Povežite se sa nama

OKO NAS

PRAVDA POBIJEDILA U VALDANOSU: Mir vraćen u uvalu mira

Objavljeno prije

na

Nakon više od četiri decenije, uvala Valdanos je vraćena vlasnicima. Pokazalo se da je to bilo prije svega pitanje političke volje. Sada preostaje da se masline revitalizuju, a uvala zaštiti. Od svih koji bi da degradiraju taj prekrasan prostor

 

– Ima nade za Crnu Goru! Sada je prirodno očekivati da se ovo ekonomsko, ekološko, kulturno i istorijsko blago, unikatna pejsažna cjelina, neće devastirati kao puno sličnih bisera pod starom vlašću. Očekujem od nove vlasti da primijeni postojeće zakone i hitno, kroz multidisciplinarni pristup, uklopi postojeće objekte, osmisli način gazdovanja i valorizaciju u skladu sa odgovornim razvojem, zabrani svaku dalju devastaciju i sačuva za buduća pokoljenja ovaj biser prirode”, kaže za Monitor građanski aktivista i lider Grupe za Valdanos Džemal Perović.

On tvrdi da je nakon četiri decenije uporne borbe ostvarena ,,pobjeda vrijednosti nad pohlepom koja treba da bude nauk svakoj vlasti, svakom građaninu i vlasniku, da postoji pravda i da je ona dostižna”.

Perović je sa predsjednicom Društva ,,Dr Martin Šnajder Jakobi Asociation”, ekološkom aktivistkinjom Zenepom Lika već predao predsjedniku Opštine Ulcinj Aleksandru Daboviću Inicijativu o privremenoj zaštiti ulcinjske Maslinade i uvale Valdanos. Inicijativa je, kako navode, naišla na podršku i gradonačelnika i Agencije za zaštitu životne sredine.

Da je praktično sve što se tiče Valdanosa u domenu političke volje pokazuje činjenica da je ta institucija praktično ostala nijema kada joj je prije 10 godina upućen na razmatranje zahtjev grupe nezavisnih intelektualaca da Valdanos postane Međunarodni ekološki centar.

Kao, uostalom, i sve druge državne institucije, koje nijesu smjele da se suprotstave štetočinskom naumu tadašnje vlasti o privatizaciji i betonizaciji predivne uvale. Desetljećima su varani vlasnici maslina kojima su one prevarno oduzete 1978. godine da bi se tu navodno pravila vojno-pomorska luka, brutalno su gažene sve zakonske odredbe, formirane tenderske komisije, čak nađen i nekakav investitor, famozni Cubus lux, a stoljetne masline i taj prostor propadao. Na sve molbe, zahtjeve i proteste Ulcinjana, vlast je ostala nijema i odlučna da, kako je ona to znala, protivno volji mještana i njihovih političkih predstavnika, valorizuje Valdanos.

,,Bila je to otvorena diskriminacija, koja je, na sreću, novom odlučnošću konačno prekinuta. Držati u žici oko 18.000 stoljetnih maslina je suludo. Bio je to ekocid. Zato je jedinstvena odluka svih prisutnih poslanika u državnom parlamentu, najveća pobjeda Crne Gore nakon 30. avgusta“, ocjenjuje za Monitor predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

Odlukom o vraćanju imovine su svakako najzadovoljniji raniji vlasnici. ,,Žao mi je samo što ovaj dan nijesu dočekali moji roditelji. Otac nikada nije sumnjao da će doći taj dan kada će nam se one vratiti. Svi smo mi bili vezani za ove masline, one su nas othranile“, kaže maslinar i član Odbora za vraćanje maslina u Valdanosu Džemal Hadžibeti.

Inače, sedmina maslina u toj uvali, oko 2.400 stabala ukupno, ima status zavještanja, odnosno vakufa. Pripadaju vjerskim zajednicama – islamskoj, pravoslavnoj i katoličkoj.

Višedecenijska nebriga ostavila je katastrofalne posljedice na Maslinadu. ,,Prema elaboratu koji je uradio Biotehnički fakultet iz Podgorice, taj prostor je potpuno zapušten, obrastao samoniklim rastinjem i da podsjeća na prašumu”, kaže maslinar i ekonomista Basrija Derviši.

Prema njegovim riječima, u Valdanosu se osušilo oko 1.500 stabala, oko 4.500 treba regenerisati, a ostalih 12.000 stabala rigorozno se mora podmladiti rezidbom. ,,Za kompletnu revitalizaciju potrebno je između milion i po do dva miliona eura. Do punog roda, od momenta revitalizacije, može doći tek za sedam godina. Da bi se vratila uložena sredstva treba još najmanje toliko”,ukazuje on.

Hadžibeti i Derviši, kao i predsjednik Odbora za vraćanje Maslinade Luka-Batko Đakonović,  ističu da je i na ovom slučaju potvrđena istorijska istina, odnosno da je maslina kao majka: uvijek vas primi, kada god joj se vratite.

Zakonom o maslinarstvu Crne Gore iz 1992. godine, maslinjak u Valdanosu stavljen je pod posebnu zaštitu države, dok se u Zakonu o maslinarstvu iz 2014. godine ističe da „Maslinada Valdanos u opštini Ulcinj, Stara maslina u Baru i Velja maslina u Budvi uživaju zaštitu u skladu sa programom posebne zaštite masline koji donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma”.

Perović smatra da nakon što je na nekim djelovima ulcinjske Maslinade krenula gradnja čvrstih objekata nužno da čitava uvala Valdanos, kao jedinstveni ekosistem, bude stavljena pod veći stepen zaštite. ,,Najbolje bi bilo da to bude spomenik prirode ili park prirode. Da u tu uvalu mira, kako su je zvali mornari, konačno bude vraćen mir“, zaključuje on.

CZIP: Solana i Valdanos su magična mjesta, čeka se Vladin Savjet

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upitali su javno: gdje povesti goste koji su proputovali čitav svijet, a imate svega jedan dan na raspolaganju i želite da zapamte vašu zemlju kao nešto posebno?

Njihov odgovor obradovaće Ulcinjane. ,,Povedite ih na Ulcinjsku solanu i Valdanos! Hiljade ptica koje odmaraju i zimuju na solani u ovom periodu unose mir koji ne možete kupiti na nekom drugom mjestu. Nakon toga posjeta Valdanosu, šetnja kroz stare masline od kojih su mnoge stare i preko hiljadu godina. Takva magična mjesta su posljednja takve vrste u Evropi”, tvrde iz ove renomirane nevladine organizacije.

Ulcinjani sa nestrpljenjem očekuju da se oglasi Savjet za privatizaciju ***** jer je, kako saznajemo, posebna Komisija za procjenu tržišne vrijednosti privatizovanih preduzeća utvrdila da li je u momentu privatizacije Solane plaćena stvarna cijena  za kupovinu tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća. A u kojem već 8. godinu zaredom nema berbe!

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo