Povežite se sa nama

OKO NAS

BOJKOT MEDIJA OD STRANE POLITIČKIH PARTIJA: ,,Kazna” zbog sopstvene slike u ogledalu javnosti

Objavljeno prije

na

Bojkot Vijesti od strane vladajućeg Demokratskog fronta je kopiranje iste neuspješne strategije DPS-a. Novinari smatraju da je bojkot medija pokazatelj slabe demokratije i ilustracija  kako najjače političke partije,  i dio Vlade  vide  ulogu medija

 

Demokratski front (DF) je prije dvije nedjelje otpočeo sa bojkotom medijske kuće Vijesti. Najjača članica vladajuće koalicije pozvala je svoje opštinske odbore i ostale strukture, kao i kako kažu, slobodne građane, da ne koriste medijske proizvode Vijesti. Uz preporuku onima kojima se omakne i  ,,koji ipak budu čitali i slušali o nama u Vijestima, neka obavezno sve plasirano provjere na zvaničnim stranicama Demokratskog fronta”.

Sličnu strategiju vjere u partiju i njenu istinu, dok je bila na vlasti, primjenjivala je i Demokratska partija socijalista (DPS). Sudeći po posljednjim izborima to im i nije donijelo značajnije političke dobiti.

,,Ovakva praksa političkih partija i institucija predstavlja poraz za svako demokratsko društvo. Oni su odgovorni građanima koji su ih birali i koji ih plaćaju a mediji su posrednici u izvještavanju javnosti, koja na osnovu stavova i poteza donosilaca odluka i donosi odluke na izborima”, kaže Aleksandra Mudreša, urednica i voditeljka emisije Reflektor,  na TV Vijesti.

Bojkotom jednih a favorizovanjem drugih medija, smatra Mudreša,  jasno se pokazuje  koje medije partija ne može kontrolisati a koji su ,,otvoreni” u smislu da ne pitaju previše. ,,Ova loša praksa je znatno uzela maha u Crnoj Gori posljednjih godina i potpiruje oštru podijeljenost među građanima i doprinosi sve dubljoj medijskoj polarizaciji. Na gubitku su gledaoci, čitaoci i slušaoci, odnosno građani”, kaže Mudreša.

Saša Klikovac, urednik i voditelj    emisije Argumenti na TVCG, upoređuje bojkot sa košarkaškom utakmicom u kojoj igrači u nekom dijelu meča ne izađu na teren zbog nečega što smatraju da je nepravedno, ne računajući na gledaoce. ,,Nadam se da u najskorijoj budućnosti televizijski studiji u Crnoj Gori neće ličiti na poluprazne sale našeg parlamenta iz vremena starog i novog saziva. To pokazuje da naše političke elite još nijesu dostigle nivo ozbiljnih političara koji se istinski bore za svoje građane”.

Emisiju Reflektor u prethodnih pet sezona najčešće su bojkotovale političke partije, prisjeća se Mudreša, – nekad DPS, a danas Demokratski front, a o pozive su se često oglušivali i čelnici državnih institucija. ,,U periodu vlasti DPS-a, ta partija nije željela da šalje svoje predstavnike u emisiju, bez  logičnog opravdanja. Najčešće ignorišu uredno poslate pozive”. Ona ističe da će pozive za učešće u emisijama slati i ubuduće jer je novinarska obaveza da daju šansu svima da predoče svoje stavove. ,,Prije dvije sedmice poslanica DF-a zbog odluke o bojkotu, iako predlagač izmjena Zakona o radu, nije mogla/smjela da bude naša gošća. Koliko sjutra njen partijski šef tokom skupštinskog zasijedanja bavio  se emisijom nazvavši je sramnom i primjerom hajke na DF”.

Mudreša kao negativan primjer ističe i Glavni grad. Oni su barem novinarki objasnili da nijesu bili zadovoljni tretmanom njihovih službenika u prethodnim emisijama. ,,Gradska uprava pitanja od javnog interesa doživjela je kao hajku i oni više ne žele da razgovaraju”, kaže Mudreša.

Klikovac je počeo da uređuje i vodi emisiju Argumenti nakon političkih promjena 30. avgusta. ,,Nijednom se nije dogodio bojkot mene ili emisije. Međutim, često su se javljali brojni animoziteti, što je za posljedicu imalo nedolazak u emisiju jednih ili drugih. Brojni su razlozi, ali u suštini sve se svodi na nedostatak argumentacije, samopouzdanja, neodgovornosti i neprofesionalnosti”.

On smatra da javna ličnost, posebno političar, ima obavezu da gledaocima, odnosno biračima, saopšti svoje stavove i sučeli mišljenja: ,,Ne doći u studio zbog nekog ko vam ‘ne odgovara’ zapravo govori o nedostatku političke zrelosti i neodgovornosti, strahu i pomanjkanju iskustva”.

Iako nije javno proglašen, par mjeseci nakon promjene vlasti, bio je evidentan bojkot RTCG-a od strane nove Vlade i novopostavljenih čelnika institucija. Klikovac kaže da se situacija promijenila: ,,Nakon nekoliko teških mjeseci, kada ministri nijesu dolazili u Argumente, danas je konačno bitno drugačija situacija. Ministri su sada moji gosti a neki od njih su samoinicijativno počeli da se interesuju kada bismo mogli da ugovorimo gostovanje. Međutim, i pored brojnih poziva da bude moj gost, premijer Krivokapić još nije došao… Kao što znamo, slične probleme imaju i kolege iz drugih medija”.

Kačuša Krsmanović, novinarka Pobjede, kaže da se suočavala sa situacijama da javni djelatnici lično njoj ne žele da daju informaciju ili izjavu zbog toga što im se ne sviđaju njena uvjerenja ili su ljuti zbog nekih kritičkih tekstova. „Još češće sam bila u situaciji da ne žele da komuniciraju sa medijem u kojem radim, jer im se ne sviđa uređivačka politika”, priča Krsmanović.

Za nju nije problem kada komunikaciju odbija političar, to je stvar njegovog izbora, ali smatra da je neprihvatljivo da zvaničnici i javni funkcioneri, državna administracija odgovaraju na pitanja samo izabranih medija i novinara. ,,Njih plaćaju građani i oni za svoj rad odgovaraju njima, a glas javnosti su i mediji i novinari/ke kritički nastrojeni ii trebalo bi da su u obavezi da odgovore na sva naša pitanja, ma koliko ona bila neprijatna, pa i po njih uznemirujuća’’.

Krsmanovićeva ističe da je rad Pobjede otežan zbog bojkota nove vlasti. Na pitanja koja pošalju novinari ovog lista često odgovore pročitaju u nekim drugim novinama. Krsmanovićeva tvrdi da je riječ o svojevrsnoj hajci protiv kritičnih medija, a da su novinari Pobjede izloženi uvredama, pa i prijetnjama nove vlasti. ,,Znamo da su u nekoliko resora Vlade vođene istrage ko Pobjedi daje podatke, što je izazvalo nelagodu i osjećaj straha od gubitka posla kod naših izvora’’, kaže Krsmanovićeva.

Ona smatra da političke partije ne bi smjele da bojkotuju Javni servis, a sve ostale medije ako vjeruju da im je to u interesu mogu da stave na ,,blok listu”. Taj njihov izbor, a javnost njihove postupke, pa i u odnosu na medije, mjeri na izborima, kaže.

,,Česte situacije bojkota političara nekih medija ukazuju da je demokratija kod nas i dalje u povojima. Političari su nezreli da prihvate kritiku i vrijednosne sudove, ali imali smo i imamo medija koji brutalno zloupotrebljavaju slobodu govora. Visoku cijenu svega toga plaćamo kao društvo – teško su urušene civilizacijske vrijednosti, ne i nepovratno, a odgovornost je na svima – od političara, zvaničnika i javnih djelatnika, do medija’’, zaključuje Krsmanovićeva.

Da odluka DF-a nije originalna i da se ne dešava po prvi put podsjeća Marijana Camović-Veličković, predsjednica Sindikata medija: ,,Ona jeste dokaz niskog nivoa kulture kod nas u svim sferama pa i u političkom životu. Kažnjavati medij nekomuniciranjem je prije svega kažnjavanje/uskraćivanje informacija sopstvenim glasačima, koji sigurno ne čitaju ili gledaju isključivo jedan medij koji im neka partija preporuči. Takve odluke su kratkovide i najviše nanose štetu partiji koja se odluči na taj korak. Medij koji je bojkotovan svakako većinu informacija može dobiti i gotovo nesmetano nastaviti da izvještava prateći javne nastupe i društvene mreže tako da neku veliku štetu ne nanose mediju”.

Da bojkot medija nije dobra strategija  slaže se i Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara. ,,Problem je što oni koji donose takve odluke gledaju stvari lično, imaju slabo znanje o medijima i misle da smo njihovi servisi. Tako oni doživljavaju ulogu medija. Kada javni funkcioneri shvate da im je veći interes da budu prisutni u medijima čija im uređivačka politika ne odgovara, možemo računati da ulazimo u demokratsko društvo”.

Nakon objave bojkota, članovi DF-a su na konferenciji za štampu odbili da odgovore na pitanja novinara Vijesti. ,,DPS formalno nije proklamovao bojkot VIjesti ali to rade – ne odgovaraju nam na mejlove, ne razgovaraju sa nama kada ih zaustavimo sve kulturno pravdajući se. Ali im ne pada na pamet da na pres konferencijama odbijaju da odgovore na naša pitanja jer znaju da to nije mudro i suprotno je zvaničnoj politici podrške slobodi govora i izražavanja koju zastupaju”, kaže Radulovićeva.

Shvatanje uloge i odnos prema medijima dviju najvećih političkih grupacija u Crnoj Gori je isti, ali očigledno i  dijela Vlade.  Svi u svom nastupu i kritici prema medijima koriste vatren, borbeni  jezik. Šef DPS-a je prije par godina nezavisne medije nazvao fašističkim. DF sada svoju odluku o bojkotu obrazlaže time da je ona rezultat osluškivanja  zahtjeva članstva koje na društvenim mrežama vode protiv medijskog koncerna ,,bespoštednu borbu”.

Neprestani rat autoritativnih političara protiv medija.

Predrag NIKOLIĆ

Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora.

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo