Povežite se sa nama

MONITORING

DRŽAVNI UDAR IZMEĐU MOSKVE I VAŠINGTONA: Ko krupnije laže

Objavljeno prije

na

Telegrafski: Brajan Skot, bivši obavještajac CIA i vlasnik više kompanija iz sektora bezbjednosti tvrdi kako „ne zna ništa” o navodnim krivičnim djelima vezanim za pokušaj državnog udara/terorizma u pokušaju u oktobru 2016. godine.

Rusku državljani Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov tvrde isto. Oni su na saslušanju u Moskvi odbili sve optužbe vezane za učešće u tom poslu. Edi je, doduše, potvrdio da poznaje Aleksandra Sašu Sinđelića, ali ne kao zavjerenika i teroristu spremnog da u Crnoj Gori izazove „do sada neviđeno krvoproliće” već kao „predstavnika pokreta četnika”. Za Popova, Sinđelić je „nepoznati muškarac” sa kojim se Širokov sreo krajem oktobra 2016. „u jednom parku u centru Beograda”.

Predsjednica Sudskog vijeća Suzana Mugoša odbila je većinu zahtjeva advokata 14-toro optuženih koji se dotiču iščitavanja poruka i kontakata (memorisanih brojeva) zabilježenih u Sinđelićevim telefonima. Ti podaci, prema mišljenju advokata, svjedoče o brojnim vezama svjedoka-saradnika Specijalnog tužilaštva sa pripadnicima srpske policije, Žandarmerije i Bezbjednosno informativne agencije, odnosno, o neistinama koje je on navodno iznio u svom svjedočenju pred sudom u Podgorici. Sutkinja Mugoša je ustvrdila da je riječ o stvarima „privatne prirode” pa je spriječila njihovo objelodanjivanje. Među optuženima i njihovim advokatima ta se odluka tumači kao pokušaj da se dodatno pomogne optužnica Specijalnog tužilaštva tako što se štiti kredibilitet „ucijenjenog i instruisanog svjedoka – policijskog saradnika”.

Uglavnom, istini u slučaju državni udar danas nijesmo mnogo bliži nego što smo to bili prije, recimo, mjesec dana. I pored niza zanimljivih i nerijetko neočekivanih događaja i obrta. Što i dalje učesnicima i posmatračima sudskog postupka u Višem sudu ostavlja prostor za vlastite interpretacije i tumačenja istih događaja. Kako onih iz sudnice tako i svega onoga što je dešavalo uoči i tokom parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016.

Da u cijeloj priči nema baš nevinih pokazuje i to što je zapisnik sa salušanja Šišmakova i Popova u Generalnom tužilaštvu Rusije dospio u medije prije nego što je pročitan u podgoričkoj sudnici. Tako su sada svi zainteresovani u posjedu tvrdnji optuženih Rusa, prema kojima su se oni u Beogradu obreli kao novinari/publicisti i fotoreporteri zainteresovani za istorijat četničkog pokreta, arhitektonske spomenike u Beogradu, učešća ruske Dunavske flote u Prvom svjetskom ratu te mjesta na kojima su sahranjeni tada poginuli ruski vojnici.

U osnivanju kriminalne organizacije u Rusiji, Srbiji i Crnoj Gori koja je za cilj imala nasilnu promjenu vlasti i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića optuženi Šišmakov i Popov, kako kažu, nijesu učestvovali. Nijesu vrbovali ljude prije i nakon 16. oktobra. Nijesu Sinđeliću dali novac i kriptovane telefone te komandovali pripremama za akciju u Crnoj Gori.

Izgleda kako su u ruskom tužilaštvu propustili da ih pitaju, recimo, o ranijim poslovima za obavještajnu službu te zemlje. Pošto je skoro pa izvjesno kako su „publicista” Eduard Širokov „od djetinjstva zainteresovan za istoriju stvaranja nacionalnih pokreta” i Eduard Šišmakov, ruski diplomata protjeran iz Poljske zbog nedozvoljenih obavještajnih aktivnosti – ista osoba. Sa legalno izdatim ispravama na dva imena. I Vladimiru Popovu se stavlja na teret da je prije nekoliko godina u Moldaviji pokušao organizovati operaciju nasilnog svrgavanja vlasti. Prema tvrdnjama tužilaštva, skoro identičnu onome što se planiralo u Podgorici.

Sve ovo biće analizirano u sudnici, nakon što se advokati odbrane upoznaju sa sadržajem svjedočenja koje je Specijalno tužilaštvo pod upravom Milivoja Katnića nedavno predalo Višem sudu.

Suprotno očekivanjima i najavama, ni Brajan Skot nije podržao tezu tužilaštva o zavjeri sa elementima inostranosti. Svjedočeći preko video linka, u prisusutvu predstavnice Ministarstva pravde SAD Sare Svini, Skot je porekao autentičnost njegovog iskaza kojim su do sada raspolagali u sudu. „Ja bih želio da sud definitivno razumije da dokument FBI koji sud ima nije moja izjava”, saopštio je Skot, „Ne mogu reći zašto, ali moram reći da su ove bilješke specijalnog agenta FBI uveliko netačne…”. Potom je i Sara Svini potvrdila da dokument dostavljen crnogorskim pravosudnim organima nije Skotova pisana izjava.

Riječ je, za neupućene, o „dokumentu” na osnovu koga je u Podgorici napravljena konstrukcija prema kojoj je od bivših američkih specijalaca i agenata FBI, CIA… traženo da naprave plan i organizuju postupak evakuacije lidera DF-a sa platoa ispred Skupštine CG kada počnu sukobi terorista pod komandom Sinđelića i regularnih snaga bezbjednosti. Skot je potvrdio da ga je njegov poznanik (takođe bivši obavještajac CIA) i saradnik Džozef Asad kontaktirao u vezi sa mogućim poslom u Crnoj Gori ali tvrdi kako „nijesu razgovarali o bilo kakvim aspektima njegovog posla vezano za korporativnu sigurnost u Crnoj Gori”. Skot je, kaže, prethodno želio da se kod svog saradnika i „izvora na terenu” Ticijana Masua informiše o stanju u Crnoj Gori. „Pitao sam ga da li bi bio spreman da radi kao pratnja na terenu, vezano za bezbjednosni posao tamo (u CG) ako ga dogovorimo. On je rekao da bi bio spreman da odradi taj posao ako ne bi imao nikakve veze sa DF-om”, naveo je Skot detalje svog razgovora sa Masuaom.

Valja pomenuti Ticijan Masua je počasni konzul Malte u našoj zemlji. Biće zanimljivo vidjeti da li će Vlada na bilo koji način reagovati nakon informacija o obavještajnim aktivnostima pomenutog konzula. Na primjer onako kako su uradili nedavno kada su počasnom ruskom konzulu Boru Đukiću uskratili saglasnost za djelovanje u Crnoj Gori.

Još malo o različitim percepcijama istog. U jednom provladinom mediju prepričani iskaz Brajana Skota propraćen je sledećim komenatrom: „Bivši obavještajac CIA praktično je potvrdio navode iz optužnice Specijalnog tužilaštva i dao precizne informacije šta je od njegove kompanije traženo na dan parlamentarnih izbora”. Istog dana, medij blizak DF-u sa naslovne strane obavještava čitaoce kako je „Svjedok tužilaštva Brajan Skot razbio montiranu optužnicu Milivoja Katnića: Zamolio bih sud da ne daje pretpostavke o tome šta znam. Ne znam ništa o navodnim krivičnim djelima u ovom slučaju, rekao je Skot na početku svjedočenja”.

Kome vjerovati, odlučite sami. Jedino što je izvjesno: i prije i poslije 16. oktobra 2016. raznorazne (kontra)obavještajne i bezbjednosne igre igrane su ne samo u Podgorici i Beogradu već i u Moskvi, Vašingtonu, (Londonu?)… Nekome je trebao novac, nekome novi mandat, drugi su gurali proširenje NATO po ubrzanoj proceduru (tada je predsjednik SAD Donald Tramp zvučao kao mogući protivnik tog postupka), trećima je odgovaralo jačanje vlastitog uticaja na Balkanu. A na Sudskom vijeću Suzane Mugoše je da odluči kakvu su ulogu u svemu tome imali ljudi i žene sa optuženičke klupe slučaja državni udar. Tada će nam i uloga tužilaštva postati makar malo jasnija.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo