raspolagati na jednom mjestu, u centru odlučivanja u Podgorici.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo