Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SVEMOĆ BANAKA I NEMOĆ ŽIRANATA: Bez kazne za milionske prevare

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori je, od vremena tzv. ekonomskog buma, prevareno preko 30.000 žiranata. Neki od njih i dan danas vraćaju rate kredita ili vode višegodišnje sudske sporove da dokažu ono što je očigledno – prevaru.

,,Pokrenula sam pet sporova za isto toliko kredita u kojima sam bila navodni žirant. Radilo se o kreditima u iznosu od četiri do osam hiljada maraka. U četiri slučaja falsifikovali su moj potpis kao žiranta. U petom slučaju ja sam stvarno žirirala ali osobi koju poznajem, a kredit je dobila sasvim druga osoba”, kaže za Monitor Dejana Savićević, iz NVO Građanski bankarski ombudsman.

Kada je Savićevićeva saznala za prevare pokrenula je sporove, uz opšte zaprepaštenje sredine. Pitali su je zašto to radi, zašto se buni. A kad su vidjeli da je uporna počele su prijetnje, mobing na poslu, presretanje inspektora MUP-a na ulici…

,,Svi slučajevi su riješeni u moju korist. U jednom od ovih sporova, sudija je presudio da nijesam žirirala jer je utvrđeno da je moj potpis falsifikovan. U istom slučaju sa istim činjenicama, drugi sudija donosi presudu da banci platim puni iznos sa svom kamatom. Taj sudija je kasnije napredovao, izabran je u Sudski savjet”, kaže Savićevićeva. Ona ističe da su i odgovorni ljudi u Centru kulture u Danilovgradu u kome radi, sve garantovali pečatom i svojim potpisima, a umjesto kazne su napredovali u službi.

Bankarski ombudsman doc. dr Halil Kalač, za Monitor, kaže da tokom ove godine, kao i prethodne nije bilo prijave krivotvorenja žiranstva, što govori da je ta pojava kod banaka i mikro-finansijskih institucija (MFI) znatno suzbijena ili u potpunosti eliminisana.

On naglašava da su dominantni prigovori te vrste iz perioda kreditne ekspanzije, od 2005. do 2009. godine, kada nije postojala zakonska regulativa zaštite potrošača korisnika bankarskih proizvoda i usluga.

,,Žiranti koji otplaćuju tuđe kredite i dalje prigovaraju bankama i MFI da u periodu kreditne ekspanzije nije postojao dovoljan nivo suštinske kontrole dokumentacije, koju su uz zahtjev za kredit podnosili klijenti, niti postupak legitimisanja žiranata od strane zaposlenih u bankama i MFI, kod regulisanja kreditnih aranžmana”, kaže Kalač. „Posljednjih godina smanjen je broj prigovora na krivotvorenje žiranstva, ali je on i dalje prisutan na kreditne aranžmane u periodu kreditne ekspanzije, gdje su sudski procesi u toku”, objašnjava bankarski ombudsman.

Iz NVO Građanski bankarski ombudsman kažu da postoje tri kategorije prevarenih žiranata.

U prvu grupu spadaju oni koji su svjesno žirirali, naravno, ne očekujući da će biti prevareni i da će oni vraćati kredit.

,,U suštini radilo se o dogovoru banke, njenih službenika, sa izabranim klijentima. Oni podijele pare od kredita, a žiranti ga vraćaju. Bila je praksa da takve kredite dižu i nezaposleni. Imamo i slučajeve da su u Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, zaposleni koristili dokumentaciju pacijenata za uzimanje kredita. Drastičan primjer je da su banke koristile i ljude koji su umrli, čak i prije 10 godina, i upisivali ih kao žirante. U Fondu PIO službenici su zloupotrebljavali dokumentaciju penzionera. Imamo slučaj iz Rožaja gdje je žirant bio starac od 81 godinu”, kaže Dejana Savićević.

U drugu grupu, objašnjava, spadaju oni koji su žirirali za jednu sumu, a ispala je sasvim druga. „Obično se dešavalo da neko u banci na kredit od recimo 1.000 eura dopiše jednu nulu.”

Konačno, treća kategorija su oni koji uopšte nijesu znali da su žirirali. „Ima slučajeva da su lična dokumenta istih žiranata kružila u pet, šest banaka a da oni to nijesu znali”, objašnjava Savićevićeva. „,Za banke nije bilo važno kojeg ste pola, vjere, nacije, koju krvnu grupu imate, čak ni to jeste li živi ili mrtvi. Bilo je samo bitno da završe kredit. I završavali su ih uveliko na ovaj način, a nikakve sankcije do danas nijesu snosili”, kaže ona.

Kalač tvrdi da je stanje po ovom pitanju unaprijeđeno jer su zaključno sa 2015. donijeti svi relevantni zakonski akti koju ovu oblast definišu: Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o potrošačkim kreditima, Zakon o sporazumnom restrukturiranju dugova, Zakon o zaštiti potrošača – korisnika finansijskih usluga, Zakon o ličnom stečaju potrošača…

,,Generalno gledano, stanje u oblasti zaštite klijenata i žiranata, banaka i MFI, u 2015. poboljšano je u odnosu na prethodne godine, a naročito na period kreditne ekspanzije. Prisutni su pozitivni trendovi kod banaka i MFI, u oblasti zaštite klijenata i žiranata. To se može potkrijepiti činjenicom da je Bankarskom ombudsmanu prispio mali broj prigovora klijenata ili žiranata o povredi finansijskih prava iz sklopljenih kreditnih aranžmana u 2015. godini”, naglašava Bankarski ombudsman.

Savićevićeva objašnjava da sada nema toliko ovakvih slučajeva jer su banke pooštrile pravila. ,,Kada ih pitate zašto to ranije nijesu uradili, ne odgovaraju. Posljednjih mjeseci imamo slučajeve da banke obavještavaju klijente o kreditima za koje nijesu znali da su ih uzeli. Čekale su valjda da prođe vrijeme, da se nakupi, pa da kamate budu veće”.

Ona ističe da je skandalozno da je najveći broj prevarenih žiranata vraćao fantomske kredite, i to bez obzira na presude sudova u njihovu korist ili što je dokazano grafološkim vještačenjem da su potpisi lažni. ,,U međuvremenu dosta je ljudi i umrlo, ima i onih koji su se ubili, kao i slučajeva da su dovedeni na ivicu pa da su pokušali da ubiju izvršitelja ili advokata. I kada vještak dokaže da potpis kojim ste žirirali nije vaš, banci to ništa ne znači, odbijaju vam od plate i kažu da se vi naplatite od toga koji vas je prevario ili od drugog žiranta… Najcrnje je što, ima slučajeva, da banke ne postupaju ni po sudskim presudama i niko ih zbog toga ne proziva. Podnijela sam krivične prijave, koje godinama niko ne rješava”.

Prevara desetina hiljada žiranata je bila dobro organizovana i u njoj su pored banaka, učestvovali i mnogi drugi segmenti društva. Nema ni najave da će neko za to snositi odgovornost. A žiranti i dalje vraćaju tuđi novac ili se mrcvare po sudovima.

Preporuke ombudsmana bankama

Bankarski ombudsman Halil Kalač daje preporuke za one oblasti poslovanja gdje je bilo najviše podnijetih prigovora klijenata i jemaca na rad banaka i MFI. Jedna od preporuka bila je da u 2015. informisanost klijenata i žiranata nije bila zadovoljavajuća. Zatim, da velikom broju klijenata i žiranata banaka i MFI nijesu dostupni Opšti uslovi poslovanja subjekata sa kojim posluju. Banke i MFI nijesu poštovale obavezu da u roku od 30 dana, od podnošenja prigovora klijenta ili žiranta, okončaju interni postupak i u pisanoj formi odluku iz internog postupka dostavi klijentu, odnosno žirantu. Ombudsman je konstatovao da pojedine banke i MFI nijesu uradile sveobuhvatne programe zaštite klijenata i jemaca od posljedica uticaja globalne ekonomske i finansijske krize, kako bi oni nastavili sa izmirivanjem kreditnih obaveza. Tako, prema informacijama CBCG, u 2015. nije sklopljen nijedan ugovor o sporazumnom restrukturiranju dugova iako je nivo nenaplativih kredita i dalje vrlo visok. Bankarski ombudsman posebno upozorava na brojne prigovore na visinu kamatnih stopa na kredite koje su banke odobravale u periodu kreditne ekspanzije. I aktivne kamatne stope kod banaka, a naročito kod MFI i dalje su visoke. Na visinu kamatnih stopa, pored stručne javnosti, prigovorili su: privredna društava i građani. U 2015. po mišljenju Bankarskog ombudsmana, nije došlo do značajnijeg pada aktivnih kamatnih stopa. Pa je Bankarski ombudsman tražio od banaka da u centar pažnje moraju vratiti klijenta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo