Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOMERCIJALNE RADIO STANICE NA SJEVERU PRED GAŠENJEM: Sjenka tišine

Objavljeno prije

na

Visoke mjesečne obaveze prema RDC, nedostatak podrške države i nepostojanje marketinga prijeti da ugasi šest komercijalnih radio emitera sa sjevera države

 

Opstanak šest komercijalnih radio stanica sa sjevera države doveden je u pitanje. Osnivači, kako su ispričali Monitoru, pritisnuti nikad većim finansijskim teškoćama, gotovo  su spremni da dignu ruke i za stalno ugase signal. Prije te konačne odluke, najvaljuju, zajednički će  prekinuti emitovanje programa na nekoliko dana. U januaru su dvanestočasnovnom tišinom pokušali da skrenu pažnju  na  probleme sa kojima se suočavaju. Na taj poziv u pomoć nije bilo adekvatnog odgovora Vlade. Sve što su dobili bila su obećanja iz kabineta pojedinih državnih funkcionera. U međuvremenu,  stalni oglašivači, i sami pritisnuti krizom, otkazuju saradnju, što dodatno komplikuje poziciju elektronskih medija sa sjevera.

Pored nedostatka podrške od države, kaže  direktorica Adriatic radija iz Bijelog Polja Muamera Muslić, problem tog komercijalnog medija je i dugogodišnji nekorektan odnos Radio-difuznog centra (RDC). Mjesečne obaveze  bjelopoljskog radija prema RDC, za korišćenje tri predajna mjesta, su oko 700 eura.

„Mi, kao i još neke radio stanice sa sjevera,  postojimo  više od 20 godina. Sve te  godine živjeli smo, isključivo, od svojeg rada, ne oslanjajući se na bilo čiju podršku. Uvijek smo imali problema i uvijek je bila borba. Sada postaje neizdrživo. Razmišljamo o gašenju. Marketing  trenutno uopšte ne postoji.   Prihod koji imamo od reklama je beznačajan za  troškove, koje imamo, recimo prema RDC-u“, kaže ona.

Odnos RDC je, tvrdi Muslić, „najblaže rečeno, nekorektan“. Izostalo je, kaže, razumijevanje  i partnerski odnos. Muslić navodi brojne teškoće koje je Adriatic imao  sa RDC-om.  Neki od objekata čije korišćenje RDC-u papreno plaćaju potpuno su neuslovni, tokom ljeta čak, tvrdi, puni zmija.  Povrh svega RDC je, kaže,   dozvolio da jedna radio stanica,  bez znanja odgovornih u Adriaticu i bez  izmijenjeneg projekta,  upotrebljavao  antenski sistem bjelopoljskog radija.

„Montirali su uređaj zvani kombajner i preko njega  tuđi signal pustili u naš antenski sistem. Za sve to je morao znati RDC i tražiti našu saglasnost.  Imali smo par godina smetnje, prije nego što smo ustanovili šta ometa naš signal.  Nijesmo tražili  nikakvu nakanadu za pretrpljenu štetu,  već smo kao partneri pokušali da pokažemo dobru volju i razumijevanje“, kaže Muslić. Ona objašnjava da je prije nekoliko godina RDC za 80 odsto povećao cijenu svojih usluga. To je i  tada ugrozilo održivo poslovanje komercijalnih radio stanica na sjeveru.

Muslić, na drugoj strani, kao pozitivan primjer izdvaja odnos Agencije za elektronske medije, kao i Organizacije za zaštitu prava autora muzike PAM.

Pomoć od države koje su komercijalne radio stanice dobile 2017. godine, tvrdi osnivač rožajskog Jupok radija Mervan Hadžibegović, pojedena je poskupljenjem  usluga RDC-a.   Jupok je, uz Elmag, najstariji crnogorski privatni radio i postoji 27 godina.  No, teškoće sa kojim se sada sreću osnivači prijete da ugase signal i te radio stanice.

„Prošle godine smo prihodovali svega 7.000 eura.   Klijenti marketiniga otkazuju saradnju.  Jupok već mjesecima opstaje zahvaljujući tome što ulažem svoj novac. To neću moći još dugo jer školujem dvoje djece. Nemamo više mogućnosti za angažovanje honorarnih saradnika, a mjesečne obaveze pristižu“, objašnjava Hadžibegović.

Oko 9.000 eura godišnje Radio Mojkovac dobija od Opštine za uslugu direktnog prenosa sjednica Skupštine. Na to se svodi sva finansijska podrška i sa lokalnog i sa državnog nivoa tom mediju. A to je, otprilike,  polovina  godišnjih rashoda radija. Urednica Ksenija Ćorić objašnjava da su ti rashodi obeveze  prema  prema RDC-u, Agenciji za elektronske medije, PAM-u, Elektroprivredi, telekomunikacionim kompanijama… Takođe, troškovi održavanja i servisiranja uređaja su, kaže naša sagovornica, vrlo visoki.

,,Za 24 godine postojanja naše radio stanice, kompletna oprema je promijenjena četiri puta. Počeli smo sa kasetama, magnetofonima, CD plejerima, da bi tek početkom vijeka kupili kompjutere. Surove zime su uslovile, više pute,  potpuno pregorijevanje antenskog-predajnog sistema. Mala kapljica vode u sistemu  izaziva refleksiju uređaja velike snage i kvarove koje se ne isplati popravljati. Mora se kupiti novi“, kaže Ćorićeva.

Posljednja investicija, objašnjava ona, bila je 6.500 eura, pa je instalirana nova  linkovska oprema. Čorićeva tvrdi da je minimalni budžet potreban za proizvodnju i emitovanje programa  od 35 do 40 hiljada.

„Radio stanicu možete otvoriti sa tim iznosom ali održati u životu je mnogo teže i skuplje. Košta života. Nekada smo imali osmoro zapošljenih, zapali u velike dugove, uzeli kredit da ih izmirimo i sada je Hete vlasnik naših porodičnih nekretnina. Sve zbog sna o mediju koji je potreban ovoj sredini… Vlada je  pomogla lani  preko 20-ak medija. Među njima, međutim, nije bilo naše niti bilo koje druge komercijalne radio stanice sa sjevera.  Pomoć nije stigla ni ove godine“, tvrdi Ćorićeva.

Prema njenim riječima, sve vrijeme postojanja, prvo RTV, a kasnije samo Radija Mojkovac, osnivači su krpili troškove. Program je finansiran iz vlasnikovih malinjaka, štampom i distribucijom knjiga, radom knjižare. Dugo su očekivali i da će lokalna samouprava pomoći ili otkupiti radio i napraviti svoj javni servis. Sada Ćorićeva zaključuje: „Nijesu ludi da to učine. Za  tenderskih desetak hiljada eura godišnje imaju radio stanicu, zadovoljen javni interes informisanja građana i nikakvu obavezu za dozvole, zaposlene, opremu i prostor. Do sada smo platili više od 150.000 za razne vrste dozvola i usluga“.

Mojkovačka radio stanica, uz JupokRadio Petnjicu i bjelopoljski  Adriatic, Laki i Plus radio pokrivaju signalom gotovo trećinu teritorije Crne Gore.  Vlasnici kažu da se, računajući i članove porodica zaposlenih,  od zarada u tim medijima  na sjeveru izdržava oko 300 ljudi.  Pored socijalne dimenzije, kažu, gašenje komercijalnih radija bila bi velika šteta i kada je riječ o dobroj informisanosti građana. Pošto „u velikim medijskim kućama često nemaju sluha za plasiranje lokalnih informacija od kojih zavisi kvalitet života ljudi na sjeveru“.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo