Povežite se sa nama

MONITORING

BUDVA: POČELI GRAĐEVINSKI RADOVI U ELITNOM LJETOVALIŠTU : Stanovi u Miločeru – Pajović u Pekingu

Objavljeno prije

na

Na poznatoj „legendarnoj lokaciji” u Miločeru nedavno su započeti pripremni građevinski radovi za izgradnju novog hotela i lukuznih stanova za tržište, na mjestu starog hotela Kraljičina plaža i parcelama koje ga okružuju.

Gradilište je ograđeno visokom metalnom ogradom, izmještena je postojeća trafostanica, dok je rušenje hotela predviđeno u narednih par mjeseci, u skladu sa dozvolom za rušenje koju je investitor, kompanija Adriatic properties, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis, dobio od Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Gradnja novog turističkog kompleksa na ovoj lokaciji koja se prostire od male Kraljičine plaže do naselja Pržno, ispod lokalne saobraćajnice, počeće već u oktobru ove godine. Udaranjem prve krampe u dijelu miločerskog parka, nakon gotovo pola vijeka, konačno je okončana višegodišnja saga o zakupu elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer i gradnji novih kapaciteta na najskupljoj lokaciji na Crnogorskom primorju.

Pokazalo se tačnim, kako su mediji, prvenstveno Monitor, izvještavali još od 2007. godine, da je iza projekta višegodišnjeg zakupa poznatih hotela, ocijenjenog u Vladi „poslom stoljeća”, od početka stajao plan za gradnju novih kvadrata, stanova za tržište, vila i apartmana na neizgrađenim djelovima turističkog bisera Crnogorskog primorja.

Zaslužnih za betoniranje Miločera i uvođenje stanogradnje u prostoru očuvanog parka, prirodne i kulturno-istorijske ambijentalne cjeline od nacionalnog značaja, ima podosta. Od plejade bivših ministara turizma koji su prilježno radili na ovom projektu, do poslanika, i to ne samo iz redova vladajućeg DPS-a nego i onih iz takozvane opozicije.

Ključnu ulogu u poklanjanju zemljišta Miločera na 90 godina nepoznatim investitorima koji se skrivaju iza off šor kompanije Aidwey Investment, osnivača firme Adriatic properties, odigrala je, sada već bivša opoziciona partija, Pozitivna Crna Gora, Darka Pajovića.

Pajović je nedavno imenovan za ambasadora Crne Gore u Pekingu. Put ekologa Darka Pajovića preko politike do mandarina u dalekoj Kini, popločan je betonom po Miločeru, stanovima koje će povlašćeni novobogataši izgraditi za sebe i svoje u kraljevskom parku dinastije Karađorđević.

Za donošenje skandalozne odluke o pretvaranju Miločera u građevinsko zemljište presudni su bili glasovi Pozitivne.

Na sjednici Skupštine od 29. septembra 2015., godine, održane bez prisustva poslanika opozicije, usvojen je kontroverzni aneks br.1 ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža u Miločeru, glasovima poslanika DPS-a, Liberalne partije, manjinskih partija i Pozitivne. Poslanici su podržali zahtjev kompanije Adriatic properties da se produži rok zakupa hotela Kraljičina plaža u Miločeru sa 30 na 90 godina, smanji renta za hotel sa 350 na 250 hiljada eura sa odloženim plaćanjem do izgradnje novog hotela, te da se zakupcu odobri pravo vlasništva i prodaje 66 apartmana, čija će izgradnja započeti na jesen.

Pajović se tada, uoči skupštinskog zasjedanja, upustio u obilazak terena sa Statisom, praćen TV kamerama, kako bi se na licu mjesta uvjerio o neophodnosti gradnje stanova baš u miločerskoj šumi. Otkrio je crnogorskoj javnosti kako je Miločer zapravo obična rupa, lokacija namijenjena gradnji locirana je, kazao je, iza brda od kojeg se ne vidi more, pa je zaključio kako nije nikakva šteta da se zabetonira. Tako je nastala Darkova rupa usred Miločera, koji je postao moneta za potkusurivanje partijskih računa.

Priča o aneksima počela je za vrijeme premijerskog mandata Igora Lukšića, čija ih je Vlada pripremila 2012. godine. Bivši premijer njegovao je neuobičajeno bliske odnose sa zakupcima Sveca. Sjetimo se spektakularnog, kompromitujućeg putovanja tadašnjeg premijera Lukšića u Maroko za novogodišnje praznike u januaru 2012. Premijer i ministri Vladimir Kavarić i Milorad Katnić, sa sve suprugama i obezbjeđenjem bili su gosti u luksuznom ljetovalištu Amanjena na račun kompanije Aman Resorts.

U priču oko Miločera uključena su mnoga imena, političke partije, ministri, mediji, arhitekte, čitava jedna mašinerija radila je predano na uništenju bisera crnogorske obale. Ipak prvo mjesto po zaslugama pripada bivšem ministru Branimiru Gvozdenoviću koji je odradio najznačajniji dio posla. Taj borac za zaštitu prava grčkih zakupaca na Svetom Stefanu, crnogorskom Akropolju, kako su ga grčki zakupci doživjeli, mijenjao je zakone i propise u oblasti planiranja prostora i gradnje objekata neviđenom lakoćom, kako bi građevinski biznis po maslinjacima Svetog Stefana i Miločera oslobodio nepotrebnih prepreka. Interesi anonimnih investitora proglašeni su opštim, javnim interesom. Suspendovana je praksa urbanističkog i prostornog planiranja. Ministar je preuzeo na sebe da sam određuje urbanističke uslove za lokacije za koje utvrdi opšti interes, što je rezultiralo konačnim rješenjem, planom izgradnje objekata rasutih po cijelom ekskluzivnom kompleksu Svetog Stefana i Miločera, ukupne izgrađene površine oko 42.000 kvadrata hotela, stanova, vila, apartmana i poslovnih prostora.

Prvi objekti gradiće se na pomenutoj lokaciji starog hotela Kraljičina plaža. Iako je osnovnim ugovorom o zakupu bilo precizirano da će novi hotel imati gabarite starog, od toga se odustalo.

Novi hotel planiran je na oko 22.000 kvadratnih metara površine, visoke spratnosti sa prostranim hotelskim apartmanima i brojnim sadržajima. Dok se na susjednoj parceli gradi stambeni blok sa unaprijed dogovorenih 66 luksuznih stanova, svaki od po 120 kvadrata, namijenjenih prodaji.

To znači da će neizgrađeni dio Miločera, borova šuma koja se prostire od starog hotela prema poznatoj Kraljičinoj plaži, kao i dio od hotela prema naselju Pržno, biti zauvijek okovani betonom i postati stambeno naselje bogatih, koji mogu sebi da priušte privilegiju stanovanja u Miločeru.

Zanimljiv je istorijat ovog područja i hotela Kraljičina plaža, kome je od datuma izgradnje sadašnji naziv treći pod kojim posluje na turističkom tržištu. Malo je poznato da je bivša uprava hotela Sveti Stefan i Miločer, preduzeće OOUR Sveti Stefan, ovaj dio Miločera prodala Saveznom izvršnom vijeću bivše Jugoslavije. Prodato je oko 52.000 kvadrata zemljišta sa sve malom Kraljičinom plažom i njenim zaleđem, za potrebe izgradnje vile za predsjednika Josipa Broza Tita i suprugu Jovanku, i pratećih objekata koji uz to idu.

Bilo je to sedamdesetih godina prošlog vijeka. Savezna Vlada izgradila je najprije prateći objekat za glavnu, Titovu vilu, koja je planirana na nekadašnjim teniskim terenima pokraj jedne od najljepših plaža na primorju. Titova smrt zaustavila je sve te planove.

Pomoćni objekat postao je hotel Bjelasica i u njemu su odmarali uglavnom pripadnici saveznog MUP-a. Raspadom države zemljište je vraćeno, kada Vlada osniva preduzeće HTP Miločer, u čiji sastav je ušao i hotel Panorama u Bečićima.

Kasnije ulazi u sastav Montenegroturista kada se preimenuje u hotel Vila Miločer, iako skromnih sadržaja i komfora. Da bi na kraju dobio sadašnji naziv Kraljičina plaža. HTP Miločer i dalje postoji kao zakupodavac hotela kompaniji Adriatic properties.

Miločer je oduvijek privlačio krunisane, slavne i bogate. Najprije su bili Karađorđevići, tu su odmarali, sa planovima za duži boravak Tito i Jovanka, da bi na kraju ovaj prirodni raj pohlepni političari, njihovi investitori i tajkuni pretvorili u najobičniju stambenu zonu.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo