Povežite se sa nama

MONITORING

ZAŠTO PUCAJU NA NOVINARE: DUVANSKA POSLA N: Milioni i (i)metak

Objavljeno prije

na

Odavde smo krenuli: Tek svaka deseta paklica cigareta prodata u Crnoj Gori potiče iz nelegalnih izvora (11 odsto). Podatak je bio zvaničan, sa početka 2007. godine. Državna nezavisnost je izborena/obnovljena/potvrđena nekih pola godine ranije, crvena zastava sa zlatnim dvoglavim orlom podignuta je na jarbole u Njujorku i Briselu, nagrnuli su samozvani investitori i kupci nekretnina a „pare nisu bile problem” (citat Milo Đukanović). Pa je i šverc utihnuo.

Dovde smo stigli: uvoz duvanskih proizvoda u prvom tromjesečju ove godine manji je, prema podacima Monstata, za 59 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, predstavnici legalnih uvoznika duvanskih prerađevina saopštavaju kako im je promet od početka godine opao za makar 40 odsto. Pad legalnog prometa poklapa se sa odlukama Vlade Duška Markovića da, za nepunih godinu dana, tri puta poveća akcize na duvanske proizvode.

Vrijednost legalno uvezenih cigareta pala je sa prošlogodišnjih (u prva tri mjeseca) 3,18 na 1,3 miliona eura. U ovaj cijenu nijesu uračunati porezi i dažbine (akcize) koje u maloprodajnoj cijeni duvanskih prerađevina u Crnoj Gori učestvuju sa nekih 85 odsto. Što znači da paklica uvezena po cijeni od 35 centi, u zvaničnoj maloprodaju košta oko 2,5 eura. A na crnom tržištu 1,1 – 1,5 eura. Što švercerima u veleprodaju donosi profit od skoro 300 odsto. A uličnim prodavcima (ne)zanemarljivih 15-20 odsto. I rizik da će im roba biti oduzeta a oni prekršajno kažnjeni, privedeni, reketirani…

,,Svojim svjesnim postupanjem Vlada Crne Gore je stvorila situaciju u kojoj se više novca zaradi švercom cigareta nego švercom narkotika”, smatra portparol SDP-a Mirko Stanić optužujući Markovićevu Vladu da je namjerno dovela do procvata nelegalne prodaje cigareta, „to mora biti signal i za Evropsku komisiju i za zemlje EU koje su imale problema zbog ranijeg šverca Crne Gore, ali i za Vladu SAD zbog toga što su američke kompanije najviše pogođene padom prodaje legalnih cigareta…”.

Nijesu ćutali ni ostali predstavnici opozicije. Nevolje neće riješiti Vladina Komisija za suzbijanje sive ekonomije, ustvrdio je zimus nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović navodeći kako ta Komisija služi za razvodnjavanje problema koji je nastao „spregom organizovanog kriminala i onih koji bi trebalo da kontrolišu krijumčarenje”.

Damjanović još kaže: „Pojedine državne strukture, sa jedne strane, povećavaju obim posla, a sa druge onemogućavaju zakonsko sankcionisanje ključnih aktera šverca. Ozbiljna vlada bi u roku od 100 dana mogla da eliminiše najveći dio sivog tržista cigareta, kako identifikacijom i sankcionisanjem ključnih aktera, tako i stvaranjem uslova za legalno poslovanje, kroz koje bi optimizovali budžetsko prihode sa ovog tržišta”. Slijedi računica po kojoj država, po osnovu rastućeg šverca duvanskih proizvoda, godišnje gubi desetine miliona eura.

O profitu švercera (zvanično, u Crnoj Gori taj posao je vođen pod šifrom „tranzit”) govorio je Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene. „Dva klana, mojkovački i drugi okupljen oko ekipe iz Granda godišnje od šverca cigareta u Crnoj Gori zarade i do 350 miliona eura”, tvrdi on najavljujući njihove međusobne obračune, ali i napada ne sve one koje prepoznaju kako prepreku tom nezakonitom ali izuzetno isplativom poslu. „Ovo može rezultirati atentatima na političare, novinare, NVO aktiviste, sa motivom da se optuži neprijateljska strana. Očekuje nas eskalacija sukoba sa mogućom destabilizacijom političkih prilika”, kazao je Medojević nakon jedne od nedavnih, a učestalih, zaplijena cigareta koje su se preko Luke Bar kretale ka nekoj od sjevernoafričkih luka (nerijetko pod kontrolom neke od naoružanih frakcija terorista okupljenih oko projekta ISIS (tzv. Islamska država).

Prema podacima medija, za pet godina u grčkim teritorijalnim vodama „palo je” makar šest brodova koji su iz Luke Bar prevozili duvanski teret vrijedan od 20 do 40 miliona eura. Nadležni u Crnoj Gori nemaju podatke o tim „incidentima”.

Tajnu, ipak, nije lako čuvati. Prema podacima policije iz BiH, za tri mjeseca ove godine u pograničnim području istočne Hercegovine zaplijenjeno je skoro 70 hiljada raznih paklica cigareta (vrijednih oko 75 hiljada eura) bez akcizne markice, namijenjenih švercu. Sa velikom sigurnošću se pretpostavlja da su te pošiljke stigle iz Crne Gore. Baš kao i više od 400 hiljada paklica zapijenjenih tokom prošle godine. Koliko je njih izmaklo kontrolama i završilo na sivom tržištu Sarajeva, Mostara, Banjaluke… ne zna se. Tek, Fabrika duvana Banjaluka obustavila je proizvodnju, dok je Fabrika duhana Sarajevo rad svela na polovinu kapaciteta.

Zvanično, odavno ne radi ni Duvanski kombinat u Podgorici.Najstarija i jedna od nekad najprofitabilnijih fabrika (i industrija) u Crnoj Gori izdahnula je kroz stečajni postupak obilježen mnoštvom nelogičnosti i nezakonitosti. Zato se početak probnog rada Novog DKP-a, nakon višegodišnjeg kašnjenja, najavljuje se za narednu – predizbornu – sedmicu.

Ali, vrijeme nije izgubljeno sasvim uzalud.

Mnogi su prošle godine bili zatečeni informacijom da su na Karabuškom polju, u iznajmljenom hangaru kompanije Golden gejt, policiajci pod komandom specijalnog tužioca Saše Čađenovića zaplijenili skoro četiri miliona paklica cigareta namijenjenih švercu. Pretpostavlja se da su cigarete pod markom Virginia i MAC proizvedene u DKP, nakon što je Fabrika, nakon uvođenja stečaja, dobila novog vlasnika – BMJ Industries iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Iz SDP-a su tada prebacili vlastima: ,,Crna Gora je po ocjeni komesara EU za privredu i bivšeg ministra finansija Francuske Pjera Moskovicija glavni evropski snadbjevač švercovanih cigareta na tržište EU”. Bez većeg odjeka.

Dok su se državni zvaničnici, doduše anonimno, u medijima hvalili „najvećom kopnenom zapljenom švercovanih cigareta u Evropi”, verzirani su pitali zašto su van domašaja policije i tužilaštva ostali nalogodavci i organizatori šverca. Policija i tužilaštvo su skrivene cigarete zaplijenili u akciji izvedenoj po principu „grlom u jagode”, a da prethodno nijesu priveli nijednu osobu odgovornu za proizvodnju, skladištenje i(li) dalji transport i preprodaju švercovanih cigareta. Čudno? Jeste, pod uslovom da ne prihvatite tumačenje po kojime je „akcija Karabuško polje”, zapravo, bila pokazna vježba i demonstracija sile između dvije suprotstavljene poslovne strukture okupljenene oko vladajuće koalicije (prema podjeli Nebojše Medijevića – Mojkovčani i Grandovci). I koja je završena bez težih posljedice po jedne ili druge.

Baš kao što ni od početka godine, bez obzira na dokumentovane priče o ekstremnom uvećanju crnog tržišta, nijesmo svjedočili ni jednoj većoj zapijeni švercovanih cigareta. Po pravilu, meta su bili ulični prodavci, oni koji se ilegalnom trgovinom bore za puko preživljavanje.

I mediji. Makar oni koji su i dalje spremni da podsjete kako su ilegalni duvanski poslovi nekima donijeli, i još donose, milione i milione. Koji se potom u ovdašnjim „perionicama” transferišu u legalne finansijske tokove. I potom ulažu u nove, čistije biznise.

Jadna od najdosljednijih u tom poslu je, bila i ostala, naša koleginica Olivera Lakić. A, najveća priča o mojkovačkoj fabrici Tara, njenim javnim i tajnim vlasnicima, te putevima kojima se kreću njeni proizvodi tek treba da bude ispričana.

Šleper manje, više

Srpska policija je prošle godine uhapsila 16 beogradskih carinika zbog sumnje da su oštetili budžet Srbije za 11,5 miliona evra. Tužilaštvo smatra da su oni počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi tako što su skoro godinu dana cigarete uvezene iz inostranstva fiktivno razduživali za navodne potrebe raznih ambasada i međunarodnih organizacija u Srbiji. Prema navodima srpskih medija organizator posla bio je hrvatski državljanin Dauti Kurtalji, zvanični distributer dva brenda cigareta marble i ašima koje se proizvode u Tvornici duhana Sarajevo. „Roba se iz fabrike legalnim putevima prevozi u Crnu Goru, tačnije u Bar. Cigarete se potom legalno izvoze iz Crne Gore u Srbiju, gdje su kao krajnji korisnici navedena diplomatska predstavništva u zemlji i strane organizacije, da se ne bi platila akciza i porez. Taj posao odrađivali su carinici, ali sumnjivo je bilo to što je u Srbiju stizala mnogo veća količina cigareta nego što su realne potrebe ambasada i stranih predstavništava u zemlji. Nakon što srpski carinici rascarine robu, tovari cigareta voze se kamionima do granice sa Rumunijom, odakle su ilegalnim kanalima ubacuju u dalju prodaju…” Računa se da je, preko ovog posla, u Srbiju ušlo 50 kamiona sa po hiljadu i dvjesta kartona (baksi) cigareta. Procjena je da su organizatori po svakom kamionu imali zaradu od 360.000 eura.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo