Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nema ali se prosipa

Objavljeno prije

na

Kriza je. Novca u državnoj kasi sve je manje, a broj onih kojima treba pomoći – raste. Domaćoj sirotinji su se u redu za državnu pomoć pridružila i neka etablirana lice međunarodnog i lokalnog biznisa. Jednome treba oprostiti dugove za neplaćene poreze i komunalije, drugome platiti račune za struju, trećem uzajmiti koji kubik para kako ,,problemi sa likvidnošću” ne bi prerasli u bankrot, četvrtome dati garancije za nove kredite… Oni najbrojniji se i ne trude da objasne zašto, samo traže. Na ministru finansija Igoru Lukšiću je da smisli – odakle. I on je, kaže, pronašao formulu. Do neophodnih ušteda u državnom budžetu doći će tako što će smanjiti plate učiteljima, profesorima, ljekarima i medicinskim sestrama. Računice su već napravljene, samo da izabrani dobrovoljci prihvate izmjene kolektivnih ugovora koji su se ispriječili na putu realizacije ovog plana. Gledano kroz podatak da svaki četvrti euro iz državnog budžeta ide za plate, Lukšićev naum nekome može izgledati logično. Nevolja je što ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje prihoda za, približno, trećinu zapošljenih u Crnoj Gori ovdašnjoj ekonomiji moglo donijeti više problema nego koristi. PARE ISPRED ZAKONA: Postoji, istovremeno, dovoljno prostora da se u državnoj kasi postignu iste ili još veće uštede – poštovanjem postojećih zakona i ukidanjem privilegija za povlašćene. Potrebna je volja. Putokazi su već postavljeni. Koga interesuju može ih, između ostalog, naći i u izvještajima Državne revizorske institucije (DRI).

To, opet, ne znači da se ne može uštedjeti i na zaradama državnih službenika. Tako u Izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za 2008. godinu stoji da još ne postoje objedinjeni podaci o stanju, broju i strukturi državnih službenika. ,,Neprimjenjivanje, izuzeci ili čak kršenje propisa kao i postojanje potpuno autonomnih podsistema određivanja zarada su sadašnje karakteristike”, zaključili su revizori.

Šta to u stvarnosti znači može pokazati primjer Slobodana Lekovića, predsjednika Komisije za utvrđivanje konflikta interesa. Iako je važećim zakonom bilo predviđeno da Skupština CG bira članove Komisije i određuje njihovu naknadu za taj posao (što je ona i uradila 2004.), članovi Komisije su u junu 2008. donijeli rješenje po kome će plata predsjednika Lekovića biti u rangu predsjednika Ustavnog suda. Obračun je, potom izvršen retroaktivno – od početka 2008. godine. Očigledna nezakonitost prošla je bez bilo kakve sankcije. Umjesto kazne, Leković je ponovo izabran na isto mjesto, a novi Zakon mu je ozvaničio željenu platu.

ČAST I VLAST: Možemo pretpostaviti da su zvaničnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti na ovako očigledno kršenje zakona ostali nijemi vođeni vlastitom željom da na čelu Komisije za utvrđivanje konflikta interesa bude čovjek čija se kooperativnost ničim ne može dovesti u pitanje. Istovremeno, izvještaji državnih revizora iz minulih 12 mjeseci pokazuju da ni njima, kada su u pitanju modeli trošenja državnog novca, ne manjka snalažljivosti i kreativnosti.

Postavimo retoričko pitanje: šta da uradite sa saznanjem da se državni novac troši na službena putovanja tako što se podignuta gotovina pravda računima iz hotela koji nijesu u mjestu planiranog službenog puta. Da prijavite policiji? Nema potrebe – već znaju. Zapravo, oni to rade, stoji u izvještaju DRI nakon kontrola finansijskih izvještaja MUP-a i Uprave policije. ,,U postupku revizije je utvrđeno da se u pojedinačnim slučajevima pravdanja smještaja na službenom putu vrši nefiskalnim računom iz grada u koji zaposleni nije bio upućen na službeno putovanje”. Zanimljiva je i primjedba: ,,utvrđeno je da je odobreni limit za potrošnju goriva na mjesečnom nivou po službenom vozilu u MUP-u i JU iznosio od 70 do 1500 litara, i da se ne obezbjeđuje evidencija potrošnje goriva po službenom vozilu i pređenoj kilometraži”.

Tužićete ih sudu? ,,Revizijom je utvrđeno”, piše u izvještaju DRI, ,,da je u potrošačkim jedinicama Sudstvo, Tužilaštva i Ustavni sud uveden prekovremeni rad tokom cijele 2008. godine… U nijednom slučaju nije ispoštovana zakonska odredba obavještavanja inspekcije rada o uvođenju prekovremenog rada”.

Toliko o čuvarima zakona. Ili, ipak, još samo jedan detalj. Ravizori su ustanovili da su nagrade za rad članova Tužilačkog savjeta u septembru prošle godine uvećane pet do devet puta na 600 eura za predsjednika i 500 za članove i sekretara Savjeta. Ono što revizori nijesu uspjeli da utvrde jesu kriterijumi po kojima je donijeta ova odluka, pošto ,,isti nijesu precizirani Poslovnikom o radu Tužilačkog savjeta kojim je utvrđeno pravo na ostvarivanje ovih nagrada niti bilo kojim drugim unutrašnjim aktom”.

Možda bi se u Skupštini rado pozabavili ovim (samo)finasiranjem trulih dasaka kad bi imali kad od vlastitih finansijskih vratolomija. I pregovora sa dobavljačima. Skupština je prošle godine neposrednim dogovorom (a ne javnim prikupljanjem ponuda) ugovorila poslove vrijedne 830 hiljada eura. Pošto Zakon o javnim nabavkama propisuje da se na taj način mogu ugovarati samo poslovi vrijedni do 2.000 eura, proizilazi da su nadležni iz Skupštine pregovarali i ugovarali makar 430 puta. Kao da su na pijaci. Samo, pijačni prodavci moraju poštovati zakon. Skupštinski zvaničnici ne. Kontrola DRI je ustanovila da je više od 70 odsto ukupnog budžeta za javne nabavke Skupštine Crne Gore potrošeno na poslove sklopljene direktnom pogodbom, iako Zakon propisuje da je maksimalan iznos budžeta koji se može ugovoriti bez prikupljanja ponuda sedam puta manji.

Direkcija za javne nabavke bi ih, možda, ukorila da nije jednog malog problema – i oni su prekršili isti član Zakona (trećinu budžeta potrošili su kroz direktne pogodbe). Ako im je za utjehu, ista problem ima i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. “Kod CANU utvrđeno je da su vršene nabavke u iznosu od 129.031,76€, bez otvaranja zakonom propisanog postupka nabavke. Navedene nabavke su dodijeljene putem neposrednog sporazuma, suprotno članu 18, 19 i 32 Zakona o javnim nabavkama i suprotno osnovnim načelima javnih nabavki.”

TURIZAM I TURISTI: Možda Vlada odluči, pomisliće neko, da onima koji krše zakone uskrati budžetska sredstva. U tom slučaju bi Crna Gora postala prva država čiji su građani oslobođeni plaćanja poreza. A članovi Vlade i njihovi pomoćnici i službenici – volonteri. Sada su sve samo ne to. Uprava za zajedničke poslove državnih organa je makar 90 hiljada eura koja su još prošlogodišnjim budžetom dodijeljena za plaćanje ,,ugovorenih zasnivanja radnog odnosa pojedinih kandidata koji se prijavljuju na javne oglase priznaje radno iskustvo na osnovu raznih potvrda ovjerenih od strane privatnih firmi”. To može značiti – ili da kandidat falsifikuje potvrdu, ili da je bio primoran da radi «na crno», pa mu angažman nije upisan u radnu knjižicu. Koja ga od ove dvije mogućnosti više preporučuje za činovnika koalicije DPS-SDP, nije ozvaničeno.

Uglavnom, treba znati, kad ima volje ima i načina.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo