Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SVEMOĆ BANAKA I NEMOĆ ŽIRANATA: Bez kazne za milionske prevare

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori je, od vremena tzv. ekonomskog buma, prevareno preko 30.000 žiranata. Neki od njih i dan danas vraćaju rate kredita ili vode višegodišnje sudske sporove da dokažu ono što je očigledno – prevaru.

,,Pokrenula sam pet sporova za isto toliko kredita u kojima sam bila navodni žirant. Radilo se o kreditima u iznosu od četiri do osam hiljada maraka. U četiri slučaja falsifikovali su moj potpis kao žiranta. U petom slučaju ja sam stvarno žirirala ali osobi koju poznajem, a kredit je dobila sasvim druga osoba”, kaže za Monitor Dejana Savićević, iz NVO Građanski bankarski ombudsman.

Kada je Savićevićeva saznala za prevare pokrenula je sporove, uz opšte zaprepaštenje sredine. Pitali su je zašto to radi, zašto se buni. A kad su vidjeli da je uporna počele su prijetnje, mobing na poslu, presretanje inspektora MUP-a na ulici…

,,Svi slučajevi su riješeni u moju korist. U jednom od ovih sporova, sudija je presudio da nijesam žirirala jer je utvrđeno da je moj potpis falsifikovan. U istom slučaju sa istim činjenicama, drugi sudija donosi presudu da banci platim puni iznos sa svom kamatom. Taj sudija je kasnije napredovao, izabran je u Sudski savjet”, kaže Savićevićeva. Ona ističe da su i odgovorni ljudi u Centru kulture u Danilovgradu u kome radi, sve garantovali pečatom i svojim potpisima, a umjesto kazne su napredovali u službi.

Bankarski ombudsman doc. dr Halil Kalač, za Monitor, kaže da tokom ove godine, kao i prethodne nije bilo prijave krivotvorenja žiranstva, što govori da je ta pojava kod banaka i mikro-finansijskih institucija (MFI) znatno suzbijena ili u potpunosti eliminisana.

On naglašava da su dominantni prigovori te vrste iz perioda kreditne ekspanzije, od 2005. do 2009. godine, kada nije postojala zakonska regulativa zaštite potrošača korisnika bankarskih proizvoda i usluga.

,,Žiranti koji otplaćuju tuđe kredite i dalje prigovaraju bankama i MFI da u periodu kreditne ekspanzije nije postojao dovoljan nivo suštinske kontrole dokumentacije, koju su uz zahtjev za kredit podnosili klijenti, niti postupak legitimisanja žiranata od strane zaposlenih u bankama i MFI, kod regulisanja kreditnih aranžmana”, kaže Kalač. „Posljednjih godina smanjen je broj prigovora na krivotvorenje žiranstva, ali je on i dalje prisutan na kreditne aranžmane u periodu kreditne ekspanzije, gdje su sudski procesi u toku”, objašnjava bankarski ombudsman.

Iz NVO Građanski bankarski ombudsman kažu da postoje tri kategorije prevarenih žiranata.

U prvu grupu spadaju oni koji su svjesno žirirali, naravno, ne očekujući da će biti prevareni i da će oni vraćati kredit.

,,U suštini radilo se o dogovoru banke, njenih službenika, sa izabranim klijentima. Oni podijele pare od kredita, a žiranti ga vraćaju. Bila je praksa da takve kredite dižu i nezaposleni. Imamo i slučajeve da su u Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, zaposleni koristili dokumentaciju pacijenata za uzimanje kredita. Drastičan primjer je da su banke koristile i ljude koji su umrli, čak i prije 10 godina, i upisivali ih kao žirante. U Fondu PIO službenici su zloupotrebljavali dokumentaciju penzionera. Imamo slučaj iz Rožaja gdje je žirant bio starac od 81 godinu”, kaže Dejana Savićević.

U drugu grupu, objašnjava, spadaju oni koji su žirirali za jednu sumu, a ispala je sasvim druga. „Obično se dešavalo da neko u banci na kredit od recimo 1.000 eura dopiše jednu nulu.”

Konačno, treća kategorija su oni koji uopšte nijesu znali da su žirirali. „Ima slučajeva da su lična dokumenta istih žiranata kružila u pet, šest banaka a da oni to nijesu znali”, objašnjava Savićevićeva. „,Za banke nije bilo važno kojeg ste pola, vjere, nacije, koju krvnu grupu imate, čak ni to jeste li živi ili mrtvi. Bilo je samo bitno da završe kredit. I završavali su ih uveliko na ovaj način, a nikakve sankcije do danas nijesu snosili”, kaže ona.

Kalač tvrdi da je stanje po ovom pitanju unaprijeđeno jer su zaključno sa 2015. donijeti svi relevantni zakonski akti koju ovu oblast definišu: Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o potrošačkim kreditima, Zakon o sporazumnom restrukturiranju dugova, Zakon o zaštiti potrošača – korisnika finansijskih usluga, Zakon o ličnom stečaju potrošača…

,,Generalno gledano, stanje u oblasti zaštite klijenata i žiranata, banaka i MFI, u 2015. poboljšano je u odnosu na prethodne godine, a naročito na period kreditne ekspanzije. Prisutni su pozitivni trendovi kod banaka i MFI, u oblasti zaštite klijenata i žiranata. To se može potkrijepiti činjenicom da je Bankarskom ombudsmanu prispio mali broj prigovora klijenata ili žiranata o povredi finansijskih prava iz sklopljenih kreditnih aranžmana u 2015. godini”, naglašava Bankarski ombudsman.

Savićevićeva objašnjava da sada nema toliko ovakvih slučajeva jer su banke pooštrile pravila. ,,Kada ih pitate zašto to ranije nijesu uradili, ne odgovaraju. Posljednjih mjeseci imamo slučajeve da banke obavještavaju klijente o kreditima za koje nijesu znali da su ih uzeli. Čekale su valjda da prođe vrijeme, da se nakupi, pa da kamate budu veće”.

Ona ističe da je skandalozno da je najveći broj prevarenih žiranata vraćao fantomske kredite, i to bez obzira na presude sudova u njihovu korist ili što je dokazano grafološkim vještačenjem da su potpisi lažni. ,,U međuvremenu dosta je ljudi i umrlo, ima i onih koji su se ubili, kao i slučajeva da su dovedeni na ivicu pa da su pokušali da ubiju izvršitelja ili advokata. I kada vještak dokaže da potpis kojim ste žirirali nije vaš, banci to ništa ne znači, odbijaju vam od plate i kažu da se vi naplatite od toga koji vas je prevario ili od drugog žiranta… Najcrnje je što, ima slučajeva, da banke ne postupaju ni po sudskim presudama i niko ih zbog toga ne proziva. Podnijela sam krivične prijave, koje godinama niko ne rješava”.

Prevara desetina hiljada žiranata je bila dobro organizovana i u njoj su pored banaka, učestvovali i mnogi drugi segmenti društva. Nema ni najave da će neko za to snositi odgovornost. A žiranti i dalje vraćaju tuđi novac ili se mrcvare po sudovima.

Preporuke ombudsmana bankama

Bankarski ombudsman Halil Kalač daje preporuke za one oblasti poslovanja gdje je bilo najviše podnijetih prigovora klijenata i jemaca na rad banaka i MFI. Jedna od preporuka bila je da u 2015. informisanost klijenata i žiranata nije bila zadovoljavajuća. Zatim, da velikom broju klijenata i žiranata banaka i MFI nijesu dostupni Opšti uslovi poslovanja subjekata sa kojim posluju. Banke i MFI nijesu poštovale obavezu da u roku od 30 dana, od podnošenja prigovora klijenta ili žiranta, okončaju interni postupak i u pisanoj formi odluku iz internog postupka dostavi klijentu, odnosno žirantu. Ombudsman je konstatovao da pojedine banke i MFI nijesu uradile sveobuhvatne programe zaštite klijenata i jemaca od posljedica uticaja globalne ekonomske i finansijske krize, kako bi oni nastavili sa izmirivanjem kreditnih obaveza. Tako, prema informacijama CBCG, u 2015. nije sklopljen nijedan ugovor o sporazumnom restrukturiranju dugova iako je nivo nenaplativih kredita i dalje vrlo visok. Bankarski ombudsman posebno upozorava na brojne prigovore na visinu kamatnih stopa na kredite koje su banke odobravale u periodu kreditne ekspanzije. I aktivne kamatne stope kod banaka, a naročito kod MFI i dalje su visoke. Na visinu kamatnih stopa, pored stručne javnosti, prigovorili su: privredna društava i građani. U 2015. po mišljenju Bankarskog ombudsmana, nije došlo do značajnijeg pada aktivnih kamatnih stopa. Pa je Bankarski ombudsman tražio od banaka da u centar pažnje moraju vratiti klijenta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TEMELJNI UGOVOR SA SPC: Ni na nebu ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odnosi države i SPC ne tiču se samo prava na slobodu vjeroispovijesti. Tu je izuzetno vrijedna imovina. Ali i mnogo toga što spada u identitetska pitanja pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori

 

Nedoumice se množe.

„Uskoro ćemo usaglasiti termin potpisivanja (Temeljnog) ugovora“, tvitnuo je početkom prošle nedjelje premijer Zdravko Krivokapić, insistirajući da pitanje odnosa države Crne Gore i SPC „ne smije biti predmet politizacije i podmetanja“. Da bi već u sljedećoj rečenici istog tvita poručio: „Ako je SPC zadovoljna, nije mi jasno što su nezadovoljni neki koji se danas predstavljaju njenim zaštitnicima“.

Krivokapić se nije osvrnuo na onu polovinu Crne Gore koja se pribojava  naglašenog zadovoljstva glasnogovornika SPC koji najavljuju skoro potpisivanje Temeljnog ugovora. Tajeći njegov sadržaj i od javnosti i od onih sa kojima bi taj ugovor  da potpišu. Pa Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade za politički sistem i predsjednik istoimene vladine Komisije, i dalje nije u prilici da sebe i nas upozna sa tekstom koji su usaglasili predstavnici SPC i odmetnuti ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić. Do izbora u  Vladu, član pravnog tima Mitropolije crnogorsko-primorske.

Oglasio se i patrijarh SPC Porfirije.  Potvrđujući saglasnost između njega i  Krivokapića, najavio je da će poslije Vaskrsa doći iz Beograda da potpiše pripremljeni ugovor.

Kada je izgledalo da je sve dogovoreno, priča je dobila novi smjer. „Ugovor još nije usaglašen“, obznanio je Krivokapić u srijedu na premijerskom satu. „Sve drugo što vidite i čujete u medijima, nije tačno“. Potom su iz Vlade stigla pojašnjenja. „Nacrt ugovora koji je usvojio Sveti Arhijerejski Sinod dostavljen je Vladi Crne Gore, a Vlada će sa svoje strane ubrzo zvanično odgovoriti, nakon što utvrdi da li su sve odredbe nacrta ugovora u saglasnosti sa Ustavom i zakonima“.

U svemu, čuju se i oni koji misle da sa tim poslom ne bi trebalo žuriti. (Vidjeti  intervju sa Miodragom Lekićem u Monitoru).

Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić problematizuje imovinske odnose i pravni aspekt ugovora: „Ovo je klasičan primjer pravnog odnosa sa takozvanim stranim elementom. U tom slučaju bilo kakav ugovor, pa i ovaj kojim će biti rješavane neke imovinsko-pravne stvari, potpisuje se između država”, kaže Mitrić za RFE.

Imovinsko-pravna pitanja koja će, pretpostavlja se, biti sastavni dio Temeljnog ugovora nijesu nimalo beznačajna.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su: Bojan Baća, Žarko Mirković, Naod Zorić, Filip Lazović, Veselin Drljević, Milica Špajak, Amina Murić, Marijana Camović Veličković i Predrag Marsenić

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da će novi Savjet RTCG-a, čiji izbor se očekuje u najkraćem mogućem roku, kao i novi menadžment Javnog servisa, obezbijediti poštovanje nezavisnosti, nepristrasnosti, objektivnosti i drugih profesionalnih standarda u izvještavanju i radu nacionalnog medija.

Direkor Media centra i nekadašnji član Savjeta RTCG Goran Đurović je, međutim, skeptičan prema namjeri nove većine da profesionalizuje Javni servis. On je za Monitor podsjetio da je Skupština Crne Gore odlučila da primijeni Zakon o RTCG koji je u julu 2020. godine donio DPS sa koalicionim partnerima, u želji da ozakoni  svoj uticaj na rad javnog medijskog servisa.

„Sumnju u namjere nove vlasti stvara činjenica da je od momenta konstituisanja novog saziva Skupštine u septembru 2020. godine proteklo četiri mjeseca do početka procesa imenovanja novog Savjeta RTCG. Ukoliko je nova skupštinska većina odlučila da sprovede DPS zakon, mogla je to da uradi odmah nakon konstituisanja, pa bi do sada imali već operativan novi Savjet i menadžment javnog servisa i ne bi bili izloženi svakodnevnom maltretiranju od strane novinara i urednika ovog medija”, pojašnjava Đurović.

On navodi da je nova skupštinska većina odlagala primjene zakona i promjene u RTCG, dok je , istovremeno, odbila da prihvati inicijativu preko 40 nevladinih organizacije i obavi izmjene Zakona o RTCG na osnovu predloga Media centra. Smatra da ukoliko je skupštinska većina iskoristila četiri mjeseca odlaganja primjene Zakona o RTCG samo za partijske dogovore oko personalnih rješenja u novom Savjetu i menadžmentu, onda nema govora o oslobađanju Javnog servisa i promjeni prakse.

﮼Aktuelni Zakon o RTCG je, u pogledu načina izbora i razrješenja članova Savjeta RTCG, najnepovoljnji do sada jer dozvoljava da se članovi Savjeta suštinski biraju voljom većine poslanika u Administrativom odboru (a zatim potvrde na plenarnoj sjednici Skupštine) dok je razrješenje članova Savjeta moguće obaviti na osnovu drugih zakonskih propisa koji propisuju sankcije za javne funkcionere. U prethodnim zakonima o RTCG izbor članova Savjeta vršio se na osnovu volje ovlašćenih predlagača i bez uticaja poslanika, dok je razrješenje člana Savjeta bilo moguće samo u slučajevima i pod uslovima koje je propisivao zakon o RTCG.  Zbog primjene novog Zakona o RTCG,  novi saziv Savjeta neće imati karakter samostalnog tijela. Savjet bira i razrješava generalnog direktora, koji kasnije bira direktore organizacionih jedinica, a svi zajedno staraju se o odgovornom poslovanju javnog servisa. Ukoliko Savjet RTCG nije samostalan, onda će generalni direktor i svi drugi rukovodioci biti pod hipotekom partijske pripadnosti”, pojašnjava Đurović.

Iako kaže da nema velika očekivanja od novog Savjeta, smatra da treba dati šansu novom sazivu da pokaže integritet i sposobnost u primjeni zakona i ostvarivanju ciljeva javnog medijskog servisa. Đurović je bio dugogodišnji član Savjeta RTCG koji je i sa te pozicije bio kritičar uređivačke politike Javnog servisa, a i sam je inicirao smjene dva generalna direktora Javnog servisa – Branka Vojičića i Rada Vojvodića. Nakon što je Savjet 2017. godine uspio da oslobodi Javni servis od snažne kontrole vladajućeg DPS-a i izabere Andrijanu Kadiju za generalnu direktoricu, Demokratska partija socijalista iskoristila je većinu u parlamentu i smijenila Đurovića iz Savjeta RTCG.

Dosadašnje aktivnosti partija na vlasti, međutim, ne pokazuju da oni zaista žele nezavisan i profesionalan Javni servis, već da i oni, kao i DPS, nacionalnu televiziju, čiji signal hvata svaki TV prijemnik u Crnoj Gori, vide samo kao značajno propagandno sredstvo za širenje političkog uticaja.

 

Vlast uvijek može da izabere poslušne predstavnike NVO

U procesu imenovanja članova Savjeta koji predstavljaju nevladine organizacije, primjetno je bilo odsustvo učešća prepoznatljivih i kredibilnih NVO. Goran Đurović vjeruje da je razlog smanjene zainteresovanosti za proces imenovanja članova Savjeta promjena zakonske regulative koja je omogućila poslanicima da glasaju o predstavnicima nevladinih organizacija umjesto doskorašnje prakse u kojoj su same NVO birale svoje predstavnike kojima najviše vjeruju.

﮼Ovakav proces doveo je do toga da u Savjetu nema aktivista NVO koji imaju značajno iskustvo na javnoj sceni i koji su prepoznati kao uporni i dosljedni borci za ostvarenje javnog interesa.Vjerujem da će se sa takvim, slabim Savjetom, lako upravljati od strane onih koji su ih svojim glasovima izabrali i od onih koji su ispregovarali sa političkim partijama njihovo imenovanje. Ukoliko poslanici ili Vlada biraju naše predstavnike, postoji opravdana bojazan da će, na ovom stepenu razvoja demokratije u Crnoj Gori, vlast uvijek naći one najposlušnije među NVO, koji će umjesto javnog slijediti interes partije koja ih je dovela na neko mjesto”, pojasnio je Đurović.

 

Nakon četiri godine teško je govoriti o bilo kakvoj pravdi

Bivši potpredsjednik Savjeta RTCG Nikola Vukčević protekle sedmice je nakon četiri godine dobio sudski proces koji pokazuje da je iz tog tijela smijenjen na osnovu nezakonite odluke Agencija za sprječavanje korupcije (ASK).

Agencija je tada donijela rješenja iz kojih proizlazi da je Vukčević mogao biti u konfliktu interesa jer je istovremeno sa funkcijom u Savjetu bio i osnivač jedne produkcijske kuće. Istovremeno je Agencija donijela rješenje da je Goran Đurović kršio Zakon o sprječavanju korupcije jer je istovremno bio direktor preduzeća koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Obojica su u Skupštini smijenjena zbog odluka ASK, nakon čega je DPS povratio uticaj nad RTCG.

﮼Ukupne odgovornosti radi, podsjetiću, zbog nezakonite odluke Agencije za sprječavanje korupcije – razriješen sam sa mjesta člana Savjeta RTCG. Imajući u vidu da je, na moje zadovoljstvo, Upravni sud prilikom donošenja svih odluka o mom pitanju imao identičan stav u moju korist, te da je u ovoj trećoj presudi dao konačnu odluku da nisam u konfliktu interesa, najmanje što očekujem je izvinjenje Agencije za sprečavanje korupcije“, kazao je Vukčević za Monitor.

Ostaje još da Viši sud potvrdi presudu Osnovnog suda u Nikšiću i poništi nezakonitu odluku Skupštine u postupku razrješenja Vukčevića. U slučaju Đurovića, treći put u četiri prethodne godine, koliko traje sudski postupak, predmet se nalazi pred Višim sudom.

﮼Vjerujem da će i u mom slučaju Viši sud presuditi u moju korist i potvrditi presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava odluka Skupštine. Nakon četiri godine sudskog postupka i pokušaja medijske diskreditacije i pritiska od strane DPS kontrolisanih medija, teško je govoriti o bilo kavoj pravdi”, kaže Đurović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Možda bi pohvale dobili i od crnogorske javnosti, ako bi makar na trenutak zaboravila, da je policija sinoć hapšenjem Kašćelana samo radila svoj posao, onaj za koji je plaćaju građani Crne Gore. Zato umjesto hvalospjeva, slijedi podsjećanje da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane.

Isto tako ne treba zaboraviti da su upravo crnogorski istražitelji dozvolili da se Kašćelan brani sa slobode u sudskom postupku u kojem mu se sudi za zelenaštvo na organizovan način.

Ta odluka donijeta je krajem 2019. godine, nakon što je sud prihvatio jemstvo u iznosu nešto više od 500.000 eura u protiv vrijednosti nekretnina.

U istom predmetu sudi se nedavno uhapšenima Igoru M. Božoviću i njegovom sinu Vladimiru Božoviću. Otac i sin uhapšeni su sredinom aprila u Portugalu po potjernici NCB Intertpol Podgorica. Za navodnim pripadnicima kavačkog klana policija je tragala godinama, a prilikom hapšenja kod njih je pronašla pištolj i falsifikovana dokumenta Bugarske i Hrvatske, sa drugim identitetima.

Iz Uprave policije saopšteno je da su Božovići uhapšeni ciljanim traganjem i razmjenom operativnih podataka službenika Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju INTERPOL Eurpol SIRENE, sa partnerskom službom iz Portugalije, a uz podršku Europol-a i ENFAST mreže.

Za Božovićem je policija tragala od avgustra 2017. godine, a njegov sin Vladimir bježao je istražiteljima od 12. septembra 2016. godine. Igor Božović, kojeg Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči da je početkom novembra 2011. godine sa Kašćelnom stvorio kriminalnu organizaciju, bio je u zatvoru kada je policija u Kotoru hapsila kavčane. Spuške bedeme napustio je 4. avgusta 2017. godine, a Specijalno državno tužilaštvo tek 12 dana kasnije tražilo je od Višeg suda da Božoviću odrede pritvor.

Da se nadamo da će najnovija hapšenja biti uvod u neku novu priču obračuna sa kriminalnim klanovima.

 

I Kašćelan bio meta

Specijalno državno tužilaštvo i službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala nedavno su, kako je saopšteno, spriječili ubistvo Kašćelana.

Prema tim navodima, trebalo je da bude likvidiran 22. januara dok je blindiranim automobilom dolazio na suđenje u Viši sud u Podgorici.

Kašćelan je tog dana trebalo da bude napadnut na jednom od semafora u Podgorici dok se nalazio u automobilu – plan kriminalne grupe bio je da aktiviraju improvizovanu eksplozivnu napravu, koju bi postavili tako što bi motociklom prišli njegovom vozilu i magnetom je prikačili.

 

,,Pao” Cetinjanin

Crnogorski državljanin Ivan Armuš uhapšen je u nedelju u velikoj akciji kolumbijske policije, koja ga je označila kao jednog od vođa balkanskog kartela!

Kako je navela policija te države, Armuš je uhapšen u sklopu zapljene 494 kilograma kokaina na luksuznoj jedrilici koja je iz luke Kartahena trebalo da isplovi za Lisabon. Otkriveno je da je, osim za slanje velikih pošiljki kokaina u Evropu, ovaj Cetinjanin bio zadužen i za snabdijevanje američkog tržišta.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo