Povežite se sa nama

OKO NAS

BOJKOT MEDIJA OD STRANE POLITIČKIH PARTIJA: ,,Kazna” zbog sopstvene slike u ogledalu javnosti

Objavljeno prije

na

Bojkot Vijesti od strane vladajućeg Demokratskog fronta je kopiranje iste neuspješne strategije DPS-a. Novinari smatraju da je bojkot medija pokazatelj slabe demokratije i ilustracija  kako najjače političke partije,  i dio Vlade  vide  ulogu medija

 

Demokratski front (DF) je prije dvije nedjelje otpočeo sa bojkotom medijske kuće Vijesti. Najjača članica vladajuće koalicije pozvala je svoje opštinske odbore i ostale strukture, kao i kako kažu, slobodne građane, da ne koriste medijske proizvode Vijesti. Uz preporuku onima kojima se omakne i  ,,koji ipak budu čitali i slušali o nama u Vijestima, neka obavezno sve plasirano provjere na zvaničnim stranicama Demokratskog fronta”.

Sličnu strategiju vjere u partiju i njenu istinu, dok je bila na vlasti, primjenjivala je i Demokratska partija socijalista (DPS). Sudeći po posljednjim izborima to im i nije donijelo značajnije političke dobiti.

,,Ovakva praksa političkih partija i institucija predstavlja poraz za svako demokratsko društvo. Oni su odgovorni građanima koji su ih birali i koji ih plaćaju a mediji su posrednici u izvještavanju javnosti, koja na osnovu stavova i poteza donosilaca odluka i donosi odluke na izborima”, kaže Aleksandra Mudreša, urednica i voditeljka emisije Reflektor,  na TV Vijesti.

Bojkotom jednih a favorizovanjem drugih medija, smatra Mudreša,  jasno se pokazuje  koje medije partija ne može kontrolisati a koji su ,,otvoreni” u smislu da ne pitaju previše. ,,Ova loša praksa je znatno uzela maha u Crnoj Gori posljednjih godina i potpiruje oštru podijeljenost među građanima i doprinosi sve dubljoj medijskoj polarizaciji. Na gubitku su gledaoci, čitaoci i slušaoci, odnosno građani”, kaže Mudreša.

Saša Klikovac, urednik i voditelj    emisije Argumenti na TVCG, upoređuje bojkot sa košarkaškom utakmicom u kojoj igrači u nekom dijelu meča ne izađu na teren zbog nečega što smatraju da je nepravedno, ne računajući na gledaoce. ,,Nadam se da u najskorijoj budućnosti televizijski studiji u Crnoj Gori neće ličiti na poluprazne sale našeg parlamenta iz vremena starog i novog saziva. To pokazuje da naše političke elite još nijesu dostigle nivo ozbiljnih političara koji se istinski bore za svoje građane”.

Emisiju Reflektor u prethodnih pet sezona najčešće su bojkotovale političke partije, prisjeća se Mudreša, – nekad DPS, a danas Demokratski front, a o pozive su se često oglušivali i čelnici državnih institucija. ,,U periodu vlasti DPS-a, ta partija nije željela da šalje svoje predstavnike u emisiju, bez  logičnog opravdanja. Najčešće ignorišu uredno poslate pozive”. Ona ističe da će pozive za učešće u emisijama slati i ubuduće jer je novinarska obaveza da daju šansu svima da predoče svoje stavove. ,,Prije dvije sedmice poslanica DF-a zbog odluke o bojkotu, iako predlagač izmjena Zakona o radu, nije mogla/smjela da bude naša gošća. Koliko sjutra njen partijski šef tokom skupštinskog zasijedanja bavio  se emisijom nazvavši je sramnom i primjerom hajke na DF”.

Mudreša kao negativan primjer ističe i Glavni grad. Oni su barem novinarki objasnili da nijesu bili zadovoljni tretmanom njihovih službenika u prethodnim emisijama. ,,Gradska uprava pitanja od javnog interesa doživjela je kao hajku i oni više ne žele da razgovaraju”, kaže Mudreša.

Klikovac je počeo da uređuje i vodi emisiju Argumenti nakon političkih promjena 30. avgusta. ,,Nijednom se nije dogodio bojkot mene ili emisije. Međutim, često su se javljali brojni animoziteti, što je za posljedicu imalo nedolazak u emisiju jednih ili drugih. Brojni su razlozi, ali u suštini sve se svodi na nedostatak argumentacije, samopouzdanja, neodgovornosti i neprofesionalnosti”.

On smatra da javna ličnost, posebno političar, ima obavezu da gledaocima, odnosno biračima, saopšti svoje stavove i sučeli mišljenja: ,,Ne doći u studio zbog nekog ko vam ‘ne odgovara’ zapravo govori o nedostatku političke zrelosti i neodgovornosti, strahu i pomanjkanju iskustva”.

Iako nije javno proglašen, par mjeseci nakon promjene vlasti, bio je evidentan bojkot RTCG-a od strane nove Vlade i novopostavljenih čelnika institucija. Klikovac kaže da se situacija promijenila: ,,Nakon nekoliko teških mjeseci, kada ministri nijesu dolazili u Argumente, danas je konačno bitno drugačija situacija. Ministri su sada moji gosti a neki od njih su samoinicijativno počeli da se interesuju kada bismo mogli da ugovorimo gostovanje. Međutim, i pored brojnih poziva da bude moj gost, premijer Krivokapić još nije došao… Kao što znamo, slične probleme imaju i kolege iz drugih medija”.

Kačuša Krsmanović, novinarka Pobjede, kaže da se suočavala sa situacijama da javni djelatnici lično njoj ne žele da daju informaciju ili izjavu zbog toga što im se ne sviđaju njena uvjerenja ili su ljuti zbog nekih kritičkih tekstova. „Još češće sam bila u situaciji da ne žele da komuniciraju sa medijem u kojem radim, jer im se ne sviđa uređivačka politika”, priča Krsmanović.

Za nju nije problem kada komunikaciju odbija političar, to je stvar njegovog izbora, ali smatra da je neprihvatljivo da zvaničnici i javni funkcioneri, državna administracija odgovaraju na pitanja samo izabranih medija i novinara. ,,Njih plaćaju građani i oni za svoj rad odgovaraju njima, a glas javnosti su i mediji i novinari/ke kritički nastrojeni ii trebalo bi da su u obavezi da odgovore na sva naša pitanja, ma koliko ona bila neprijatna, pa i po njih uznemirujuća’’.

Krsmanovićeva ističe da je rad Pobjede otežan zbog bojkota nove vlasti. Na pitanja koja pošalju novinari ovog lista često odgovore pročitaju u nekim drugim novinama. Krsmanovićeva tvrdi da je riječ o svojevrsnoj hajci protiv kritičnih medija, a da su novinari Pobjede izloženi uvredama, pa i prijetnjama nove vlasti. ,,Znamo da su u nekoliko resora Vlade vođene istrage ko Pobjedi daje podatke, što je izazvalo nelagodu i osjećaj straha od gubitka posla kod naših izvora’’, kaže Krsmanovićeva.

Ona smatra da političke partije ne bi smjele da bojkotuju Javni servis, a sve ostale medije ako vjeruju da im je to u interesu mogu da stave na ,,blok listu”. Taj njihov izbor, a javnost njihove postupke, pa i u odnosu na medije, mjeri na izborima, kaže.

,,Česte situacije bojkota političara nekih medija ukazuju da je demokratija kod nas i dalje u povojima. Političari su nezreli da prihvate kritiku i vrijednosne sudove, ali imali smo i imamo medija koji brutalno zloupotrebljavaju slobodu govora. Visoku cijenu svega toga plaćamo kao društvo – teško su urušene civilizacijske vrijednosti, ne i nepovratno, a odgovornost je na svima – od političara, zvaničnika i javnih djelatnika, do medija’’, zaključuje Krsmanovićeva.

Da odluka DF-a nije originalna i da se ne dešava po prvi put podsjeća Marijana Camović-Veličković, predsjednica Sindikata medija: ,,Ona jeste dokaz niskog nivoa kulture kod nas u svim sferama pa i u političkom životu. Kažnjavati medij nekomuniciranjem je prije svega kažnjavanje/uskraćivanje informacija sopstvenim glasačima, koji sigurno ne čitaju ili gledaju isključivo jedan medij koji im neka partija preporuči. Takve odluke su kratkovide i najviše nanose štetu partiji koja se odluči na taj korak. Medij koji je bojkotovan svakako većinu informacija može dobiti i gotovo nesmetano nastaviti da izvještava prateći javne nastupe i društvene mreže tako da neku veliku štetu ne nanose mediju”.

Da bojkot medija nije dobra strategija  slaže se i Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara. ,,Problem je što oni koji donose takve odluke gledaju stvari lično, imaju slabo znanje o medijima i misle da smo njihovi servisi. Tako oni doživljavaju ulogu medija. Kada javni funkcioneri shvate da im je veći interes da budu prisutni u medijima čija im uređivačka politika ne odgovara, možemo računati da ulazimo u demokratsko društvo”.

Nakon objave bojkota, članovi DF-a su na konferenciji za štampu odbili da odgovore na pitanja novinara Vijesti. ,,DPS formalno nije proklamovao bojkot VIjesti ali to rade – ne odgovaraju nam na mejlove, ne razgovaraju sa nama kada ih zaustavimo sve kulturno pravdajući se. Ali im ne pada na pamet da na pres konferencijama odbijaju da odgovore na naša pitanja jer znaju da to nije mudro i suprotno je zvaničnoj politici podrške slobodi govora i izražavanja koju zastupaju”, kaže Radulovićeva.

Shvatanje uloge i odnos prema medijima dviju najvećih političkih grupacija u Crnoj Gori je isti, ali očigledno i  dijela Vlade.  Svi u svom nastupu i kritici prema medijima koriste vatren, borbeni  jezik. Šef DPS-a je prije par godina nezavisne medije nazvao fašističkim. DF sada svoju odluku o bojkotu obrazlaže time da je ona rezultat osluškivanja  zahtjeva članstva koje na društvenim mrežama vode protiv medijskog koncerna ,,bespoštednu borbu”.

Neprestani rat autoritativnih političara protiv medija.

Predrag NIKOLIĆ

Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora.

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo