Povežite se sa nama

MONITORING

MIOMIR MUGOŠA PRED SUDOM: Čuvar časti u ljetnjem periodu

Objavljeno prije

na

mugosa

Davno se na optuženičkoj klupi u podgoričkom Višem sudu nije, kao ovonedjeljnog utorka, našao optuženik takve živopisne biografije. Hirurg, višestruki ministar u nekoliko prvih Đukanovićevih vlada, gradonačlenik Podgorice, ambasador Crne Gore u Sloveniji. Podrazumijeva se da je vlasnik članske karte Demokratske partije socijalista. Da, riječ je o Miomiru Mugoši, sada penzioneru, koji je bio na čelu Podgorice od 1999. do 2014. godine.

Optužnica Specijalnog državnog tužilaštva tereti ga da je od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao gradonačelnik Podgorice, iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja pribavio drugom korist, a gradu Podgorici pričinio štetu od 6,7 miliona eura. Mugoši se stavlja na teret da je kao gradonačelnik iskoristio službeni položaj i bez sprovedenog postupka javnih nabavki donio odluku o prenosu prava korišćenja gradskog građevinskog zemljišta na podgoričku kompaniju Carine.

Bivši gradonačelnik negirao je pred sutkinjom Vesnom Pean navode iz optužnice, tvrdeći da je u slučaju Carine radio sve po zakonu. Požalio se da mu se sudskim postupkom nedvosmisleno želi nanijeti politička, lična i profesionalna šteta.

,,Povrijedilo me kad sam saznao prvo da sam osumnjičeni, a potom da sam optuženi”, kazao je Mugoša. Za nalaze vještaka rekao je da su „čista utopija, pseudologija i fantastika”, a za pokušaj njegove satanizacije optužio je podnosioca krivične prijave – Demokratsku Crnu Goru.

Ćutanjem je reagovao na pitanja tužilaca, ali odobrovoljio se da odgovara na pitanja sudije. Izgovorio je i ovo: ,,Moja je obaveza da se svim pravnim sredstvima borim za odbranu časti i ugleda”.

Zarekao se da će sud uvjeriti u svoju nevinost materijalnim dokazima. Kako će to izgledati znaće se 3. jula kada suđenje bude nastavljeno.

Poslije dugogodišnje istrage Mugoša je prošle jeseni saslušan u tužilaštvu u vezi slučaja Carine. Tužiteljka Sanja Jovićević je prilikom razmatranja optužnice zaključila da su svi navodi optužnog akta osnovani.

Iako je prvi ugovor o prodaji zemljišta Carinama proglasio ništavnim Osnovni sud u Podgorici, a potvrdio Vrhovni 2010. godine, Mugoša je, mimo znanja Skupštine Glavnog grada, u oktobru 2011. godine, ponovo odlučio da se zemljište proda Carinama. Zbog toga je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora protiv njega podnijela tri krivične prijave. I Demokrate Crne Gore su podnijele tužilaštvu prijavu zbog ovog slučaja. Izračunali su da je Glavni grad u tom poslu oštećen za najmanje 20 miliona eura.

Mugoša se kao gradonačelnik vezuje i za aferu Limenka, koja je građane koštala preko deset miliona eura, koji su iz državne kase uplaćeni na račun premijerovog brata Aleksandra Đukanovića.

Bivši gradonačelnik uknjižio je još nekoliko afera. Prlikom ustupanja opštinskog zemljišta novom vlasniku KAP-a Veselinu Pejoviću i njegovoj kompaniji Uniprom glavnu riječ imao je Mugoša. Imovina KAP-a je krajem decembra 2012. procijenjena na 183,5 miliona eura. Odlukom SO Podgorica Unipromu je prepisano 417.804 kvadrata, koje je Glavni grad, preko javnih oglasa, samo mjesec prije toga prodavao od 66 do 72 eura po kvadratu. Tako je privatnoj kompaniji poklonjeno zemljište vrijedno najmanje 26 miliona eura, gotovo onoliko za koliko je KAP prodat Pejoviću.

To nije sve. Drugom odlukom investitor je oslobođen plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta. Novi poklon od 20 miliona eura, upozorili su iz opozicije. Saldo: najmanje 40 miliona štete Podgorici i državi.

U vlasnišvu Glavnog grada nije više ni parcela u Botunu na kojoj je predviđena gradnja kolektora. Mugoša je tu lokaciju poklonio Pejoviću. To mu je bio jedan od posljednjih poslova dok je bio gradonačelnik Podgorice.

Mugošino ime upisano je i u krivičnoj prijavi oko gradnje Delte, najvećeg tržnog centra u Podgorici. Prijavu se podnijele Demokrate 2015. godine. U prijavi tvrde da je u trouglu kompanija Čelebić – odgovorni iz Glavnog grada – kompanija Delta iz Beograda, Podgorici i državi napravljena višemilionska šteta.

Mugošino ime našlo se i u okviru istrage Specijalnog tužilaštva oko Duvanskog kombinata. Krivičnu prijavu podnio je MANS. U njoj se navodi da je imovina DKP-a nezakonito i za nisku cijenu prodata Zetagranji Blagote Radovića.

Prije pet godina javnost je saznala da je Glavni grad Crne Gore, na čelu sa gradonačelnikom Mugošom, od 1999. godine do tada dodijelio 600 stanova. Imena „srećnih dobitnika” objelodanio je tek njegov nasljednik Slavoljub Stijepović, a do danas traju sumnje da je Mugoša kršio zakon prilikom dodjele tih stanova.

Mugoša je i pored svega toga godinama stameno opstajao na poziciji prvog čovjeka Podgorice iako je nekoliko puta na lokalnim izborima bio u manjini kao DPS-ov kandidat. Ipak, njegov DPS mu je prekratio višegodišnje gazdovanje Podgoricom odlukom da nosilac liste DPS-a na lokalnim izborima u Podgorici, održanim 25. maja 2014. godine, bude Stijepović. Mnogi su se tada pitali da li će ga DPS pustiti niz vodu i nagraditi pansionom u Spužu. Privremeno, nagradio ga je ambasadorskim mjestom u Sloveniji. Sad su stigli računi.

Mugoša je uoči prošlonedjeljnih lokalnih izbora aktivno promovisao odborničku listu svog DPS-a iako ga je dva dana nakon izbora čekalo suđenje za zloupotrebu službenog položaja. Pojavio se na predstavljanju izborne liste Za dobro građana Podgorice, koju je predvodio DPS, ali i sa nosiocem liste Ivanom Vukovićem na skupu u Lješkopolju. Iz vladajuće partije saopštili su da je Mugoša ,,očekivano pokazao interesovanje da svojim savjetima pruži podršku ovoj i svim budućim lokalnim upravama”.

Iz DPS-a su poručili da je prirodno da se Mugoša pojavljuje na skupovima, kao bivši gradonačelnik ,,i jedan od ljudi koji su najzaslužniji za ogromnu transformaciju Podgorice u moderan evropski grad”.

Prokomentarisali su i istragu koja se vodi protiv njihovog partijskog druga.

,,Kada je riječ o istragama koje sprovodi Vrhovno državno tužilaštvo, ostajemo pri stavu da treba, bez političkog i pritiska javnosti, dozvoliti nadležnim državnim institucijama da obave svoj posao profesionalno i do kraja”.

Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora reagovali su tim povodom: ,,Činjenica da se neko ko je optužen za višemilionsku pronevjeru ne samo ne nalazi u zatvoru, već učestvuje u političkom životu je porazna i u potpunosti obesmišljava preventivnu funkciju organa za krivično gonjenje”.

Tužilaštvo mu je bilo naklonjeno dok je na njegovom čelu bila Vesna Medenica. Za to se potrudila Ranka Čarapić, tadašnja specijalna državna tužiteljka. Ona je, nakon pravosnažne sudske presude kojom je poništen aranžman Mugoše i vlasnika Carina Čeda Popovića, odbila krivičnu prijavu MANS-a za nesavjestan rad protiv postupajućeg tužioca Saše Čađenovića, koji prethodno nije našao krivično djelo u ugovoru koji je Osnovni sud, prije osam godina, poništio.

Čime je Mugoša zaslužio povlašćen položaj pred tužilaštvom i pravosuđem? Upućeni kažu da odgovor na to pitanje treba tražiti i među onima kojima je bivši gradonačelnik velikodušno i tajno podijelio stanove u Podgorici.

Ranka Čarapić je, kao vrhovna državna tužiteljica, bila najzaslužnija što je tužilaštvo odbacilo i krivičnu prijavu nekadašnjeg potpredsjednika Vlade Žarka Rakčevića protiv Mugoše. Rakčević je uzalud uz dokumentaciju pokušao da dokaže Mugošine malverzacije sa nabavkom ljekova u vrijeme dok je obavljao funkciju ministra zdravlja.

Svojevremeno je bivši visoki funkcioner DPS-a Svetozar Marović kazao da je Mugoša čovjek „koji će svakako obilježiti dio istorije Podgorice”. Marović je kriminalom obilježio višedecenijski dio novije istorije Crne Gore. Kada je ovo prorekao Mugoši vjerovatno nije ni sanjao šta će ga snaći od njegovih partijskih saboraca. Da li će istu sudbinu doživjeti i Mugoša?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo