„Kompleks čine spomenik Slobode visok 18 metara i četrdeset velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti, uklesano je dvjesta pedeset kvadratnih metara ornamentike i ispisano 10.000 slova koja govore o istoriji ovog kraja”, kaže direktorica Polimskog muzeja

Bezmalo pola vijeka nakon izgradnje, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama mogao bi konačno biti proglašen kulturnim dobrom Crne Gore, mada su odavno postojali svi uslovi da to bude mnogo ranije učinjeno. Monitoru je ovu informaciju potvrdila direktorica Polimskog muzeja u ovom gradu Violeta Folić, koja je kazala da je nova vlada, odnosno resorno ministarstvo, uputilo dopis ovoj ustanovi kulture u kojem nagovještava takvu mogućnost.

„Mi smo već desetak godina slali inicijative bivšim ministrima i Ministarstvu kulture da se ovaj spomen-kompleks proglasi kulturnim dobrom, ali to do sada nije imalo efekta. Tek nova vlada i nova ministrica su nam odgovorili da obustavimo planirane aktivnosti oko najavljene i planirane valorizacije ovog mjesta, jer se radi na tome da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom”, kazala je Folić. Ona je objasnila da su zbog toga prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

„Ako bi ovaj spomenik bio proglašen kulturnim dobrom, kao što nam je najavljeno, to onda podrazumijeva i drugačiji pristup. Pitanje uređenja i valorizacije bi onda prešlo u nadležnost resornog minisarstva, odnosno, to ministarstvo bi procjenjivalo šta se tamo smije raditi, a šta eventualno ne smije”, kazala je direktorica Polimskog muzeja.

Na brdu Jasikovac, koje se nalazi na samo kilometar od centra grada, sada već daleke 1977. godine podignut je jedinstven spomenik na području Crne Gore.

Spomenik je djelo svjetski poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata. Podignut je na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine njemački, odnosno italijanski okupatori strijeljali beranske rodoljube.

„Spomen-kompleks na Jasikovcu čine spomenik Slobode visok 18 metara. U obliku je kupe i podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano četrdeset velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti, uklesano je dvjesta pedeset kvadratnih metara ornamentike i ispisano 10.000 slova, koja govore o istoriji ovog kraja”, priča Folić. A istorija Berana, kaže, počinje upravo ovdje. Na brdu Jasikovac. Tu su, poslije boja na Rudešu 1862. godine, Turci podigli svoje vojno utvrđenje i tek povremeno prelazili na lijevu obalu Lima da umire buntovno stanovništvo.

„Ornamentika odražava najprefinjenije elemente crnogorske nošnje i oružja i simboliše plamen i vjetar koji su u proteklim vjekovima harali po Vasojevićima, dok se slova kao bujica slivaju u riječi i čine čudesan ljetopis pod otvorenim nebom, iz koga se sa uzbuđenjem čita o događajima, zbivanjima, stradanjima i pobjedama naređanim tokom posljednja tri i po stoljeća u beranskom kraju”, kaže Folić.

Spomen-kompleks Jasikovac i parkovska površina čine jedinstvenu cjelinu sa popločanim stepeništem, hodnim stazama i zasvođenim prolazima koji vode ka centralnom dijelu spomenika, koncipiranom kao amfiteatar. „Tokom 2015. godine izvršena je konzervacija i restauracija spomen-kompleksa. Stručnjaci Polimskog muzeja su očistili sve partije spomenika – kupasti dio, četrdeset stećaka, hodne staze, amfiteatar. Poslije čišćenja sve kamene površine su adekvatnim mjerama zaštićene od daljeg propadanja i tako je spomeniku vraćen prvobitni sjaj”, kaže naša sagovornica. Prema njenim riječima parkovska površina spomen-kompleksa se prostire na 24 hektara i daje mogućnost da se uređenjem prostora spomen-kompleks sa parkovskom površinom pretvori u centar kulturnog života grada.

„Mjesto na kojem se nalazi pruža najbolji pogled na cijeli grad, zatim bogati sadržaj koji čini ispisana istorija ovog kraja na granitnom kamenju, memorijalna arhitektura i prostor koji omogućava da ovo izletište sadrži kulturne, sportske i sve druge sadržaje koji bi u potpunosti zadovoljili turističku ponudu grada”, navodi Violeta Folić.

Predlog da se ovaj spomen-kompleks proglasi za kulturno dobro Crne Gore je proslijeđen Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore više puta u proteklih desetak godina. „Postojeće idejno rješenje uređenja spomen-kompleksa Jasikovac sadrži uređenje ograde, rasvjete, hodnih staza, parking prostora, hortikulturu, ugradnju video-nadzora i planiranje lokacije za vidikovac ili restoran. To je bio naš prvobitni plan, koji će umnogome zavisiti od resornog ministarstva, ako spomen-kompleks bude proglašen kulturnim dobrom”, kaže direktorica Polimskog muzeja.

Ona dodaje da bi uređenjem kompleksa čitav grad dobio novi kvalitet. „Omiljeno izletište bi postalo idealno pogotovo za kulturna dešavanja i turističku ponudu. Ne postoji bolji prostor za izvođenje pozorišnih predstava na otvorenom u gradu, a ni šire, zbog specifičnog ambijenta i fantastičnog audio-vizuelnog doživljaja, i to se pokazalo u proteklim godinama kada smo tamo, u okviru manifestacije Beransko kulturno ljeto, izmjestili i organizovali niz muzičkih i kulturnih manifestacija”. Folić smatra da bi Spomen-kompleks Jasikovac bi bio privlačan kako za lokalno stanovništvo tako i za turiste.

Konačno, ako bude proglašen kulturnim dobrom Crne Gore i okolina adekvatno uređena, ovaj spomen-kompleks bi bio i valorizovan onako kako je to vjerovatno zamišljao čuveni arhitekta Bogdan Bogdanović, kada ga je projektovao. Proglašenje kulturnim dobrom spomen-kompleksa na Jasikovcu u Beranama predstavljalo bi i ispravljanje nepravde i postuhumno odavanje počasti ovom velikom umjetniku, koji je herojstvo i slobodu uspio da opjeva u kamenu.

                                                       Tufik SOFTIĆ