Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svemogući Mugi

Objavljeno prije

na

Predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih najavio je da će potražiti pomoć pravnih savjetnika i pokušati da izdjejstvuje kod nadležnih sudova poništenje ugovora o prodaji gradskog zemljišta na Starom aerodromu preduzeću Carine vlasnika Čedomir Popovića. Suhih je objasnio da će pokušati da utvrdi da li je gradonačelnik Miomir Mugoša imao ingerencije da donosi odluke o raspolaganju zemljištem i ponovio da je njegova obaveza da štiti interese građana. SPORNI UGOVORI: Suhih misli da je trebalo prvo izmijeniti planove i ucrtati objekte te odrediti njihovu namjenu, pa tek onda prodavati zemlju. On je protekle sedmice na sjednici gradskog parlamenta glasao protiv izmjena DUP-a ,,Servisno skladišna zona uz željezničku prugu – Stari aerodrom”. Tim izmjenama predviđena je izgradnja stambeno-poslovnog prostora, umjesto skladišta i magacina.

Tako, sada vlasnik Carina, koji je dvije parcele kupio 2007. pod još uvijek spornim uslovima – sada može na tom prostoru, umjesto skladišta, graditi mnogo atraktivnije objekte. Zna se – od onoga što je ucrtano na zemljištu zavisi i kolika će cijena zemljišta biti. A Popović je tu zemlju kupio po cijeni predviđenoj za izgradnju skladišta. Što su ucrtani objekti atraktivniji za tržište – cijena je, podrazumijeva se, veća.

I Socijalistička narodna partija je upozorila na slučaj prodaje zemlje Carinama 2007. godine. No, kako tvrde, tužilaštvo ne reaguje na njihove uporne dopise i inicijative za pokretanje istrage o prodaji zemljišta.

U SNP-u tvrde da se iz ugovora koji je tada potpisan sa Carinama jasno vidi da gradonačelnik Mugoša i gradska Direkcija za imovinu, nijesu poštovali zakonom propisanu tendersku proceduru kada su prodali zemljište na Starom aerodromu za 11 miliona eura jeftinije nego što je prvobitno bilo predviđeno.

Da podsjetimo: gradonačelnik je 30. avgusta 2007. godine donio odluku o prenosu prava nad spornim zemljištem kompaniji Carine, za oko 11 miliona eura manje nego što je ta kompanija ponudila na javnom nadmetanju, dok je direktor Direkcije za imovinu, na osnovu te odluke, 4. septembra zaključio sporne ugovore.

Zamršena priča oko spornih parcela na Starom aerodromu počela je 25. maja kada je Glavni grad raspisao javni poziv za prodaju.

SEZONSKI I DRUGI POPUSTI: Tada je zemljištu od 7.158 i 8.047 kvadratnih metara određena početna cijena od 107 eura po kvadratu.
Tada je tu bila Detaljnim urbanističkim planom predviđena izgradnja objekata površine 35 hiljada kvadratnih metara.
Javno nadmetanje za taj atraktivni prostor, održano je 7. juna i bilo je zatvoreno za javnost. Nakon sat vremena licitacije – na kojoj su bili još i predstavnici preduzeća DOO Šofranac, Zetagradnje, Razvršja, Uniproma, Carina, Spone, HLT fonda, Promocije Plus – kao pobjednik su izašle Carine.
Čedomir Popović je ponudio najvišu cijenu za obje parcele. Nadmećući se s konkurencijom, ponudio je 970 eura za kvadrat jedne i 810 eura za kvadratni metar druge parcele. Izgledalo je da će gradski budžet biti teži za 13,5 miliona eura.
No, nakon mjesec dana, Popović se predomislio. Iako je uplatio depozit – 160 hiljada eura – zemlja mu se učinila preskupom, pa je odustao.
Tri mjeseca nakon javnog nadmetanja, kada su svi koji su bezuspješno licitirali, mislili da je zemlja prodata Carinama – Popović postaje njen vlasnik, ali po nižoj cijeni. Za – 2,5 miliona eura.
U tenderu stoji: ,,Ukoliko učesnik javnog nadmetanja dobije lokaciju pa nakon toga odustane od nje, gubi pravo na povraćaj depozita, a lokacija se putem javnog poziva ponovo oglašava.” No, i pored toga – Glavni grad nije ponovio poziv. Sjetili su se prečice. I to po odluci gradonačelnika Mugoše.
Pokrili su se objašnjenjem da je čitav posao odrađen u skladu sa Zakonom o građevinskom zemljištu i Zakonom o planiranju i uređenju prostora. Popoviću je, obznanili su činovnici Opštine, omogućeno da dođe do tog placa bez ponovljene licitacije jer je već posjedovao manju parcelu na tom prostoru.
U Opštini su tvrdili, a i danas tvrde, da su i ranije radili ,,preparcelizacije” i da su i prije parcele ,,zaokruživane” bez javnog nadmetanja.
NIJEMO TUŽILAŠTVO: Ipak, u Zakonu o građevinskom zemljištu stoji da se prenos prava
korišćenja nad gradskim građevinskim zemljištem može uraditi isključivo na osnovu javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda javnim oglasom.
I pored toga što je prva licitacija propala, druge nije bilo. Popović je dobio kvadrat po 165 eura, kako mu je odredila komisija.
Iz MANS-a upozoravaju da od 2003. godine, lokalni parlament Podgorice nema uvid u poslove koje na ovaj način obavlja gradonačelnik, odluke o prenosu prava na građevinskom zemljištu ne razmatraju se na sjednicama kao ni ugovori koje zaključuje Direkcija za imovinu.
Nikome ništa. I MANS je pokušao da animira nadležne da provjere o čemu se, zapravo, u ovom slučaju radi. No, Osnovno državno tužilaštvo odbilo je krivičnu prijavu MANS-a protiv Miomira Mugoše i Dragana Đukića, direktora Direkcije za imovinu. MANS je podnio krivičnu prijavu obrazlažući da su dva gradska funkcionera zloupotrijebili službeni položaj – ali Osnovno tužilaštvo ne nalazi ništa sporno u Mugošinom poslu.

I SNP je pozvala vrhovnu državnu tužiteljku Ranku Čarapić da ih konačno obavijesti o tome šta je preduzela po zahtjevu kojim je ta partija, prije godinu i po, zatražila poništenje ugovora o prenosu prava korišćenja gradskog građevinskog zemljišta u Podgorici, zaključenog između Glavnog grada i podgoričke kompanije Carine, jer urgencije nijesu dale rezultate.

Dio opozicije i nevladinog sektora, koji već dvije godine upiru prstom u Mugošu zbog ovakve prodaje gradskog zemljišta uzalud šalju papire tužilaštvu. Mugoši, izgleda, baš može biti. Sada je na potezu predsjednik gradskog parlamenta. Samo da mu i ova inicijativa ne prođe kao i neke ranije.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo