Povežite se sa nama

OKO NAS

ODBIJEN ZAHTJEV ZA IZGRADNJU HOTELA NA BIOGRADKOM JEZERU: Nema gradnje u srcu prašume

Objavljeno prije

na

Ukoliko odluka Sekreterijata za uređenje prostora, komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine ne bude preinačena u drugostepenom postupku, na obali Biogradskog jezera neće se graditi hotel, kako je to bilo planirano i najavljivano više puta tokom minule dvije godine. Taj Sekretrijat odbio je zahtjev JP Nacionalni parkovi Crne Gore za izdavaje gređevinske dozvole za hotel u srcu Biogradske prašume. Planirana gradnja apart hotela u Biogradskoj prašumi, kako su ranije objašnjavali iz JP NP CG, u stvari je ,,rekonstrukcija objekta koji je uništen u požaru prije nekoliko decenija”. Hotel je trebalo da ima devet soba i devetnaest ležaja, a sastojao bi se od suterena, prizmelja i potkrovlja.

U obrazloženju za odbijanje izdavanja građevinske dozvole iz kolašinskog Sekreteterijata za urbanizam pozivaju se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine iz jula minule godine. Tim rješenjem je sugerisano da se aktivnosti na realizaciji izgradnje hotela odvijaju bez ugrožavanja prirodnih resursa, integriteta i prirodne vrijednosti prve zone zaštite NP Biogradska gora. To jest, da ,,svi konstrukcioni i infrastrukturni elementi apart hotela treba da budu izgrađeni isključivo u okviru treće zone zaštite NP i da se radovi iskopa ili bilo koji pripremni ili glavni građevinski radovi ne mogu izvoditi u okviru prve zone zaštite”.

Za kolašinski Sekretarijat, očigledno, bilo je problematično to što bi se pojedini radovi na pratećoj infrastrukturi hotela odvijali u užoj zoni zaštite, to jest, što resorno ministarstvo nije preciziralo kojoj zoni zaštite pripada cijela parcela na kojoj će se graditi.

,,S obzirom na to da se Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije izjašnjavalo o prostornoj pripadnosti zonama zaštite prve ili treće katastarske parcele 956, odnosno cijele lokacije apart hotela na Biogradskom jezeru, nijesu se steklu uslovi za izdavanje odobrenja za izgradnju infrastrukturnih elemnta”, naglašavaju u Sekreterijatu za urbanizam.

Oni navode da je u planu investitora bila i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u užoj zoni zaštite, a da je članom 54 stav 3 Zakona o zaštiti prirode propisano da se u zonama s režimom zaštite prvog stepena zabranjuje korišćenje prirodnih resursa i izgradnja objekata.

Prije godinu i po u Agenciji za zaštitu životne sredine kazali su da gradnja hotela na planiranoj lokaciji nije bezazlena situacija. Iz te Agencije su obrazložili da planirane radnje i aktivnosti ,,mogu dovesti do negativnih direktnih i indirektnih uticaja na prirodne vrijednosti parka i uslove očuvanja”.

,,Direktni uticaji na prašumski rezervat bi se ogledali u gubitku, odnosno promjeni jednog dijela prirodnih habitata na lokaciji planiranog hotela i njegovoj okolini, sječom stabala na mjestu gradnje, a posebno u zoni iskopa i ukopavanja kanalizacije i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda s upojnim šahtom. Takođe, tu je problem deponovanja građevinskog materijala, te pristupnog puta u slučaju njegovog proširenja”, obrazložili su tada iz Agencije.

Navodi se i da bi hotel na tri nivoa, kao vještački objekat, u jedinoj zaštićenoj prašumi u Crnoj Gori stvorio vizuelnu promjenu tog posebnog mjesta, a povećao bi se i nivo buke zbog radova na rušenju postojećeg objekta, radova u fazi gradnje, kao i tokom korišćenja hotela. Takođe, naglašeno je i da bi hotel bio novi zagađivač životne sredine, posebno otpadnim vodama koje mogu u znatnoj mjeri kontinuirano zagađivati ekosistem Biogradskog jezera. Indirektni uticaji bi se ogledali u uznemiravanju životinja zbog povećanog prisustva i aktivnosti ljudi, te većeg nivoa elektromagnetnog zračenja.

Ekolozi navode i da je Biogradsko jezero mali, osjetljivi, planinski ekosistem, koji nije u stanju da primi dodatna nova organska opterećenja iz vještačkih izvora, kao što je planirani hotel, čije otpadne vode sadrže rastvorene organske i neorganske supstance, koje u krajnjem ishodu mogu dovesti do gubitka života u jezeru.

I bivši direktor NP Biogradska gora Dragiša Dožić više puta se oglašavao, apelujući na nadležne da spriječe gradnju hotela.

„Ovo je prvi put u dugoj istoriji tog parka da se dešava da prirodni dragulj treba braniti od onih kojima je ovo dobro povjereno na upravljanje. Izjave i deklarisanje odgovornih da će Biogradska gora postati dio svjetske prirodne baštine, a graditi objekte u središtu jedinstvene prašume, devastirajući najočuvanije prostore koje imamo, suprotno zakonu i prostorno planskim opredjeljenjima i UNESKO-ovim standardima, van sumnje je cinizam i lakrdija”, tvrdio je on.

Bivši direktor NP Biogradska gora tvrdi da stari hotel, na čijim temeljima se planira novi, nije uništen požarom već srušen, shodno odluci rukovodilaca OOUR-a Bjelasica. Rušenje objekta tadašnja uprava NP iskoristila je da ne dozvoli građenje novog objekta na toj lokaciji.

„Time su se stekli uslovi da se postupno počnu sprovoditi mjere stroge zaštite na ovom lokalitetu u prašumskom rezervatu, shodno zakonskim propisima i Prostornom planu NP, usvojenom odlukom Skupštine Crne Gore u decembru 1998. godine”.

Aktuelni direktor NP Saša Jeknić nije želio da komentariše odluku Sekretarijata za urbanizam. Iz tog preduzeća, obećao je, zvanično saopštenje na temu daljih namjera i aktivnosti, kada je riječ o projektu hotela, stići će do kraja januara.

Ranije Jeknić je izjavljivao da ne očekuje nikave probleme i tvrdio da gradnja neće nauditi ničemu što je za čuvanje u prostoru zaštićenom još od 1878. godine.

,,Izgradnja hotela je planirana kapitalnim budžetom, ispoštovan je zakon do detalja. Ne mislite, valjda, da bi država stala iza devastacije tog prostora i bilo čime ugrozila jezero ili prašumu. Posebna pažnja posvećena je tretmanu otpadnih voda, tako da one neće ugroziti biodiverzitet prašume. Grijanje će biti na pelet a hotel će raditi tokom cijele godine. Novi hotel daće novu dimenziju originalnoj turističkoj ponudi Biogradske prašume”, najavljivao je on.

Sasvim je izvjesno da će se JP NP CG žaliti na odluku nadležnog Sekreterijata. Njihova žalba još nije stigla do glavne administratorke Perunike Popović, koja treba da odlučuje u drugostepenom postupku.

,,Nijesam još dobila žalbu. Naravno, dok ne vidim rješenje Sekretarijata i prigovore ne mogu ni reći kakva će moja odluka biti. Ukoliko odbijem žalbu, vjerovatno će JP NP CG ići dalje, to jest, obratiće se Upravnom sudu. Ukoliko usvojim žalbu, ponoviće se postupak u Sekretarijatu”, kaže ona.

Ni Popović niti iko drugi od njenih kolega iz kolašinske lokalne uprave nije želio zvanično da komentariše činjenicu da je Sekretarijat za urbanizam, uprkos tome što je ovog puta odbio da izda građevinsku dozvolu za hotel, u septembru 2014. godine odlučio drugačije o izgradnji restorana na istoj katastarskoj parceli. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama iz NP Biogradska gora, pored toga što je na istoj katastarskoj parceli, restoran će koristiti isti sistem za prečišćavanje voda, koji je bio planiran i za hotel. Takođe, kolašinska lokalna uprava, odnosno nadležni Sekretrijat, dali su građevinsku dozvolu u aprilu minule godine i za nedavno završenu rekonstrukciju – zamjenu 10kV visokonaponskog kablovskog voda od Kraljevog kola do Biogradske gore.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo