Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠUMSKI PLODOVI I OTKUP: Kako eliminisati nakupce

Objavljeno prije

na

Trenutno  ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda. Predstavnici mjesnih zajednica navode da otkup uglavnom vrše nakupci i da su proizvođači lišeni sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave ovim djelatnostima

 

Lokalna uprava u Beranama pokušaće da na svojoj teritoriji organizuje i uspostavi mrežu otkupnih centara za šumske plodove, ljekovito bilje i pečurke, kako bi na taj način pomogli da se ovaj veliki prirodni resurs iskoristi bolje nego do sada.

Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac je kazao da su svjesni ovog problema i da će sa pozicije lokalne uprave alarmirati nadležne državne organe.

,,Od državnih organa očekujemo da nam pomognu da se organizuje otkup tržišnih viškova šumskih plodova, kako i ova sezona ne bi bila loša za sakupljače, od kojih je mnogima to značajan izvor zarade za izdržavanje porodica”, rekao je Bogavac.

On je objasnio da već od ranije u strateškim dokumentima Opštine Berane posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.

,,U višegodišnjem investicionom planu navodi se da su ljekovito bilje i šumski plodovi u koje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali beranske opštine”, dodao je Bogavac.

Iz lokalne uprave su pokrenuli inicijativu koja predviđa ponovno otvaranje otkupnih centara, s obzirom na to da su svi objekti u kojima su se svojevremeno plasirali tržišni viškovi odavno prepušteni propadanju.

Menadžer Opštine Vladimir Đaković ističe da su određeni predlozi već upućeni pojedinim državnim institucijama, s ciljem da se uspostavi organizovani otkup tržišnih viškova.

„Sačinili smo određene predloge radi revitalizacije nekadašnjih otkupnih centara koji odavno nijesu u funkciji. Uputili smo ih državnim institucijama s namjerom da ovo pitanje zajednički rješavamo, s obzirom da ni samo zakonodavstvo nije precizno regulisalo kako ovu problematiku treba tretirati”, kaže Đaković.

On objašnjava da ni vlasnička struktura bivših zadruga nije jasno definisana.

Trenutno ni u jednom mjesnom centru, pa ni u gradu, ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.

Predstavnici mjesnih zajednica navode da otkup uglavnom vrše nakupci i da su proizvođači lišeni sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave ovim djelatnostima.

,,Tokom posljednjih decenija prošlog vijeka u skoro svim mjesnim centrima postojali su otkupni centri. U tim centrima lokalno stanovništvo je moglo da plasira svoje tržišne viškove, kao i velike količine ljekobilja i šumskih plodova. Isplate su bivale redovne tako da su ljudi, baveći se tim poslovima, ostvarivali značajan dohodak. Međutim, tokom tranzicionih procesa svi ti centri su ugašeni dok je imovina prepuštana konstantnom propadanju. O postojanju tih centara danas jedino svjedoče ostaci ruiniranih objekata”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Polica Boban Veljić.

Veljić smatra da su otkupni centri namjerno ugašeni kako bi se, po unaprijed pripremljenom konceptu, uništilo selo i poljoprivreda.

,,Posljednjih decenija vlast je od seljaka namjerno pravila siromaha, kako bi ga kasnije lako kupovala uoči svih izbora. U tome je i uspjela, jer danas u našim selima uzorna gazdinstva su postala rijetkost. Ta ista vlast je ugasila otkupne centre koji su davali mogućnost individualnim proizvođačima da na lak način plasiraju svoje tržišne viškove. Onda su počeli mladim ljudima da dijele socijale da bi ih radno ubogaljili. Za sve to vrijeme ogromna stredstva iz agrobudžeta su odlazila u pogrešnom smjeru. Time je jednim neozbiljnim i nedomaćinskim odnosom uništeno nešto što je moglo da predstvalja realnu razvojnu šansu”, smatra Veljić.

Nakon što je u pogledu industrijalizacije, poslije tajkunskih privatizacija, sjever vratila čitav vijek unazad, država je pogasila sve centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih tržnih viškova.

Otkupni centri su uglavnom gašeni do dvijehiljadite godine, a potom je prije nekoliko godina donešen Zakon o kooperativama.

Po tom zakonu sve nekadašnje zemljoradničke zadruge, ako su i sačuvane u bilo kojem obliku, morale su da se preregistruju u kooperativne centre.

Poljoprivredni proizvodjači su od tada prepušteni na milost i nemilost nakupaca.

„Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa posljednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u opštini Berane živi na seoskom području“, navode predstavnici mjesnih zajednica.

Sagovornici Monitora podsjećaju da i pored izvanrednih prirodnih resursa, ni u jednom seoskom mjesnom centru u Beranama, sada ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.

O tome da ih je nekada bilo samo na području Berana više nego sada u čitavoj državi, govore ostaci ruševina u selima Lubnice, Polica, Šekular, Štitari, kao i prigradskom naselju Buče. U kakvom su stanju ti nekadašnji veliki objekti bolje je ne zagledivati. Čiji su, u velikom broju slučajeva se i ne zna.

Monitor je ranije pisao o tome kako je uništena i preprodata najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore, koja je bila potpuno funkcionalna i kako se na njenom mjestu u Beranama sada nalazi jedan veliki trgovinski objekat.

Ta hladnjača nekada je bila prepuna šumskih plodova koji su tu dobro uskladišteni mogli stajati duže vrijeme, čekajući najboljeg kupca i najbolji moment za prodaju.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i predsjednik Opštine Berane dogovorili su nedavno da se u ovom gradu izgradi takozvana kuća poljoprivrede, odnosno jedan objekat pod čijim krovom bi bile sve državne i opštineske službe koje su u funkciji razvoja pojoprivrede i pomoći poljoprivrednicima.

,,Sredstva za izgradnju kuće poljoprivrede obezbijeđena su preko Svjetske banke. Raduje i činjenica da je utvrđena lokacija na kojoj će se graditi ovaj objekat”, rekao je Stijović.

On je naglasio da će ta kuća stajati na usluzi poljoprivrednim proizvođačima i po pitanju izrade projekata na osnovu kojih mogu da apliciraju za sredstva koja se opredjeljuju iz agrobudžeta.

,,Važnost ove kuće je prvenstveno u tome da ljudi iz ovih krajeva neće ubuduće morati da idu za Podgoricu kako bi po pitanju poljoprivrede dobili određene usluge i ostvarili neka svoja prava”, kazao je ministar.

Samo da ta priča ne bude kao ona u Andrijevici. Bivše vlasti su uložile dva miliona eura u izgradnju takozvane Kuće voća u tom gradiću, ali taj objekat, koji je, između ostalog, trebalo da bude i mjesto otkupa tržnih viškova i prerade šumskih plodova, do sada nije stavljen u funkciju.

U čitavom regionu Polimlja i šire nakupci su u potpunosti preuzeli posao otkupa šumskih plodova. Dobro obaviješteni sagovornici kažu da oni novac uglavnom unaprijed dobijaju iz jednog grada u Srbiji, gdje kasnije predaju otkupljenu robu, da bi se odatle distribuirala dalje u inostranstvo.

Dobro bi bilo da se realizuje ideja lokalne uprave u Beranama o otkupu šumskih plodova. Još bolje bi bilo da se na nivou države organizuje otkup na sjeveru. Tako bi se spriječile ucjene od strane nakupaca, a i više bogatstva šumskih plodova ostajalo bi u Crnoj Gori.

                                                                                                           Tufik Softić

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo