Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠUMSKI PLODOVI I OTKUP: Kako eliminisati nakupce

Objavljeno prije

na

Trenutno  ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda. Predstavnici mjesnih zajednica navode da otkup uglavnom vrše nakupci i da su proizvođači lišeni sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave ovim djelatnostima

 

Lokalna uprava u Beranama pokušaće da na svojoj teritoriji organizuje i uspostavi mrežu otkupnih centara za šumske plodove, ljekovito bilje i pečurke, kako bi na taj način pomogli da se ovaj veliki prirodni resurs iskoristi bolje nego do sada.

Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac je kazao da su svjesni ovog problema i da će sa pozicije lokalne uprave alarmirati nadležne državne organe.

,,Od državnih organa očekujemo da nam pomognu da se organizuje otkup tržišnih viškova šumskih plodova, kako i ova sezona ne bi bila loša za sakupljače, od kojih je mnogima to značajan izvor zarade za izdržavanje porodica”, rekao je Bogavac.

On je objasnio da već od ranije u strateškim dokumentima Opštine Berane posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.

,,U višegodišnjem investicionom planu navodi se da su ljekovito bilje i šumski plodovi u koje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali beranske opštine”, dodao je Bogavac.

Iz lokalne uprave su pokrenuli inicijativu koja predviđa ponovno otvaranje otkupnih centara, s obzirom na to da su svi objekti u kojima su se svojevremeno plasirali tržišni viškovi odavno prepušteni propadanju.

Menadžer Opštine Vladimir Đaković ističe da su određeni predlozi već upućeni pojedinim državnim institucijama, s ciljem da se uspostavi organizovani otkup tržišnih viškova.

„Sačinili smo određene predloge radi revitalizacije nekadašnjih otkupnih centara koji odavno nijesu u funkciji. Uputili smo ih državnim institucijama s namjerom da ovo pitanje zajednički rješavamo, s obzirom da ni samo zakonodavstvo nije precizno regulisalo kako ovu problematiku treba tretirati”, kaže Đaković.

On objašnjava da ni vlasnička struktura bivših zadruga nije jasno definisana.

Trenutno ni u jednom mjesnom centru, pa ni u gradu, ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.

Predstavnici mjesnih zajednica navode da otkup uglavnom vrše nakupci i da su proizvođači lišeni sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave ovim djelatnostima.

,,Tokom posljednjih decenija prošlog vijeka u skoro svim mjesnim centrima postojali su otkupni centri. U tim centrima lokalno stanovništvo je moglo da plasira svoje tržišne viškove, kao i velike količine ljekobilja i šumskih plodova. Isplate su bivale redovne tako da su ljudi, baveći se tim poslovima, ostvarivali značajan dohodak. Međutim, tokom tranzicionih procesa svi ti centri su ugašeni dok je imovina prepuštana konstantnom propadanju. O postojanju tih centara danas jedino svjedoče ostaci ruiniranih objekata”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Polica Boban Veljić.

Veljić smatra da su otkupni centri namjerno ugašeni kako bi se, po unaprijed pripremljenom konceptu, uništilo selo i poljoprivreda.

,,Posljednjih decenija vlast je od seljaka namjerno pravila siromaha, kako bi ga kasnije lako kupovala uoči svih izbora. U tome je i uspjela, jer danas u našim selima uzorna gazdinstva su postala rijetkost. Ta ista vlast je ugasila otkupne centre koji su davali mogućnost individualnim proizvođačima da na lak način plasiraju svoje tržišne viškove. Onda su počeli mladim ljudima da dijele socijale da bi ih radno ubogaljili. Za sve to vrijeme ogromna stredstva iz agrobudžeta su odlazila u pogrešnom smjeru. Time je jednim neozbiljnim i nedomaćinskim odnosom uništeno nešto što je moglo da predstvalja realnu razvojnu šansu”, smatra Veljić.

Nakon što je u pogledu industrijalizacije, poslije tajkunskih privatizacija, sjever vratila čitav vijek unazad, država je pogasila sve centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih tržnih viškova.

Otkupni centri su uglavnom gašeni do dvijehiljadite godine, a potom je prije nekoliko godina donešen Zakon o kooperativama.

Po tom zakonu sve nekadašnje zemljoradničke zadruge, ako su i sačuvane u bilo kojem obliku, morale su da se preregistruju u kooperativne centre.

Poljoprivredni proizvodjači su od tada prepušteni na milost i nemilost nakupaca.

„Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa posljednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u opštini Berane živi na seoskom području“, navode predstavnici mjesnih zajednica.

Sagovornici Monitora podsjećaju da i pored izvanrednih prirodnih resursa, ni u jednom seoskom mjesnom centru u Beranama, sada ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.

O tome da ih je nekada bilo samo na području Berana više nego sada u čitavoj državi, govore ostaci ruševina u selima Lubnice, Polica, Šekular, Štitari, kao i prigradskom naselju Buče. U kakvom su stanju ti nekadašnji veliki objekti bolje je ne zagledivati. Čiji su, u velikom broju slučajeva se i ne zna.

Monitor je ranije pisao o tome kako je uništena i preprodata najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore, koja je bila potpuno funkcionalna i kako se na njenom mjestu u Beranama sada nalazi jedan veliki trgovinski objekat.

Ta hladnjača nekada je bila prepuna šumskih plodova koji su tu dobro uskladišteni mogli stajati duže vrijeme, čekajući najboljeg kupca i najbolji moment za prodaju.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i predsjednik Opštine Berane dogovorili su nedavno da se u ovom gradu izgradi takozvana kuća poljoprivrede, odnosno jedan objekat pod čijim krovom bi bile sve državne i opštineske službe koje su u funkciji razvoja pojoprivrede i pomoći poljoprivrednicima.

,,Sredstva za izgradnju kuće poljoprivrede obezbijeđena su preko Svjetske banke. Raduje i činjenica da je utvrđena lokacija na kojoj će se graditi ovaj objekat”, rekao je Stijović.

On je naglasio da će ta kuća stajati na usluzi poljoprivrednim proizvođačima i po pitanju izrade projekata na osnovu kojih mogu da apliciraju za sredstva koja se opredjeljuju iz agrobudžeta.

,,Važnost ove kuće je prvenstveno u tome da ljudi iz ovih krajeva neće ubuduće morati da idu za Podgoricu kako bi po pitanju poljoprivrede dobili određene usluge i ostvarili neka svoja prava”, kazao je ministar.

Samo da ta priča ne bude kao ona u Andrijevici. Bivše vlasti su uložile dva miliona eura u izgradnju takozvane Kuće voća u tom gradiću, ali taj objekat, koji je, između ostalog, trebalo da bude i mjesto otkupa tržnih viškova i prerade šumskih plodova, do sada nije stavljen u funkciju.

U čitavom regionu Polimlja i šire nakupci su u potpunosti preuzeli posao otkupa šumskih plodova. Dobro obaviješteni sagovornici kažu da oni novac uglavnom unaprijed dobijaju iz jednog grada u Srbiji, gdje kasnije predaju otkupljenu robu, da bi se odatle distribuirala dalje u inostranstvo.

Dobro bi bilo da se realizuje ideja lokalne uprave u Beranama o otkupu šumskih plodova. Još bolje bi bilo da se na nivou države organizuje otkup na sjeveru. Tako bi se spriječile ucjene od strane nakupaca, a i više bogatstva šumskih plodova ostajalo bi u Crnoj Gori.

                                                                                                           Tufik Softić

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo