MONITORING
ZAŠTO PUCAJU NA NOVINARE: DUVANSKA POSLA N: Milioni i (i)metak

Odavde smo krenuli: Tek svaka deseta paklica cigareta prodata u Crnoj Gori potiče iz nelegalnih izvora (11 odsto). Podatak je bio zvaničan, sa početka 2007. godine. Državna nezavisnost je izborena/obnovljena/potvrđena nekih pola godine ranije, crvena zastava sa zlatnim dvoglavim orlom podignuta je na jarbole u Njujorku i Briselu, nagrnuli su samozvani investitori i kupci nekretnina a „pare nisu bile problem” (citat Milo Đukanović). Pa je i šverc utihnuo.
Dovde smo stigli: uvoz duvanskih proizvoda u prvom tromjesečju ove godine manji je, prema podacima Monstata, za 59 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, predstavnici legalnih uvoznika duvanskih prerađevina saopštavaju kako im je promet od početka godine opao za makar 40 odsto. Pad legalnog prometa poklapa se sa odlukama Vlade Duška Markovića da, za nepunih godinu dana, tri puta poveća akcize na duvanske proizvode.
Vrijednost legalno uvezenih cigareta pala je sa prošlogodišnjih (u prva tri mjeseca) 3,18 na 1,3 miliona eura. U ovaj cijenu nijesu uračunati porezi i dažbine (akcize) koje u maloprodajnoj cijeni duvanskih prerađevina u Crnoj Gori učestvuju sa nekih 85 odsto. Što znači da paklica uvezena po cijeni od 35 centi, u zvaničnoj maloprodaju košta oko 2,5 eura. A na crnom tržištu 1,1 – 1,5 eura. Što švercerima u veleprodaju donosi profit od skoro 300 odsto. A uličnim prodavcima (ne)zanemarljivih 15-20 odsto. I rizik da će im roba biti oduzeta a oni prekršajno kažnjeni, privedeni, reketirani…
,,Svojim svjesnim postupanjem Vlada Crne Gore je stvorila situaciju u kojoj se više novca zaradi švercom cigareta nego švercom narkotika”, smatra portparol SDP-a Mirko Stanić optužujući Markovićevu Vladu da je namjerno dovela do procvata nelegalne prodaje cigareta, „to mora biti signal i za Evropsku komisiju i za zemlje EU koje su imale problema zbog ranijeg šverca Crne Gore, ali i za Vladu SAD zbog toga što su američke kompanije najviše pogođene padom prodaje legalnih cigareta…”.
Nijesu ćutali ni ostali predstavnici opozicije. Nevolje neće riješiti Vladina Komisija za suzbijanje sive ekonomije, ustvrdio je zimus nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović navodeći kako ta Komisija služi za razvodnjavanje problema koji je nastao „spregom organizovanog kriminala i onih koji bi trebalo da kontrolišu krijumčarenje”.
Damjanović još kaže: „Pojedine državne strukture, sa jedne strane, povećavaju obim posla, a sa druge onemogućavaju zakonsko sankcionisanje ključnih aktera šverca. Ozbiljna vlada bi u roku od 100 dana mogla da eliminiše najveći dio sivog tržista cigareta, kako identifikacijom i sankcionisanjem ključnih aktera, tako i stvaranjem uslova za legalno poslovanje, kroz koje bi optimizovali budžetsko prihode sa ovog tržišta”. Slijedi računica po kojoj država, po osnovu rastućeg šverca duvanskih proizvoda, godišnje gubi desetine miliona eura.
O profitu švercera (zvanično, u Crnoj Gori taj posao je vođen pod šifrom „tranzit”) govorio je Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene. „Dva klana, mojkovački i drugi okupljen oko ekipe iz Granda godišnje od šverca cigareta u Crnoj Gori zarade i do 350 miliona eura”, tvrdi on najavljujući njihove međusobne obračune, ali i napada ne sve one koje prepoznaju kako prepreku tom nezakonitom ali izuzetno isplativom poslu. „Ovo može rezultirati atentatima na političare, novinare, NVO aktiviste, sa motivom da se optuži neprijateljska strana. Očekuje nas eskalacija sukoba sa mogućom destabilizacijom političkih prilika”, kazao je Medojević nakon jedne od nedavnih, a učestalih, zaplijena cigareta koje su se preko Luke Bar kretale ka nekoj od sjevernoafričkih luka (nerijetko pod kontrolom neke od naoružanih frakcija terorista okupljenih oko projekta ISIS (tzv. Islamska država).
Prema podacima medija, za pet godina u grčkim teritorijalnim vodama „palo je” makar šest brodova koji su iz Luke Bar prevozili duvanski teret vrijedan od 20 do 40 miliona eura. Nadležni u Crnoj Gori nemaju podatke o tim „incidentima”.
Tajnu, ipak, nije lako čuvati. Prema podacima policije iz BiH, za tri mjeseca ove godine u pograničnim području istočne Hercegovine zaplijenjeno je skoro 70 hiljada raznih paklica cigareta (vrijednih oko 75 hiljada eura) bez akcizne markice, namijenjenih švercu. Sa velikom sigurnošću se pretpostavlja da su te pošiljke stigle iz Crne Gore. Baš kao i više od 400 hiljada paklica zapijenjenih tokom prošle godine. Koliko je njih izmaklo kontrolama i završilo na sivom tržištu Sarajeva, Mostara, Banjaluke… ne zna se. Tek, Fabrika duvana Banjaluka obustavila je proizvodnju, dok je Fabrika duhana Sarajevo rad svela na polovinu kapaciteta.
Zvanično, odavno ne radi ni Duvanski kombinat u Podgorici.Najstarija i jedna od nekad najprofitabilnijih fabrika (i industrija) u Crnoj Gori izdahnula je kroz stečajni postupak obilježen mnoštvom nelogičnosti i nezakonitosti. Zato se početak probnog rada Novog DKP-a, nakon višegodišnjeg kašnjenja, najavljuje se za narednu – predizbornu – sedmicu.
Ali, vrijeme nije izgubljeno sasvim uzalud.
Mnogi su prošle godine bili zatečeni informacijom da su na Karabuškom polju, u iznajmljenom hangaru kompanije Golden gejt, policiajci pod komandom specijalnog tužioca Saše Čađenovića zaplijenili skoro četiri miliona paklica cigareta namijenjenih švercu. Pretpostavlja se da su cigarete pod markom Virginia i MAC proizvedene u DKP, nakon što je Fabrika, nakon uvođenja stečaja, dobila novog vlasnika – BMJ Industries iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Iz SDP-a su tada prebacili vlastima: ,,Crna Gora je po ocjeni komesara EU za privredu i bivšeg ministra finansija Francuske Pjera Moskovicija glavni evropski snadbjevač švercovanih cigareta na tržište EU”. Bez većeg odjeka.
Dok su se državni zvaničnici, doduše anonimno, u medijima hvalili „najvećom kopnenom zapljenom švercovanih cigareta u Evropi”, verzirani su pitali zašto su van domašaja policije i tužilaštva ostali nalogodavci i organizatori šverca. Policija i tužilaštvo su skrivene cigarete zaplijenili u akciji izvedenoj po principu „grlom u jagode”, a da prethodno nijesu priveli nijednu osobu odgovornu za proizvodnju, skladištenje i(li) dalji transport i preprodaju švercovanih cigareta. Čudno? Jeste, pod uslovom da ne prihvatite tumačenje po kojime je „akcija Karabuško polje”, zapravo, bila pokazna vježba i demonstracija sile između dvije suprotstavljene poslovne strukture okupljenene oko vladajuće koalicije (prema podjeli Nebojše Medijevića – Mojkovčani i Grandovci). I koja je završena bez težih posljedice po jedne ili druge.
Baš kao što ni od početka godine, bez obzira na dokumentovane priče o ekstremnom uvećanju crnog tržišta, nijesmo svjedočili ni jednoj većoj zapijeni švercovanih cigareta. Po pravilu, meta su bili ulični prodavci, oni koji se ilegalnom trgovinom bore za puko preživljavanje.
I mediji. Makar oni koji su i dalje spremni da podsjete kako su ilegalni duvanski poslovi nekima donijeli, i još donose, milione i milione. Koji se potom u ovdašnjim „perionicama” transferišu u legalne finansijske tokove. I potom ulažu u nove, čistije biznise.
Jadna od najdosljednijih u tom poslu je, bila i ostala, naša koleginica Olivera Lakić. A, najveća priča o mojkovačkoj fabrici Tara, njenim javnim i tajnim vlasnicima, te putevima kojima se kreću njeni proizvodi tek treba da bude ispričana.
Šleper manje, više
Srpska policija je prošle godine uhapsila 16 beogradskih carinika zbog sumnje da su oštetili budžet Srbije za 11,5 miliona evra. Tužilaštvo smatra da su oni počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi tako što su skoro godinu dana cigarete uvezene iz inostranstva fiktivno razduživali za navodne potrebe raznih ambasada i međunarodnih organizacija u Srbiji. Prema navodima srpskih medija organizator posla bio je hrvatski državljanin Dauti Kurtalji, zvanični distributer dva brenda cigareta marble i ašima koje se proizvode u Tvornici duhana Sarajevo. „Roba se iz fabrike legalnim putevima prevozi u Crnu Goru, tačnije u Bar. Cigarete se potom legalno izvoze iz Crne Gore u Srbiju, gdje su kao krajnji korisnici navedena diplomatska predstavništva u zemlji i strane organizacije, da se ne bi platila akciza i porez. Taj posao odrađivali su carinici, ali sumnjivo je bilo to što je u Srbiju stizala mnogo veća količina cigareta nego što su realne potrebe ambasada i stranih predstavništava u zemlji. Nakon što srpski carinici rascarine robu, tovari cigareta voze se kamionima do granice sa Rumunijom, odakle su ilegalnim kanalima ubacuju u dalju prodaju…” Računa se da je, preko ovog posla, u Srbiju ušlo 50 kamiona sa po hiljadu i dvjesta kartona (baksi) cigareta. Procjena je da su organizatori po svakom kamionu imali zaradu od 360.000 eura.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom