Povežite se sa nama

MONITORING

ODBAČENE SVE PRIJAVE ZA RATNE ZLOČINE: Tužilaštvo kao saučesnik

Objavljeno prije

na

Specijalno tužilaštvo za ratne zločine odbacilo je tokom prošle godine sve krivične prijave za ratne zločine, a da o tome očito nije obavijestilo ni crnogorsku javnost, ali ni Evropsku komisiju.

U najnovijem Izvještaju EK o napretku Crne Gore za ovu godinu, objavljenom nedavno, navodi se da je u toku šest istraga za ratne zločine. Istovremeno, u Izvještaju o radu tužilaštva za prošlu godinu stoji da je tužilaštvo prošle godine odbacilo sve krivične prijave za ratne zločine – ukupno sedam.

„U izvještajnom periodu nije bilo novoformiranih predmeta zbog krivičnih djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom (ratni zločini). Iz prethodnog perioda ostalo je neriješeno prijava protiv 7 lica, od čega protiv 6 lica zbog krivičnog djela – genocid iz člana 426 Krivičnog zakonika Crne Gore, a protiv 1 lica zbog krivičnog djela – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 428 Krivičnog zakonika Crne Gore. Sve ove krivične prijave su u ovoj godini riješene odbačajem”, navodi se u Izvještaju tužilaštva. Takođe, u tabelarnim prikazima rezultata tužilaštva na više mjesta u izvještaju stoji da je odbačeno sedam krivičnih prijava za ratne zločine.

Iz Specijalnog tužilaštva do objavljivanja ovog broja Monitora nijesu odgovorili na naše pitanje koje su sve krivične prijave odbijene i zašto.

Sudeći prema Izvještaju VDT samo je jedna istraga rezultirala podizanjem optužnice. „Optužnica je rješenjem suda potvrđena, a suđenje po istoj nije održano u izvještajnom periodu”, navodi se u tom dokumentu.

,,Iz izvještaja se može zaključiti da je jedini predmet ratnih zločina na kome se radi predmet u kome je Vlado Zmajević optužen za ratne zločine protiv civila na Kosovu 1999. Taj predmet je već dobro istražen i dokumentovan serviran crnogorskom tužilaštvu iz Srbije, kao što je iz Hrvatske upućen predmet Morinj, jedini procesuirani slučaj ratnog zločina u Crnoj Gori poslednjih godina u kome je iko kažnjen”, kaže za Monitor direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević.

Ona ocjenjuje da je takva situacija deprimirajuća: ,,I ne odgovara očekivanjima o proaktivnom nastupu državnog tužilaštva koja je odavno iznio ekspert Evropske komisije Mauricio Salustro i koji komisija ponavlja Crnoj Gori iz izvještaja u izvještaj”, kaže. Direktorica HRA ukazuje i da je to suprotno „ohrabrujućem planu Strategije za istraživanje ratnih zločina, koju je Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković donio pre tri godine (8.5.2015)”.

„Još nema nikakvih rezultata preispitivanja predmeta Morinj, Bukovica, Deportacija, Kaluđerski laz i dr. niti bilo kakvih podataka o tome da li je i šta uopšte rađeno da bi se ti predmeti preispitali. Sve u svemu, istraživanje ratnih zločina je očigledno poslednja rupa na svirali postojećeg sastava Specijalnog tužilaštva i za neki pomak na tom planu moraće da se čeka neko novi”, zaključuje ona.

Kada je prije oko tri i po godine stupio na funkciju, aktuelni državni tužilac Ivica Stanković kazao je da će ratni zločini biti prioritet tužilaštva. To je ponavljao tokom cijelog dosadašnjeg mandata kad god bi mu se ukazala prilika.

Stanković je tako u proljeće 2016. po ko zna koji put kazao da je suzbijanje nekažnjivosti ratnih zločina prioritet tužilašztva , ocjenjujući da bez proaktivnog tužioca naoružanog postojanom optužnicom nema pravde u tim slučajevima. „To su zločini koji su, ne tako davno, bili stvarnost na prostoru bivše Jugoslavije, zločini čiji se neki učinioci i danas kriju negdje između nezastarjelosti krivičnog gonjenja i nekažnjivosti krivičnog djela, pri čemu se nezastarjelosti kao pravnoj kategoriji suprotstavlja nekažnjivost kao stvarno stanje”, konstatovao je.

U proljeće 2017. godine Stanković je poručio: „Ratni zločini nijesu cifra, nego svaka pojedinačna sudbina”. Ko bi rekao da će iste godine tužilaštvo odbaciti sve krivične prijave za ratne zločine, u tišini, skrivajući te podatke i od briselske administracije.

„Nakon donošenja Strategije o istraživanju ratnih zločina, koja je ništa drugo do izraz potrebe dokazivanja pred Evropskom komisijom, Specijalno tužilaštvo je tokom 2015. pokrenulo nove istrage i formiralo sedam predmeta zbog krivičnih djela koja se odnose na ratne zločine. To je ocijenjeno pozitivno od strane domaće i međunarodne ekspertske i zainteresovane javnosti i taj pomak je konstatovan i u Izvještaju EK za Crnu Goru za 2016.godinu. Međutim, nije trebalo dugo da se pokaže da su nove istrage pokrenute kako bi se napravio privid u odlučnosti Tužilaštva da se bori protiv nekažnjivosti ratnih zločina”, kaže za Monitor Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Ta organizacija je prva upozorila javnost da je tužilaštvo krišom odbacilo krivične prijave za ratne zločine.

,,Ovo je obeshrabrujuće za ukupni proces suočavanja sa prošlošću u kojem Tužilaštvo ima važnu ulogu. Postojeći mehanizmi kojima bi procesi vezani za ratne zločine mogli biti ubrzani se nedovoljno i neefikasno koriste. Ovo je još jedan dokaz simuliranja reformskih zahvata crnogorskih institucija koje umjesto produkcije mjerljivih rezultata statistikom pokušavaju zamaskirati da posvećeno rade na ispunjavanju postavljenih mjerila u okviru Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava)”, kaže ona.

Javnost za sada zna tek samo to da je tužilaštvo prošle godine odbacilo krivičnu prijavu protiv aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića i tadašnjeg vrha vlasti zbog genocida i slučaja Ibrahima Čikića. Samo dan nakon što je u Hagu na doživotnu robiju zbog Srebrenice osuđen Ratko Mladić, na adrese podnosioca krivične prijave poslat je dopis u kom ih obavještavaju da je ta prijava – odbijena.

Obrazloženja zašto je odbijena ova krivična prijava koju su 11. septembra 2014. godine podnijeli profesor Milan Popović, poslanik Koča Pavlović i glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan – nije bilo . Samo kratko – „ne postoji osnovana sumnja”.

U krivičnoj prijavi koju je tužilaštvo odbilo krajem obrazlaže se da je neposredan povod za prijavu bila prvostepena osuđujuća presuda Osnovnog suda u Bijelom Polju od 3. juna 2014. godine kojom se Čikić obavezao da na ime nadoknade štete za duševne bolove plati 4000 eura bivšim zatvorskim službenicima bjelopoljskog zatvora u kom je bio pritvoren i mučen. O svom političkom progonu, montiranom procesu i torturi Čikić je pisao u knjizi Gdje sunce ne grije, nakon čijeg je objavljivanja uslijedila tužba bivših čuvara zatvora, a sud u Bijelom Polju presudio u njihovu korist.

Početkom 1994. godine srpske i crnogorske vlasti uhapsile su 45 Bošnjaka, uglavnom aktivista Stranke demokratske akcije (SDA) optužujući ih da su spremali oružani ustanak protiv tadašnje SRJ sa ciljem da odvoje Sandžak. Među njima bio je i Čikić, čija je, kako stoji u nalazu ljekara – ,,vidna sposobnost umanjena za 100 odsto trajno”. Optužnica ga je teretila da je trebalo da bude snajperista tokom navodnog pokušaja otcjepljenja Sandžaka. Krajem 1994. godine osuđen je na dvije godine zatvora, ali je nakon godinu zatvoreništva oslobođen pod pritiskom međunarodne javnosti. Nikada niko za to nije odgovarao. Podnosioci prijave konstatuju da je „odgovornost Đukanovića i crnogorskog tadašnjeg vrha za genocid „komandna, s obzirom na najviše funkcije vlasti koje su u ovom periodu vršili i još uvijek vrše, ali i neposredna”. Takođe, u prijavi se terete za saučesništvo pomaganjem počinioca ovog zločina da izbjegnu pravdu i vrhovni državni tužioci u periodu od 1994. do 2014. godine.

Popović, Pavlović i Kočan nijesu međutim obaviješteni da je tužilaštvo, ako je tačna statistika iz najnovijeg izvještaja VDT, odbacilo drugu njihovu krivičnu prijavu za ratne zločine koju su takođe podnijeli protiv bivšeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića i ostalih najodgovornijih u vrhu vlasti za zločin deportacija bosanskih izbjeglica. Nikada ih niko tim povodom nije pozvao u tužilaštvo. Oni su ovu prijavu podnijeli još 2012. godine.

Pokazatelj odnosa crnogorskog pravosuđa prema ratnim zločinima nijesu samo ovih sedam odbačenih krivičnih prijava, niti rezultati samo ovog tužilaštva. Svi dosadašnji postupci koji su vođeni u slučajevima ratnih zločina završili su uglavnom oslobađajućim presudama, a nikada se nije utvrđivala komandna odgovornost. Evropska komisija iz godine u godinu ponavljaju i da su „ dosadašnje sudske odluke sadržale pravne greške i nedostatke”

„Činjenica je da su prethodni postupci, kroz neodržive optužnice i fingirane sudske postupke, rezultirali oslobađanjem najvećeg broja onih koji su bili obuhvaćeni optužnicama za ratne zločine. Inače, po pravilu se radilo samo o malom broju izvršilaca a nikad o onima koji su bili na višem komandnom nivou. Neophodno je preispitati sve dosadašnje odluke, koje su riješene odbačajem, i na pravno adekvatan način procesuirati sve slučajeve ratnih zločina koji su počinjeni u Crnoj Gori ili slučajeva ratnih zločina u kojima su državljani Crne Gore učestvovali na bilo koji način”, zaključuje Milaš.

Da su ratni zločini fakat pokazuje i odšteta koju crnogorske vlasti isplaćuju za ratne zločine. U prošlogodišnjem izvještaju o realizaciji Akci-onog plana za 23. pregovaračko poglavlje – Pravosuđe i temeljna prava , stoji da je žrtvama ratnih zločina dosuđena naknada štete od 1.347.080,41 eura.

Ovakvim postupanjem, tužilaštvo i pravosuđe saučesnici su najodgovornijih za ratne zločine. Oni, međutim ne zastarijevaju. Lista odgovornih se širi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo