Povežite se sa nama

MONITORING

Sumnjive pare

Objavljeno prije

na

   Možemo biti cinični, ili se praviti neznaveni, pa tvrditi kako će VDT Ranka Čarapić ili Predrag Mitrović iz Uprave za sprečavanje pranja novca povesti temeljnu istragu nakon što je objavljen podugačak spisak građana, navodnih donatora, koji su od crkavice odvajali da DPS ima od čega živjeti: dobijati izbore i plaćati partijsku adninistraciju.

Neki su se „donatori” javili i tvrde da sa uplatama nemaju veze. Postoji osnovana sumnja da su iz DPS-a napravili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti – falsifikovanje isprava. Ukoliko samo jedan od „donatora” tvrdi da nije davao novac, eto zakonske obaveze tužilaštva da reaguje optužnim prijedlogom ili optužnicom.

 

Podatke o tome nedavno je objavila NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT); nezavisna dnevna štampa je preuzela stvar i razradila nevješto prikrivene kompromitujuće detalje, pa se javnost konsternirala.

No, sve možda liči na inicijalno nenamjerno izazvan skandal, jer CDT ima dil sa Vladom Crne Gore (projekat Otvorena Vlada). Ako se ta veza još dublje sondira, doći će se do podatka da je direktor CDT-a nedavno postao pomoćnik Predraga Sekulića, ministra za zaštitu životne sredine, koji je zamijenio funkciju sa Branimirom Gvozdenovićem, sadašnjim političkim direktorom DPS-a.

Činjenice o lažnim, ili u najmanju ruku „neuobičajenim” donatorima DPS-a smo objavili još ljetos; i nikom nije falila dlaka s glave. Kroz dva teksta (Ko i kako finansira DPS i DPS kao NVO, avgust 2010) ušli smo u meritum stvari, naime u alhemiju depesovskih finansija. Potom je poznati privrednik iz Nikšića – nekad jedan od direktora u Željezari – svoje reagovanje objavio na stranicama Monitora i posvjedočio da nije „donator”.

Secirali smo finansiranje lokalnih izbora u proljeće 2010, kada je DPS, sama ili u koaliciji sa SDP, trijumfovala u skoro svim gradovima. Od ukupno oko 17.706 eura, prijavljenih za kampanju Koalicije za evorpska Pljevlja – dr Filip Vuković, čak 13.200 eura su uplatili donatori iz Nikšića. DPS listu Za evorpsku Andrijevicu – Srđan Mašović finansirali su donatori iz Tivta, kao i DPS-SDP liste u Šavniku, na Žabljaku…

Od ukupno prijavljenih 88.551 eura koje je potrošila Koalicija za evropsku Podgoricu – dr Miomir Mugoša, više od polovine (49.730 eura) pribavljeno je stvarnim ili fingiranim donacijama sedamdesetak Novljana i Nikšićana. Slične transakcije donatora ili „donatora” DPS-a su knjigovodstveno zabilježene i na svim drugim izvještajima o utrošku novca u kampanji.

Ko je formacijski odgovoran za moguće finansijske malverzacije DPS-a?

Svi izvještaji o poslovanju DPS-a su ovjereni pečatom sa natpisom Demokratska partija socijalista – Glavni odbor. Prema do skoro važećem Statutu (čl. 56) ove stranke, definisano je da Glavni odbor upravlja imovinom, dok Predsjedništvo DPS-a, šesnaestočlano tijelo glavnih partijskih asova, „usvaja finansijski plan najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu, na prijedlog poslovnog direktora partije”.

I Glavnim odborom i Predsjedništvom DPS-a predsjedava partijski šef – Milo Đukanović.

Zakon o finansiranju političkih partija predviđa da stranke sredstva mogu sticati iz javnih i privatnih izvora. Javni izvori su novac poreskih obveznika, pare iz državnog i lokalnih budžeta. Privatni izvori su članarina, pokloni, prihodi od aktivnosti i imovine, legati i sve vrste nelukrativnih djelatnosti. Stranka „prikuplja sredstva i iz privatnih izvora” na način, kako je propisano, da visina sredstava iz privatnih izvora ne može prijeći 20 odsto sredstava koja se izdvajaju iz budžeta.

Fizičko lice može učestvovati u troškovima izborne kampanje pod uslovom da iznos ne prijeđe 0,5 odsto vrijednosti 20 odsto sredstava iz budžeta a udio koji pojedino pravno lice donirati za izbornu kampanju ne može biti više od dva odsto tog iznosa; prevedeno, fizičko lice može uplatiti do 2.000 a pravno lice do 10.000 eura.

Što se DPS-a tiče, prošle godine su od fizičkih lica dobili 654.000 eura, dok im je ukupni prihod u 2010. bio oko 2,5 miliona eura. SDP je prihodovala oko pola miliona, SNP 588.000, Nova srpska demokratija 425.000, Pokret za promjene 224.000 eura, itd. To su knjigovodstveno prijavljeni obrti, no ostaje dilema: jesu li i vjerodostojni?

Partijska knjigovodstva su apokrifne misterije, jer se ne primjenjuju efikasni instrumenti njihove provjere. Na primjer, strankama je dopušteno da prijavljuju poreze na obrascima za nevladine organizacije.

Dozvoljeni prihod nevladine organizacije od privredne djelatnosti, prema Zakonu o NVO, limitiran je na 4.000 eura; ukoliko se taj limit probije, porpisano je, „stiču se uslovi da nevladina organizacija ne može obavljati privrednu djelatnost”. A DPS je, za 2008. i 2009. prijavila „neto prihode” od ukupno 367.000 eura, dok je 2009. na ime poreza platila svega oko 7.000 eura, sa sve PDV-om!

Službeni stav Poreske uprave je da stranke za prijavu poreza mogu koristiti obrasce za NVO, dok se za podnošenje godišnje prijave može koristiti obrazac za pravna lica. Stranke su obavezi da svoje godišnje završne račune podnose Ministarstvu finansija, no to je za 2010. obavilo svega osam od ukupno 37 registrovanih stranaka.

Još manje se pouzdano zna što se dešava sa stvarnim ili fiktivnim poslovanjem „partijskih” firmi, poput MN Prominenta d.o.o, preduzeća čiji je osnivač DPS (registrovana 2003). U različitim periodima u njoj su direktori bili Goran Vuletić, kum Aca Đukanovića, dugogodušnji direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice ili Miodrag Ivanović, još jedan Acov kum, sada direktor Pobjede.

MN Prominent sada ima čak pet direktora i samo jednog zaposlenog. U arhivama tendera za javne nabavke moguće je pronaći podatak da je ova firma nabavljala kancelarijski materijal za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade. Utvrđeno je da se MN Prominent uopšte i ne nalazi na službeno prijavljenoj adresi u Privrednom sudu…

Premda predstavnici najvažnijih opozicionih stranaka sjede u Državnoj izbornoj komisiji – kojoj se dostavljaju završni računi a oni se potom moraju objaviti u Službenom listu Crne Gore – niti jedna od njih nije pokrenula pitanje stvarnih ili izmišljenih donatora.

Uostalom, sve međupartijske varnice o načinu finansiranja su okončane u diskretnoj tišini; niti jedna od optužbi nije izvedena na čistac ili javno dokumentovana – čak iako se tvrdilo da o svemu postoje dokazi.

Dva su karakreristična primjera mahanja „dokazima”. Sredinom 2009. Srđan Milić, lider SNP-a je optužio koaliciju DPS-SDP da im kampanju za lokalne izbore na Žabljaku finansiraju kriminalci; tvrdio je da ima korpus delikt: fotografije, audio-zapis, izjave onog ko je dao i onog ko je primio novac… Tek oko pola godine kasnije ustvrdio je da je riječ o Draku Šariću i njegovom klanu. Dokaze o tome, kazao je, dostavio je policiji; no, indikativno, nije ih javno objavio.

Još čekamo i na „dokaze” Mila Đukanovića, koji je kao šef DPS-a, ali, što je indikativnije, takođe i premijer, tokom kompanje za lokalne izbore maja 2010. tvrdio da službena Srbija, preko savjetnika Borisa Tadića, finansira opozicionu koaliciju Bolja Crna Gora, čiji je stožer bila SNP.

„Ako treba da sve to dokumentujem, to ću i učiniti”, saopštio je Đukanović. Izjavio je da će „dokaze o tome dobiti onaj ko bude pokazao interes”. Kome je trebalo da dokumentuje?

Tvrdnje o finansijskim mahinacijama partija su stvar zakonski utvrđenog postupka. Finansiranje iz inostranstva je sankcionisano čl. 19 Zakona o finansiranju političkih partija. Nadzor nad poslovanjem stranaka obavlja Ministarstvo finansija – a ministar finansija od 2004. do zimus je bio aktuelni premijer Igor Lukšić – no, nikad nije utvrđeno da je postupak provjere premijerove tvrdnje uopšte i poveden, a kamoli dokazan.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo