Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predviđeno je povećanje poreske stope PDV-a sa sedam na 15 odsto, osim za knjige i štampu, i na monografske i serijske publikacije, autorska prava i usluge iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti, nauke i umjetničkih predmeta, zatim i na ulaznice za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, utakmice, kao i na usluge upotrebe sportskih objekata u neprofitne svrhe i servisne usluge koje se pružaju u marinama.

Početkom ovog mjeseca, direktori crnogorskih štampanih medija usaglašeni su u stavu da će povećanje PDV-a na knjige i štampu sa sedam na 15 odsto, što predviđa Vlada u Nacrtu fiskalne strategije, ugasiti njihovo poslovanje.

Zamjenica izvršnog direktora Pobjede Milena Golubović i direktori Dana i Vijesti Mladen Milutinović i Marijana Kadić-Bojanić su u dopisu premijeru Milojku Spajiću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki kulture i medija Tamari Vujović ukazali da je budućnost štampanih medija u trenutnim uslovima izuzetno neizvjesna.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kritikovao je plan Vlade da poveća PDV na knjige i štampu. On je rekao da štampanim medijima prijeti prestanak poslovanja, te ukazao da se štampa ovim povećanjem maltene gasi. ,,Što da se čitaju knjige i slobodna štampa? Neka Vlada šalje svima, elektronski, nego kako (!), bilten, da znamo kako da mislimo o čemu. RTCG onda može kao nekad da taj isti bilten u Dnevniku čita ovima što ga nijesu do tada pročitali”, kazao je Milatović.

Predsjednik Udruženja izdavača i knjižara Radomir Uljarević upozorio je da bi povećanje PDV-a na knjigu, nesumnjivo imalo dalekosežne negativne posljedice na kulturu čitanja, obrazovanje i dostupnost knjiga u našoj zemlji.

„U vremenu kada je knjiga već ugrožena rastućom upotrebom mobilnih telefona i digitalnih medija, dodatno povećanje PDV-a bi smanjilo prisutnost knjiga u njihovom tradicionalnom obliku, a knjige su od suštinske važnosti za očuvanje kulture i obrazovanja. Crna Gora kao mala zemlja sa bogatom, ali ranjivom kulturnom baštinom, treba da ulaže napore u promociju čitanja i dostupnost knjiga, a ne da uvodi mjere koje će ih učiniti manje dostupnim“, kazao je Uljarević.

Predsjednik Društva crnogorskih izdavača prof. dr Vladimir Vojinović, kazao je  da PDV za knjige ili štampu može u Crnoj Gori povećati ,,samo neko ko ili ne poznaje stanje u crnogorskome izdavaštvu ili želi da do kraja ugasi tržište knjige, odnosno prodaju primjeraka štampanih medija”.

Uzaludne su bile analize da su u većini evropskih zemalja knjige  oporezovane sniženom stopom PDV-a. A da se u zemljama poput Velike Britanije i velikom broju država SAD, knjige oslobođene PDV-a i primjenjuje se nulta stopa.

Kao i podsjećanja na Rezoluciju Evropskog parlamenta od 14. septembra 2023. o budućnosti Evropskog sektora knjiga u kojoj EP između ostalog poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, bez obzira na njihov format ili način na koji im se pristupa, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi.

,,Saslušaćemo sve kritike i na kraju ćemo implementirati ono rješenje za koje mislimo da je optimalno. To važi i za knjige i štampu”, najavio je, po obavljenom povećanju, premijer Spajić.

Pored knjiga, sa sedam na 15 odsto, povećan je porez i na ,,mirna vina”. Opozicija je kritikovala vlast da ovim potezom uništavaju brend Crne Gore vino vranac, kao i državnu firmu Plantaže. Iz opozicije su podsjetili da se u dokumentu Ministarstva finansija povodom ovog pitanja navodi da je vino štetno za zdravlje. Biće da je tako i sa knjigama.

Predrag NIKOLIĆ

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

U neposrednoj blizini Porta Rai, odnosno na samom početku ulcinjske Velike plaže, je već izgrađen poslovni objekat “Porto Milena”, a krajem aprila ove godine je krenula izgradnja kompleksa “Otrant Reef”.

Suvlasnik ulcinjske kompanije Argos, koja gazduje hotelom Otrant Rezart Mavrić, kazao je da će se kompleks graditi u partnerstvu sa dvije renomirane kompanije sa Kosova. “Prostiraće se na površini od 25 hiljada metara kvadratnih, imaće 184 apartmana sa svim pratećim sadržajima”, rekao je on napominjući da će u tom kompleksu biti zapošljeno 200 novih radnika.

Uz postojeće objekte Karisme, odnosno Azul Beach Montenegro, i gradski stadion, koji će biti tu izgrađen, čitav ovaj dio Ulcinja dobiće novi izgled.

„Plima diže sve na moru, pa će tako i ovi objekti uticati da dijelom dođe do promjene ukupne turističke ponude i klijentele u Ulcinju. Činjenica da metar kvadratni u Porta Rai, jer se jedan dio objekata nalazi u prodaji, dostiže cijenu od pet hiljada eura, dovoljno svjedoči“, kaže za Monitor lokalna novinarka Arjona Resuljani.

Kako navodi, Ulcinj  decenijama ima najgori odnos između osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta na čitavom Sredozemlju. “Jer, ukupan broj kreveta u ulcinjskim hotelima je oko deset hiljada, dok je taj broj u privatnom smještaju, kampovima i odmaralištima čak 15 puta veći. To je prosto nepodnošljivo za lokalnu infrastrukturu i funkcionisanje grada u špicu sezone“, dodaje ona.

Ulcinj je od 90-ih godina 20. vijeka bio grad razrušenih i devastiranih hotela. Svi nekadašnji simboli ulcinjske turističke industrije su praktično pretvoreni u ruine, a njihove nekadašnje lokacije, tu se prije svega misli na hotele Galeb i Jadran, služe kao parking prostor!? Iako je u protekle dvije decenije sklopljeno niz aneksa ugovora  sa preciznim rokovima početka njihove ponovne gradnje, to se još uvijek nije desilo. Tek je, uz veliko angažovanje Vlade Crne Gore 2021. godine krenula rekonstrukcija hotela Mediteran, kojim upravlja Becovic management group Chicago, a koja ide ugovorenom dinamikom.

S druge strane, uprkos optimističkim najavama, radovi na izgradnji Galeba ne mogu početi prije jeseni naredne godine, jer još uvijek nije kompletirana dokumentacija, odnosno čeka se glavni projekat.

“Što se tiče lokacije hotela Jadran, postoji sumnja da najavljeni investitori nemaju dovoljno ni kadrovskih resursa ni finansijskih sredstava za najavljeni projekat”, rekao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu . “Ovo će biti jedan od mojih prioritetnih pitanja odmah nakon sezone. Ja ću pokrenuti mnoga pitanja u vezi sa ovim ugovorom, ne samo kada je u pitanu gradnja, već i način na koji se sa ovom lokacijom gazduje, jer je nejasno kako se može jedna takva lokacija umjesto hotela koristiti za parking”, kazao je Nimanbegu Vijestima.

Resuljani je uvjerena da će sve dok ne bude barem 7-8 hotelskih objekata visoke kategorije, Ulcinj imati kratku sezonu. “ Praktično će 90 odsto gostiju ovdje boraviti tokom jula i avgusta. To nam je jasno pokazala i ova sezona“, zaključuje ova ulcinjska novinarka.

                                                                                                   Mustafa CANKA

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju Jasavića i  Nedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekspanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, dostavio još u aparilu 2022. godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.

Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali je SDT vratio na postupanje ODT Plav.

„Ono što ja znam je to da je Jasavić, kao odgovoran čovjek, napisao nedavno novčanu kaznu NPCG, i da je poslije toga iz tog javnog preduzeća zatraženo njegovo izuzeće, što je Uprava inspekcijskih poslova i učinila i izuzela ga iz nadzora NP Prokletije. Ali je zato tužilac sada tražio da se procijeni šteta koja je pričinjena, i neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara“ – rekao je Cecunjanin.

Inspektor Hakija Jasavić nije želio da priča na ovu temu, ali  je potvrdio da mu je zabranjeno da istupa u javnosti putem medija.

U međuvremenu je građanski aktivista iz Plava Rašit Marković putem Fejsbuka poručio da neko želi da napravi inspektora Jasavića neprijateljem „većim od potkornjaka“. I da zbog na Fejbuku napisanih stavova stoji na raspolaganju državnim organima.

Reagovao je i Cecunjanin koji je citirao poznatog profesora doktora Miladina M. Ševarlića, agroekonoma, predsjednika Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara Srbije.

„Svakog dana drvo visoko 12 metara upije iz zemlje oko 190 litara mineralnih materija, zatim podigne tu mješavinu do vrhova krošnje, pretvori je u 4,5 kilograma ugljenih hidrata i oslobodi 1700 metara kubnih kiseonika“ – kazao je Ševarlić.

Cecunjanin je Monitoru kazao da je ovaj citat stavio na svoj Fejsbuk profil da bi pokazao da se, pored ekonomske štete koja u ovom trenutku iznosi dvadeset miliona eura, okvirno može izračunati i ekološka šteta koju je pričinio potkornjak u šumama na teritoriji Plava, a posebno Nacionalnog parka Prokletije.

„Naša procjena, uz pomoć stručnjaka, naravno, je da je u šumama Plava zbog potkornjaka osušeno najmanje 151 hiljada stabala smrče. Pri tome, smrča ide u visinu i do 40 metara. Kada bi se iglice samo jedne smrče poređale po zemlji, zahvatile bi površinu od 40 ari. Sada možete da zamislite kolika je ekološka šteta od potkornjaka“ – kazao je Cecunjanin.

On je 151 osušenih hiljadu stabala pomnožio sa 1700 metara kubnih kiseonika i dobio brojku od 256 miliona i 700 hiljada kubnih kisionika koliko se gubi svakodnevno iz plavskih šuma.

„To je minimum, jer profesor Ševarlić govori o drvetu visokom 12 metara, a smrča ide u visinu i do 40 metara. To znači da bi, zapravo, ovu brojku od 256 miliona trebalo pomnožiti sa još tri, to bi bilo 770 miliona metara kubnih kisenika koji se svakodnevno gubi zbog osušenih stabala“ – kazao je Cecunjanin.

On je zbog toga rekao da problem potkornjaka nije više problem Plava i Crne Gore, već mnogo širih prostora, koji trpe zbog manjka emitovanja kiseonika.

Njegov kolega, Rašit Marković, ovaj ekocid doveo je u vezu sa ekocidom koji je napravljen izgradnjim dvije male hidroelektrane u Nacionalnom parku Prokletije, gdje su pokupljene i stavljene u cijevi, od samih izvorišta, tri rijeke pitke vode.

„Tu je izvršeno takozvano dreniranje terena, i zemlja je potpuno isušena. Prvo sušenje stabala i napada potkornjaka dogodio se upravo na tom području. Ja mislim da je ovaj prvi ekocid izazvao ovaj drugi. Oni broje uhvaćene potkornjake, a nas prave neprijateljima, dok građani Plava ovo mirno posmatraju“ – kaže Marković.

Pošto su sve institucije u Crnoj Gori do sada ostale nijeme na ovaj problem, NVO Drvoprerađivači Plava  obratili su se predsjedniku države Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, poslaniku Armenu Šehoviću iz tog grada, kao i Upravi za inspekcijske poslove da pomognu oko nalaženja rješenja.

„Umjesto da se proglasi epidemija, oni su izuzeli inspektora Hakiju Jasavića  da ne vrši nadzor u NP Prokletije i da ne kaže da je ovo što se radi  kriminal, a jedini krivci su Agencija za zaštitu životne sredine, Nacionalni parkovi Crne Gore i NP Prokletije“ –  napisali su oni.

                                                                                                            Tufik SOFTIĆ