Povežite se sa nama

OKO NAS

ODBIJEN ZAHTJEV ZA IZGRADNJU HOTELA NA BIOGRADKOM JEZERU: Nema gradnje u srcu prašume

Objavljeno prije

na

Ukoliko odluka Sekreterijata za uređenje prostora, komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine ne bude preinačena u drugostepenom postupku, na obali Biogradskog jezera neće se graditi hotel, kako je to bilo planirano i najavljivano više puta tokom minule dvije godine. Taj Sekretrijat odbio je zahtjev JP Nacionalni parkovi Crne Gore za izdavaje gređevinske dozvole za hotel u srcu Biogradske prašume. Planirana gradnja apart hotela u Biogradskoj prašumi, kako su ranije objašnjavali iz JP NP CG, u stvari je ,,rekonstrukcija objekta koji je uništen u požaru prije nekoliko decenija”. Hotel je trebalo da ima devet soba i devetnaest ležaja, a sastojao bi se od suterena, prizmelja i potkrovlja.

U obrazloženju za odbijanje izdavanja građevinske dozvole iz kolašinskog Sekreteterijata za urbanizam pozivaju se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine iz jula minule godine. Tim rješenjem je sugerisano da se aktivnosti na realizaciji izgradnje hotela odvijaju bez ugrožavanja prirodnih resursa, integriteta i prirodne vrijednosti prve zone zaštite NP Biogradska gora. To jest, da ,,svi konstrukcioni i infrastrukturni elementi apart hotela treba da budu izgrađeni isključivo u okviru treće zone zaštite NP i da se radovi iskopa ili bilo koji pripremni ili glavni građevinski radovi ne mogu izvoditi u okviru prve zone zaštite”.

Za kolašinski Sekretarijat, očigledno, bilo je problematično to što bi se pojedini radovi na pratećoj infrastrukturi hotela odvijali u užoj zoni zaštite, to jest, što resorno ministarstvo nije preciziralo kojoj zoni zaštite pripada cijela parcela na kojoj će se graditi.

,,S obzirom na to da se Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije izjašnjavalo o prostornoj pripadnosti zonama zaštite prve ili treće katastarske parcele 956, odnosno cijele lokacije apart hotela na Biogradskom jezeru, nijesu se steklu uslovi za izdavanje odobrenja za izgradnju infrastrukturnih elemnta”, naglašavaju u Sekreterijatu za urbanizam.

Oni navode da je u planu investitora bila i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u užoj zoni zaštite, a da je članom 54 stav 3 Zakona o zaštiti prirode propisano da se u zonama s režimom zaštite prvog stepena zabranjuje korišćenje prirodnih resursa i izgradnja objekata.

Prije godinu i po u Agenciji za zaštitu životne sredine kazali su da gradnja hotela na planiranoj lokaciji nije bezazlena situacija. Iz te Agencije su obrazložili da planirane radnje i aktivnosti ,,mogu dovesti do negativnih direktnih i indirektnih uticaja na prirodne vrijednosti parka i uslove očuvanja”.

,,Direktni uticaji na prašumski rezervat bi se ogledali u gubitku, odnosno promjeni jednog dijela prirodnih habitata na lokaciji planiranog hotela i njegovoj okolini, sječom stabala na mjestu gradnje, a posebno u zoni iskopa i ukopavanja kanalizacije i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda s upojnim šahtom. Takođe, tu je problem deponovanja građevinskog materijala, te pristupnog puta u slučaju njegovog proširenja”, obrazložili su tada iz Agencije.

Navodi se i da bi hotel na tri nivoa, kao vještački objekat, u jedinoj zaštićenoj prašumi u Crnoj Gori stvorio vizuelnu promjenu tog posebnog mjesta, a povećao bi se i nivo buke zbog radova na rušenju postojećeg objekta, radova u fazi gradnje, kao i tokom korišćenja hotela. Takođe, naglašeno je i da bi hotel bio novi zagađivač životne sredine, posebno otpadnim vodama koje mogu u znatnoj mjeri kontinuirano zagađivati ekosistem Biogradskog jezera. Indirektni uticaji bi se ogledali u uznemiravanju životinja zbog povećanog prisustva i aktivnosti ljudi, te većeg nivoa elektromagnetnog zračenja.

Ekolozi navode i da je Biogradsko jezero mali, osjetljivi, planinski ekosistem, koji nije u stanju da primi dodatna nova organska opterećenja iz vještačkih izvora, kao što je planirani hotel, čije otpadne vode sadrže rastvorene organske i neorganske supstance, koje u krajnjem ishodu mogu dovesti do gubitka života u jezeru.

I bivši direktor NP Biogradska gora Dragiša Dožić više puta se oglašavao, apelujući na nadležne da spriječe gradnju hotela.

„Ovo je prvi put u dugoj istoriji tog parka da se dešava da prirodni dragulj treba braniti od onih kojima je ovo dobro povjereno na upravljanje. Izjave i deklarisanje odgovornih da će Biogradska gora postati dio svjetske prirodne baštine, a graditi objekte u središtu jedinstvene prašume, devastirajući najočuvanije prostore koje imamo, suprotno zakonu i prostorno planskim opredjeljenjima i UNESKO-ovim standardima, van sumnje je cinizam i lakrdija”, tvrdio je on.

Bivši direktor NP Biogradska gora tvrdi da stari hotel, na čijim temeljima se planira novi, nije uništen požarom već srušen, shodno odluci rukovodilaca OOUR-a Bjelasica. Rušenje objekta tadašnja uprava NP iskoristila je da ne dozvoli građenje novog objekta na toj lokaciji.

„Time su se stekli uslovi da se postupno počnu sprovoditi mjere stroge zaštite na ovom lokalitetu u prašumskom rezervatu, shodno zakonskim propisima i Prostornom planu NP, usvojenom odlukom Skupštine Crne Gore u decembru 1998. godine”.

Aktuelni direktor NP Saša Jeknić nije želio da komentariše odluku Sekretarijata za urbanizam. Iz tog preduzeća, obećao je, zvanično saopštenje na temu daljih namjera i aktivnosti, kada je riječ o projektu hotela, stići će do kraja januara.

Ranije Jeknić je izjavljivao da ne očekuje nikave probleme i tvrdio da gradnja neće nauditi ničemu što je za čuvanje u prostoru zaštićenom još od 1878. godine.

,,Izgradnja hotela je planirana kapitalnim budžetom, ispoštovan je zakon do detalja. Ne mislite, valjda, da bi država stala iza devastacije tog prostora i bilo čime ugrozila jezero ili prašumu. Posebna pažnja posvećena je tretmanu otpadnih voda, tako da one neće ugroziti biodiverzitet prašume. Grijanje će biti na pelet a hotel će raditi tokom cijele godine. Novi hotel daće novu dimenziju originalnoj turističkoj ponudi Biogradske prašume”, najavljivao je on.

Sasvim je izvjesno da će se JP NP CG žaliti na odluku nadležnog Sekreterijata. Njihova žalba još nije stigla do glavne administratorke Perunike Popović, koja treba da odlučuje u drugostepenom postupku.

,,Nijesam još dobila žalbu. Naravno, dok ne vidim rješenje Sekretarijata i prigovore ne mogu ni reći kakva će moja odluka biti. Ukoliko odbijem žalbu, vjerovatno će JP NP CG ići dalje, to jest, obratiće se Upravnom sudu. Ukoliko usvojim žalbu, ponoviće se postupak u Sekretarijatu”, kaže ona.

Ni Popović niti iko drugi od njenih kolega iz kolašinske lokalne uprave nije želio zvanično da komentariše činjenicu da je Sekretarijat za urbanizam, uprkos tome što je ovog puta odbio da izda građevinsku dozvolu za hotel, u septembru 2014. godine odlučio drugačije o izgradnji restorana na istoj katastarskoj parceli. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama iz NP Biogradska gora, pored toga što je na istoj katastarskoj parceli, restoran će koristiti isti sistem za prečišćavanje voda, koji je bio planiran i za hotel. Takođe, kolašinska lokalna uprava, odnosno nadležni Sekretrijat, dali su građevinsku dozvolu u aprilu minule godine i za nedavno završenu rekonstrukciju – zamjenu 10kV visokonaponskog kablovskog voda od Kraljevog kola do Biogradske gore.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo