Povežite se sa nama

MONITORING

MIOMIR MUGOŠA PRED SUDOM: Čuvar časti u ljetnjem periodu

Objavljeno prije

na

Davno se na optuženičkoj klupi u podgoričkom Višem sudu nije, kao ovonedjeljnog utorka, našao optuženik takve živopisne biografije. Hirurg, višestruki ministar u nekoliko prvih Đukanovićevih vlada, gradonačlenik Podgorice, ambasador Crne Gore u Sloveniji. Podrazumijeva se da je vlasnik članske karte Demokratske partije socijalista. Da, riječ je o Miomiru Mugoši, sada penzioneru, koji je bio na čelu Podgorice od 1999. do 2014. godine.

Optužnica Specijalnog državnog tužilaštva tereti ga da je od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao gradonačelnik Podgorice, iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja pribavio drugom korist, a gradu Podgorici pričinio štetu od 6,7 miliona eura. Mugoši se stavlja na teret da je kao gradonačelnik iskoristio službeni položaj i bez sprovedenog postupka javnih nabavki donio odluku o prenosu prava korišćenja gradskog građevinskog zemljišta na podgoričku kompaniju Carine.

Bivši gradonačelnik negirao je pred sutkinjom Vesnom Pean navode iz optužnice, tvrdeći da je u slučaju Carine radio sve po zakonu. Požalio se da mu se sudskim postupkom nedvosmisleno želi nanijeti politička, lična i profesionalna šteta.

,,Povrijedilo me kad sam saznao prvo da sam osumnjičeni, a potom da sam optuženi”, kazao je Mugoša. Za nalaze vještaka rekao je da su „čista utopija, pseudologija i fantastika”, a za pokušaj njegove satanizacije optužio je podnosioca krivične prijave – Demokratsku Crnu Goru.

Ćutanjem je reagovao na pitanja tužilaca, ali odobrovoljio se da odgovara na pitanja sudije. Izgovorio je i ovo: ,,Moja je obaveza da se svim pravnim sredstvima borim za odbranu časti i ugleda”.

Zarekao se da će sud uvjeriti u svoju nevinost materijalnim dokazima. Kako će to izgledati znaće se 3. jula kada suđenje bude nastavljeno.

Poslije dugogodišnje istrage Mugoša je prošle jeseni saslušan u tužilaštvu u vezi slučaja Carine. Tužiteljka Sanja Jovićević je prilikom razmatranja optužnice zaključila da su svi navodi optužnog akta osnovani.

Iako je prvi ugovor o prodaji zemljišta Carinama proglasio ništavnim Osnovni sud u Podgorici, a potvrdio Vrhovni 2010. godine, Mugoša je, mimo znanja Skupštine Glavnog grada, u oktobru 2011. godine, ponovo odlučio da se zemljište proda Carinama. Zbog toga je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora protiv njega podnijela tri krivične prijave. I Demokrate Crne Gore su podnijele tužilaštvu prijavu zbog ovog slučaja. Izračunali su da je Glavni grad u tom poslu oštećen za najmanje 20 miliona eura.

Mugoša se kao gradonačelnik vezuje i za aferu Limenka, koja je građane koštala preko deset miliona eura, koji su iz državne kase uplaćeni na račun premijerovog brata Aleksandra Đukanovića.

Bivši gradonačelnik uknjižio je još nekoliko afera. Prlikom ustupanja opštinskog zemljišta novom vlasniku KAP-a Veselinu Pejoviću i njegovoj kompaniji Uniprom glavnu riječ imao je Mugoša. Imovina KAP-a je krajem decembra 2012. procijenjena na 183,5 miliona eura. Odlukom SO Podgorica Unipromu je prepisano 417.804 kvadrata, koje je Glavni grad, preko javnih oglasa, samo mjesec prije toga prodavao od 66 do 72 eura po kvadratu. Tako je privatnoj kompaniji poklonjeno zemljište vrijedno najmanje 26 miliona eura, gotovo onoliko za koliko je KAP prodat Pejoviću.

To nije sve. Drugom odlukom investitor je oslobođen plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta. Novi poklon od 20 miliona eura, upozorili su iz opozicije. Saldo: najmanje 40 miliona štete Podgorici i državi.

U vlasnišvu Glavnog grada nije više ni parcela u Botunu na kojoj je predviđena gradnja kolektora. Mugoša je tu lokaciju poklonio Pejoviću. To mu je bio jedan od posljednjih poslova dok je bio gradonačelnik Podgorice.

Mugošino ime upisano je i u krivičnoj prijavi oko gradnje Delte, najvećeg tržnog centra u Podgorici. Prijavu se podnijele Demokrate 2015. godine. U prijavi tvrde da je u trouglu kompanija Čelebić – odgovorni iz Glavnog grada – kompanija Delta iz Beograda, Podgorici i državi napravljena višemilionska šteta.

Mugošino ime našlo se i u okviru istrage Specijalnog tužilaštva oko Duvanskog kombinata. Krivičnu prijavu podnio je MANS. U njoj se navodi da je imovina DKP-a nezakonito i za nisku cijenu prodata Zetagranji Blagote Radovića.

Prije pet godina javnost je saznala da je Glavni grad Crne Gore, na čelu sa gradonačelnikom Mugošom, od 1999. godine do tada dodijelio 600 stanova. Imena „srećnih dobitnika” objelodanio je tek njegov nasljednik Slavoljub Stijepović, a do danas traju sumnje da je Mugoša kršio zakon prilikom dodjele tih stanova.

Mugoša je i pored svega toga godinama stameno opstajao na poziciji prvog čovjeka Podgorice iako je nekoliko puta na lokalnim izborima bio u manjini kao DPS-ov kandidat. Ipak, njegov DPS mu je prekratio višegodišnje gazdovanje Podgoricom odlukom da nosilac liste DPS-a na lokalnim izborima u Podgorici, održanim 25. maja 2014. godine, bude Stijepović. Mnogi su se tada pitali da li će ga DPS pustiti niz vodu i nagraditi pansionom u Spužu. Privremeno, nagradio ga je ambasadorskim mjestom u Sloveniji. Sad su stigli računi.

Mugoša je uoči prošlonedjeljnih lokalnih izbora aktivno promovisao odborničku listu svog DPS-a iako ga je dva dana nakon izbora čekalo suđenje za zloupotrebu službenog položaja. Pojavio se na predstavljanju izborne liste Za dobro građana Podgorice, koju je predvodio DPS, ali i sa nosiocem liste Ivanom Vukovićem na skupu u Lješkopolju. Iz vladajuće partije saopštili su da je Mugoša ,,očekivano pokazao interesovanje da svojim savjetima pruži podršku ovoj i svim budućim lokalnim upravama”.

Iz DPS-a su poručili da je prirodno da se Mugoša pojavljuje na skupovima, kao bivši gradonačelnik ,,i jedan od ljudi koji su najzaslužniji za ogromnu transformaciju Podgorice u moderan evropski grad”.

Prokomentarisali su i istragu koja se vodi protiv njihovog partijskog druga.

,,Kada je riječ o istragama koje sprovodi Vrhovno državno tužilaštvo, ostajemo pri stavu da treba, bez političkog i pritiska javnosti, dozvoliti nadležnim državnim institucijama da obave svoj posao profesionalno i do kraja”.

Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora reagovali su tim povodom: ,,Činjenica da se neko ko je optužen za višemilionsku pronevjeru ne samo ne nalazi u zatvoru, već učestvuje u političkom životu je porazna i u potpunosti obesmišljava preventivnu funkciju organa za krivično gonjenje”.

Tužilaštvo mu je bilo naklonjeno dok je na njegovom čelu bila Vesna Medenica. Za to se potrudila Ranka Čarapić, tadašnja specijalna državna tužiteljka. Ona je, nakon pravosnažne sudske presude kojom je poništen aranžman Mugoše i vlasnika Carina Čeda Popovića, odbila krivičnu prijavu MANS-a za nesavjestan rad protiv postupajućeg tužioca Saše Čađenovića, koji prethodno nije našao krivično djelo u ugovoru koji je Osnovni sud, prije osam godina, poništio.

Čime je Mugoša zaslužio povlašćen položaj pred tužilaštvom i pravosuđem? Upućeni kažu da odgovor na to pitanje treba tražiti i među onima kojima je bivši gradonačelnik velikodušno i tajno podijelio stanove u Podgorici.

Ranka Čarapić je, kao vrhovna državna tužiteljica, bila najzaslužnija što je tužilaštvo odbacilo i krivičnu prijavu nekadašnjeg potpredsjednika Vlade Žarka Rakčevića protiv Mugoše. Rakčević je uzalud uz dokumentaciju pokušao da dokaže Mugošine malverzacije sa nabavkom ljekova u vrijeme dok je obavljao funkciju ministra zdravlja.

Svojevremeno je bivši visoki funkcioner DPS-a Svetozar Marović kazao da je Mugoša čovjek „koji će svakako obilježiti dio istorije Podgorice”. Marović je kriminalom obilježio višedecenijski dio novije istorije Crne Gore. Kada je ovo prorekao Mugoši vjerovatno nije ni sanjao šta će ga snaći od njegovih partijskih saboraca. Da li će istu sudbinu doživjeti i Mugoša?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo