Povežite se sa nama

MONITORING

BUDVA: POČELI GRAĐEVINSKI RADOVI U ELITNOM LJETOVALIŠTU : Stanovi u Miločeru – Pajović u Pekingu

Objavljeno prije

na

Na poznatoj „legendarnoj lokaciji” u Miločeru nedavno su započeti pripremni građevinski radovi za izgradnju novog hotela i lukuznih stanova za tržište, na mjestu starog hotela Kraljičina plaža i parcelama koje ga okružuju.

Gradilište je ograđeno visokom metalnom ogradom, izmještena je postojeća trafostanica, dok je rušenje hotela predviđeno u narednih par mjeseci, u skladu sa dozvolom za rušenje koju je investitor, kompanija Adriatic properties, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis, dobio od Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Gradnja novog turističkog kompleksa na ovoj lokaciji koja se prostire od male Kraljičine plaže do naselja Pržno, ispod lokalne saobraćajnice, počeće već u oktobru ove godine. Udaranjem prve krampe u dijelu miločerskog parka, nakon gotovo pola vijeka, konačno je okončana višegodišnja saga o zakupu elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer i gradnji novih kapaciteta na najskupljoj lokaciji na Crnogorskom primorju.

Pokazalo se tačnim, kako su mediji, prvenstveno Monitor, izvještavali još od 2007. godine, da je iza projekta višegodišnjeg zakupa poznatih hotela, ocijenjenog u Vladi „poslom stoljeća”, od početka stajao plan za gradnju novih kvadrata, stanova za tržište, vila i apartmana na neizgrađenim djelovima turističkog bisera Crnogorskog primorja.

Zaslužnih za betoniranje Miločera i uvođenje stanogradnje u prostoru očuvanog parka, prirodne i kulturno-istorijske ambijentalne cjeline od nacionalnog značaja, ima podosta. Od plejade bivših ministara turizma koji su prilježno radili na ovom projektu, do poslanika, i to ne samo iz redova vladajućeg DPS-a nego i onih iz takozvane opozicije.

Ključnu ulogu u poklanjanju zemljišta Miločera na 90 godina nepoznatim investitorima koji se skrivaju iza off šor kompanije Aidwey Investment, osnivača firme Adriatic properties, odigrala je, sada već bivša opoziciona partija, Pozitivna Crna Gora, Darka Pajovića.

Pajović je nedavno imenovan za ambasadora Crne Gore u Pekingu. Put ekologa Darka Pajovića preko politike do mandarina u dalekoj Kini, popločan je betonom po Miločeru, stanovima koje će povlašćeni novobogataši izgraditi za sebe i svoje u kraljevskom parku dinastije Karađorđević.

Za donošenje skandalozne odluke o pretvaranju Miločera u građevinsko zemljište presudni su bili glasovi Pozitivne.

Na sjednici Skupštine od 29. septembra 2015., godine, održane bez prisustva poslanika opozicije, usvojen je kontroverzni aneks br.1 ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža u Miločeru, glasovima poslanika DPS-a, Liberalne partije, manjinskih partija i Pozitivne. Poslanici su podržali zahtjev kompanije Adriatic properties da se produži rok zakupa hotela Kraljičina plaža u Miločeru sa 30 na 90 godina, smanji renta za hotel sa 350 na 250 hiljada eura sa odloženim plaćanjem do izgradnje novog hotela, te da se zakupcu odobri pravo vlasništva i prodaje 66 apartmana, čija će izgradnja započeti na jesen.

Pajović se tada, uoči skupštinskog zasjedanja, upustio u obilazak terena sa Statisom, praćen TV kamerama, kako bi se na licu mjesta uvjerio o neophodnosti gradnje stanova baš u miločerskoj šumi. Otkrio je crnogorskoj javnosti kako je Miločer zapravo obična rupa, lokacija namijenjena gradnji locirana je, kazao je, iza brda od kojeg se ne vidi more, pa je zaključio kako nije nikakva šteta da se zabetonira. Tako je nastala Darkova rupa usred Miločera, koji je postao moneta za potkusurivanje partijskih računa.

Priča o aneksima počela je za vrijeme premijerskog mandata Igora Lukšića, čija ih je Vlada pripremila 2012. godine. Bivši premijer njegovao je neuobičajeno bliske odnose sa zakupcima Sveca. Sjetimo se spektakularnog, kompromitujućeg putovanja tadašnjeg premijera Lukšića u Maroko za novogodišnje praznike u januaru 2012. Premijer i ministri Vladimir Kavarić i Milorad Katnić, sa sve suprugama i obezbjeđenjem bili su gosti u luksuznom ljetovalištu Amanjena na račun kompanije Aman Resorts.

U priču oko Miločera uključena su mnoga imena, političke partije, ministri, mediji, arhitekte, čitava jedna mašinerija radila je predano na uništenju bisera crnogorske obale. Ipak prvo mjesto po zaslugama pripada bivšem ministru Branimiru Gvozdenoviću koji je odradio najznačajniji dio posla. Taj borac za zaštitu prava grčkih zakupaca na Svetom Stefanu, crnogorskom Akropolju, kako su ga grčki zakupci doživjeli, mijenjao je zakone i propise u oblasti planiranja prostora i gradnje objekata neviđenom lakoćom, kako bi građevinski biznis po maslinjacima Svetog Stefana i Miločera oslobodio nepotrebnih prepreka. Interesi anonimnih investitora proglašeni su opštim, javnim interesom. Suspendovana je praksa urbanističkog i prostornog planiranja. Ministar je preuzeo na sebe da sam određuje urbanističke uslove za lokacije za koje utvrdi opšti interes, što je rezultiralo konačnim rješenjem, planom izgradnje objekata rasutih po cijelom ekskluzivnom kompleksu Svetog Stefana i Miločera, ukupne izgrađene površine oko 42.000 kvadrata hotela, stanova, vila, apartmana i poslovnih prostora.

Prvi objekti gradiće se na pomenutoj lokaciji starog hotela Kraljičina plaža. Iako je osnovnim ugovorom o zakupu bilo precizirano da će novi hotel imati gabarite starog, od toga se odustalo.

Novi hotel planiran je na oko 22.000 kvadratnih metara površine, visoke spratnosti sa prostranim hotelskim apartmanima i brojnim sadržajima. Dok se na susjednoj parceli gradi stambeni blok sa unaprijed dogovorenih 66 luksuznih stanova, svaki od po 120 kvadrata, namijenjenih prodaji.

To znači da će neizgrađeni dio Miločera, borova šuma koja se prostire od starog hotela prema poznatoj Kraljičinoj plaži, kao i dio od hotela prema naselju Pržno, biti zauvijek okovani betonom i postati stambeno naselje bogatih, koji mogu sebi da priušte privilegiju stanovanja u Miločeru.

Zanimljiv je istorijat ovog područja i hotela Kraljičina plaža, kome je od datuma izgradnje sadašnji naziv treći pod kojim posluje na turističkom tržištu. Malo je poznato da je bivša uprava hotela Sveti Stefan i Miločer, preduzeće OOUR Sveti Stefan, ovaj dio Miločera prodala Saveznom izvršnom vijeću bivše Jugoslavije. Prodato je oko 52.000 kvadrata zemljišta sa sve malom Kraljičinom plažom i njenim zaleđem, za potrebe izgradnje vile za predsjednika Josipa Broza Tita i suprugu Jovanku, i pratećih objekata koji uz to idu.

Bilo je to sedamdesetih godina prošlog vijeka. Savezna Vlada izgradila je najprije prateći objekat za glavnu, Titovu vilu, koja je planirana na nekadašnjim teniskim terenima pokraj jedne od najljepših plaža na primorju. Titova smrt zaustavila je sve te planove.

Pomoćni objekat postao je hotel Bjelasica i u njemu su odmarali uglavnom pripadnici saveznog MUP-a. Raspadom države zemljište je vraćeno, kada Vlada osniva preduzeće HTP Miločer, u čiji sastav je ušao i hotel Panorama u Bečićima.

Kasnije ulazi u sastav Montenegroturista kada se preimenuje u hotel Vila Miločer, iako skromnih sadržaja i komfora. Da bi na kraju dobio sadašnji naziv Kraljičina plaža. HTP Miločer i dalje postoji kao zakupodavac hotela kompaniji Adriatic properties.

Miločer je oduvijek privlačio krunisane, slavne i bogate. Najprije su bili Karađorđevići, tu su odmarali, sa planovima za duži boravak Tito i Jovanka, da bi na kraju ovaj prirodni raj pohlepni političari, njihovi investitori i tajkuni pretvorili u najobičniju stambenu zonu.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo