Povežite se sa nama

OKO NAS

BOJKOT MEDIJA OD STRANE POLITIČKIH PARTIJA: ,,Kazna” zbog sopstvene slike u ogledalu javnosti

Objavljeno prije

na

Bojkot Vijesti od strane vladajućeg Demokratskog fronta je kopiranje iste neuspješne strategije DPS-a. Novinari smatraju da je bojkot medija pokazatelj slabe demokratije i ilustracija  kako najjače političke partije,  i dio Vlade  vide  ulogu medija

 

Demokratski front (DF) je prije dvije nedjelje otpočeo sa bojkotom medijske kuće Vijesti. Najjača članica vladajuće koalicije pozvala je svoje opštinske odbore i ostale strukture, kao i kako kažu, slobodne građane, da ne koriste medijske proizvode Vijesti. Uz preporuku onima kojima se omakne i  ,,koji ipak budu čitali i slušali o nama u Vijestima, neka obavezno sve plasirano provjere na zvaničnim stranicama Demokratskog fronta”.

Sličnu strategiju vjere u partiju i njenu istinu, dok je bila na vlasti, primjenjivala je i Demokratska partija socijalista (DPS). Sudeći po posljednjim izborima to im i nije donijelo značajnije političke dobiti.

,,Ovakva praksa političkih partija i institucija predstavlja poraz za svako demokratsko društvo. Oni su odgovorni građanima koji su ih birali i koji ih plaćaju a mediji su posrednici u izvještavanju javnosti, koja na osnovu stavova i poteza donosilaca odluka i donosi odluke na izborima”, kaže Aleksandra Mudreša, urednica i voditeljka emisije Reflektor,  na TV Vijesti.

Bojkotom jednih a favorizovanjem drugih medija, smatra Mudreša,  jasno se pokazuje  koje medije partija ne može kontrolisati a koji su ,,otvoreni” u smislu da ne pitaju previše. ,,Ova loša praksa je znatno uzela maha u Crnoj Gori posljednjih godina i potpiruje oštru podijeljenost među građanima i doprinosi sve dubljoj medijskoj polarizaciji. Na gubitku su gledaoci, čitaoci i slušaoci, odnosno građani”, kaže Mudreša.

Saša Klikovac, urednik i voditelj    emisije Argumenti na TVCG, upoređuje bojkot sa košarkaškom utakmicom u kojoj igrači u nekom dijelu meča ne izađu na teren zbog nečega što smatraju da je nepravedno, ne računajući na gledaoce. ,,Nadam se da u najskorijoj budućnosti televizijski studiji u Crnoj Gori neće ličiti na poluprazne sale našeg parlamenta iz vremena starog i novog saziva. To pokazuje da naše političke elite još nijesu dostigle nivo ozbiljnih političara koji se istinski bore za svoje građane”.

Emisiju Reflektor u prethodnih pet sezona najčešće su bojkotovale političke partije, prisjeća se Mudreša, – nekad DPS, a danas Demokratski front, a o pozive su se često oglušivali i čelnici državnih institucija. ,,U periodu vlasti DPS-a, ta partija nije željela da šalje svoje predstavnike u emisiju, bez  logičnog opravdanja. Najčešće ignorišu uredno poslate pozive”. Ona ističe da će pozive za učešće u emisijama slati i ubuduće jer je novinarska obaveza da daju šansu svima da predoče svoje stavove. ,,Prije dvije sedmice poslanica DF-a zbog odluke o bojkotu, iako predlagač izmjena Zakona o radu, nije mogla/smjela da bude naša gošća. Koliko sjutra njen partijski šef tokom skupštinskog zasijedanja bavio  se emisijom nazvavši je sramnom i primjerom hajke na DF”.

Mudreša kao negativan primjer ističe i Glavni grad. Oni su barem novinarki objasnili da nijesu bili zadovoljni tretmanom njihovih službenika u prethodnim emisijama. ,,Gradska uprava pitanja od javnog interesa doživjela je kao hajku i oni više ne žele da razgovaraju”, kaže Mudreša.

Klikovac je počeo da uređuje i vodi emisiju Argumenti nakon političkih promjena 30. avgusta. ,,Nijednom se nije dogodio bojkot mene ili emisije. Međutim, često su se javljali brojni animoziteti, što je za posljedicu imalo nedolazak u emisiju jednih ili drugih. Brojni su razlozi, ali u suštini sve se svodi na nedostatak argumentacije, samopouzdanja, neodgovornosti i neprofesionalnosti”.

On smatra da javna ličnost, posebno političar, ima obavezu da gledaocima, odnosno biračima, saopšti svoje stavove i sučeli mišljenja: ,,Ne doći u studio zbog nekog ko vam ‘ne odgovara’ zapravo govori o nedostatku političke zrelosti i neodgovornosti, strahu i pomanjkanju iskustva”.

Iako nije javno proglašen, par mjeseci nakon promjene vlasti, bio je evidentan bojkot RTCG-a od strane nove Vlade i novopostavljenih čelnika institucija. Klikovac kaže da se situacija promijenila: ,,Nakon nekoliko teških mjeseci, kada ministri nijesu dolazili u Argumente, danas je konačno bitno drugačija situacija. Ministri su sada moji gosti a neki od njih su samoinicijativno počeli da se interesuju kada bismo mogli da ugovorimo gostovanje. Međutim, i pored brojnih poziva da bude moj gost, premijer Krivokapić još nije došao… Kao što znamo, slične probleme imaju i kolege iz drugih medija”.

Kačuša Krsmanović, novinarka Pobjede, kaže da se suočavala sa situacijama da javni djelatnici lično njoj ne žele da daju informaciju ili izjavu zbog toga što im se ne sviđaju njena uvjerenja ili su ljuti zbog nekih kritičkih tekstova. „Još češće sam bila u situaciji da ne žele da komuniciraju sa medijem u kojem radim, jer im se ne sviđa uređivačka politika”, priča Krsmanović.

Za nju nije problem kada komunikaciju odbija političar, to je stvar njegovog izbora, ali smatra da je neprihvatljivo da zvaničnici i javni funkcioneri, državna administracija odgovaraju na pitanja samo izabranih medija i novinara. ,,Njih plaćaju građani i oni za svoj rad odgovaraju njima, a glas javnosti su i mediji i novinari/ke kritički nastrojeni ii trebalo bi da su u obavezi da odgovore na sva naša pitanja, ma koliko ona bila neprijatna, pa i po njih uznemirujuća’’.

Krsmanovićeva ističe da je rad Pobjede otežan zbog bojkota nove vlasti. Na pitanja koja pošalju novinari ovog lista često odgovore pročitaju u nekim drugim novinama. Krsmanovićeva tvrdi da je riječ o svojevrsnoj hajci protiv kritičnih medija, a da su novinari Pobjede izloženi uvredama, pa i prijetnjama nove vlasti. ,,Znamo da su u nekoliko resora Vlade vođene istrage ko Pobjedi daje podatke, što je izazvalo nelagodu i osjećaj straha od gubitka posla kod naših izvora’’, kaže Krsmanovićeva.

Ona smatra da političke partije ne bi smjele da bojkotuju Javni servis, a sve ostale medije ako vjeruju da im je to u interesu mogu da stave na ,,blok listu”. Taj njihov izbor, a javnost njihove postupke, pa i u odnosu na medije, mjeri na izborima, kaže.

,,Česte situacije bojkota političara nekih medija ukazuju da je demokratija kod nas i dalje u povojima. Političari su nezreli da prihvate kritiku i vrijednosne sudove, ali imali smo i imamo medija koji brutalno zloupotrebljavaju slobodu govora. Visoku cijenu svega toga plaćamo kao društvo – teško su urušene civilizacijske vrijednosti, ne i nepovratno, a odgovornost je na svima – od političara, zvaničnika i javnih djelatnika, do medija’’, zaključuje Krsmanovićeva.

Da odluka DF-a nije originalna i da se ne dešava po prvi put podsjeća Marijana Camović-Veličković, predsjednica Sindikata medija: ,,Ona jeste dokaz niskog nivoa kulture kod nas u svim sferama pa i u političkom životu. Kažnjavati medij nekomuniciranjem je prije svega kažnjavanje/uskraćivanje informacija sopstvenim glasačima, koji sigurno ne čitaju ili gledaju isključivo jedan medij koji im neka partija preporuči. Takve odluke su kratkovide i najviše nanose štetu partiji koja se odluči na taj korak. Medij koji je bojkotovan svakako većinu informacija može dobiti i gotovo nesmetano nastaviti da izvještava prateći javne nastupe i društvene mreže tako da neku veliku štetu ne nanose mediju”.

Da bojkot medija nije dobra strategija  slaže se i Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara. ,,Problem je što oni koji donose takve odluke gledaju stvari lično, imaju slabo znanje o medijima i misle da smo njihovi servisi. Tako oni doživljavaju ulogu medija. Kada javni funkcioneri shvate da im je veći interes da budu prisutni u medijima čija im uređivačka politika ne odgovara, možemo računati da ulazimo u demokratsko društvo”.

Nakon objave bojkota, članovi DF-a su na konferenciji za štampu odbili da odgovore na pitanja novinara Vijesti. ,,DPS formalno nije proklamovao bojkot VIjesti ali to rade – ne odgovaraju nam na mejlove, ne razgovaraju sa nama kada ih zaustavimo sve kulturno pravdajući se. Ali im ne pada na pamet da na pres konferencijama odbijaju da odgovore na naša pitanja jer znaju da to nije mudro i suprotno je zvaničnoj politici podrške slobodi govora i izražavanja koju zastupaju”, kaže Radulovićeva.

Shvatanje uloge i odnos prema medijima dviju najvećih političkih grupacija u Crnoj Gori je isti, ali očigledno i  dijela Vlade.  Svi u svom nastupu i kritici prema medijima koriste vatren, borbeni  jezik. Šef DPS-a je prije par godina nezavisne medije nazvao fašističkim. DF sada svoju odluku o bojkotu obrazlaže time da je ona rezultat osluškivanja  zahtjeva članstva koje na društvenim mrežama vode protiv medijskog koncerna ,,bespoštednu borbu”.

Neprestani rat autoritativnih političara protiv medija.

Predrag NIKOLIĆ

Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora.

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo