Povežite se sa nama

OKO NAS

SUĐENJE NASERU KELJMENDIJU: Sarajevska logistika

Objavljeno prije

na

Mediji su ovih dana izvijestili da je u Bosni i Hercegovini uhapšen prijatelj Fahrudina Radončića i kandidat njegove stranke za ministra saobraćaja Bakir Dautbašić, kojeg su pripadnici Agencije za istragu i zaštitu (SIPA) lišili slobode zbog sumnje da je ometao rad pravosuđa u predmetu protiv Nasera Keljmendija.

Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fafrudin Radončić izjavio je tim povodom da je njegov prijatelj nevin i da se radi o „montiranju slučaja Keljmendi” te da je i ovo hapšenje „udarac istog lobija”.

Dautbašić je visoki funkcioner SBB-a i sekretar Ministarstva bezbjednosti BiH. Radončić je osnivač uticajnog bosanskog dnevnika Dnevni avaz i smatra se bliskim sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem.

Šejla Turković je ranije, svjedočeći u procesu koji se u Prištini vodi protiv Keljmendija, rekla da je Radončić obećao organizatorima ubistva Ramiza Delalića Ćele da će im obezbijediti medijsku logistiku i tužioca koji će voditi istragu u pogrešnom pravcu.

Mediji pišu i da je Turkovićeva pred sudom u Prištini kazala da je Radoničić tražio Delalićevo ubistvo i da je ubicama plaćeno 100.000 eura. Turković tvrdi da su Keljmendi i Radončić željeli Delalićevu smrt jer su strahovali da bi mogao medijima proturati priče o njihovim poslovima.

Ona tvrdi i da je Delalić mnogo znao o Keljmendijevim poslovima s drogom, ali i Radončićevom sumnjivom bogaćenju tokom rata. Iz njenog svjedočenja na suđenju Keljmendiju mogla se čuti i tvrdnja da je Keljmendi finansirao Radončićevu kandidaturu za predsjednika Bosne i Hercegovine, ali i izgradnju velikog tornja u Sarajevu.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da je hapšenje rezultat složene operativne akcije koju su, uz nadzor tužilaca, sprovodili policijski službenici SIPA u okviru predmeta kodnog naziva Lutka dva. Tokom akcije prikupljeni su dokazi da su osumnjičeni preduzimali nezakonite radnje i aktivnosti kako bi naveli na davanje lažnog iskaza svjedoka u predmetu Tužilaštva BiH protiv Nasera Keljmendija i drugih, kao i predmetu koji se vodi pred pravosudnim institucijama Kosova.

Uz Dautbašića uhapšena je i šefica apoteke u Hitnoj pomoći u Sarajevu Bilsena Šahman. Šahman, porijeklom Bjelopoljka, bila je kandidat SBB-a za Parlament Federacije BiH, a istražni organi istražuju kako je dospjela u sferu uticaja na svjedoke u predmetu ubistva Ramiza Delalića Ćele.

Keljmendija je, podsjetimo, 6. maja 2013. godine uhapsila kosovska policija na osnovu međunarodne potjernice, koju su izdale bosanske vlasti i od tada se nalazi u pritvoru na Kosovu. Mediji u regionu objavili su odavno da se Naser Keljmendi nalazi na čelu najjače albanske kriminalne porodice na Balkanu, koja vodi poslove iz Peći i Sarajeva. Centar za istraživačko novinarstvo pisao je krajem 2009. kako Keljmendi i njegov klan upravljaju nizom firmi u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu, te imaju veze s uticajnim ljudima u regionu.

Prema podacima srpske policije, Keljmendi je glavni finansijer i organizator prometa heroina s Kosova, koji u Peć stiže autobusima iz Istanbula i Albanije, a zatim se, preko Rožaja, doprema u Novi Pazar, a odatle u Zapadnu Evropu. Politika je objavila da je srpska policija, istražujući slučaj Darka Šarića, dobila saznanja da su ovaj Pljevljak i klan Keljmendija u bliskim odnosima, što je Keljmendi pokušao da negira.

Dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije prije tri godine je specijalno za Monitor napravio šemu klana Nasera Keljmendija, u kojoj se navode imena najmanje šezdeset ljudi, kao njegovih najbližih saradnika. Prema ovom izvoru, Keljmendi je u to vrijeme imao dobro razgranatu mrežu saradnika u našoj državi, kao i jaku logistiku u vrhu bezbjednosnih službi i vlasti.

Monitorov izvor, isto kao i bosanska SIPA, tvrdi da se uticaj Keljmendijeve organizacije osim BiH, proteže i na Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, a da jedan krak stiže do Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega je ranije povedena istraga, odnosno akcija Besa u koju se uključio i Američki federalni biro (FBI).

Ovaj izvor je ranije rekao da bi regionalni policijski kapaciteti bili nemoćni, da se nijesu umiješali stranci, što je završeno stavljanjem Keljmendija na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država. Kontroverznog kosovskog biznismena Nasera Keljmendija američki predsjednik Barak Obama nazvao je narkobosom, i to rame uz rame sa Meksikancem Hoze Antonio Soto Gastelumom i Avganistancem Said Vzir Šarom.

Keljmendi je, tako, odavno u rukama stranaca. Sada je to i formalno. Optužnicu protiv Keljmednija vodi specijalni tužilac EULEKS-a na Kosovu, Amerikanac Endrju Hjuz, dok sudskim vijećem predsjedava sudija iz Češke Ana Adamska Galante. „Akcija Lutka dva govori u prilog tome da sa strancima nema šale kao s domaćim tužilaštvima i sudovima ” – kaže Monitorov dobro obaviješteni izvor.

Specijalni tužilac EULEKS-a je u listu nekretnina koje je kosovski bos stekao nelegalnim radnjama uvrstio i hotel Kasa grande u Ulcinju, a najavio je da će u nastavku suđenja biti predstavljeni novi dokazi o Keljmendijevim poslovima u Crnoj Gori.

Američki tužilac je na početku suđenja obrazložio deset tačaka optužnice, od kojih se tri odnose na osnivanje organizovane kriminalne grupe i ubistvo Ramiza Delalića Ćela, 2007. godine u Sarajevu, a sedam tačaka na organizovani šverc droge. Keljmendi je tvrdio da je nevin i da će to dokazati, kao i da je proces protiv njega montiran iz Bosne i Hercegovine.

Kada se radi o ubistvu Ramiza Delalića, još na početku suđenja najavljeno je da će otac ubice, svjedok K1, ispričati cijelu priču. Američki tužilac pri misiji EULEKS-a na Kosovu rekao je da su Keljmendi, Fahrudin Radončić i Naser Orić finansirali ubistvo Delalića, a da ga je počinio Strahinja Rašeta iz Šapca. Ubistvo su platili 100.000 eura. Monitor je i o tome pisao mnogo prije otkrivanja detalja optužnice.

Već na početku je bilo jasno da će nezgodan svjedok u ovom procesu biti bivši saradnik Fahrudina Radončića, Šejla Jugo Turković. To se sada i pokazuje. Takođe se pokazuje da je Keljmednijeva logistika iz regiona, posebno iz Bosne, odnosno Sarajeva vrlo jaka i uticajna.

No kada optužnice zastupaju stranci i kada se sudi pred stranim sudijama, takva logistika ima manje šanse da bude od koristi Keljmendiju. Uhapšeni bliski saradnici Fahrudina Radončića u akciji Lutka dva osumnjičeni su da su tokom decembra prošle godine zastrašivanjem i obećanjem nedozvoljene koristi navodili na davanje lažnog iskaza svjedoka Azru Sarić u krivičnom postupku koji protiv Nasera Keljmendija vode Tužilaštvo BiH i sudovi u Prištini.

,,Akcijom Lutka dva nastavlja se hapšenje Keljmendijevih saradnika u Bosni i Hercegovini. Tako je ovih dana uhapšen i austrijski državljanin Fadil Scholbauer”, podsjeća Monitorov izvor.

Šta je sa crnogorskom logistikom i saradnicima Nasera Keljmendija iz naše države? Njegova imovina i njegovi prijatelji u Crnoj Gori su još nedodirljivi. Bolje reći, zaštićeni.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo