Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nema ali se prosipa

Objavljeno prije

na

Kriza je. Novca u državnoj kasi sve je manje, a broj onih kojima treba pomoći – raste. Domaćoj sirotinji su se u redu za državnu pomoć pridružila i neka etablirana lice međunarodnog i lokalnog biznisa. Jednome treba oprostiti dugove za neplaćene poreze i komunalije, drugome platiti račune za struju, trećem uzajmiti koji kubik para kako ,,problemi sa likvidnošću” ne bi prerasli u bankrot, četvrtome dati garancije za nove kredite… Oni najbrojniji se i ne trude da objasne zašto, samo traže. Na ministru finansija Igoru Lukšiću je da smisli – odakle. I on je, kaže, pronašao formulu. Do neophodnih ušteda u državnom budžetu doći će tako što će smanjiti plate učiteljima, profesorima, ljekarima i medicinskim sestrama. Računice su već napravljene, samo da izabrani dobrovoljci prihvate izmjene kolektivnih ugovora koji su se ispriječili na putu realizacije ovog plana. Gledano kroz podatak da svaki četvrti euro iz državnog budžeta ide za plate, Lukšićev naum nekome može izgledati logično. Nevolja je što ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje prihoda za, približno, trećinu zapošljenih u Crnoj Gori ovdašnjoj ekonomiji moglo donijeti više problema nego koristi. PARE ISPRED ZAKONA: Postoji, istovremeno, dovoljno prostora da se u državnoj kasi postignu iste ili još veće uštede – poštovanjem postojećih zakona i ukidanjem privilegija za povlašćene. Potrebna je volja. Putokazi su već postavljeni. Koga interesuju može ih, između ostalog, naći i u izvještajima Državne revizorske institucije (DRI).

To, opet, ne znači da se ne može uštedjeti i na zaradama državnih službenika. Tako u Izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za 2008. godinu stoji da još ne postoje objedinjeni podaci o stanju, broju i strukturi državnih službenika. ,,Neprimjenjivanje, izuzeci ili čak kršenje propisa kao i postojanje potpuno autonomnih podsistema određivanja zarada su sadašnje karakteristike”, zaključili su revizori.

Šta to u stvarnosti znači može pokazati primjer Slobodana Lekovića, predsjednika Komisije za utvrđivanje konflikta interesa. Iako je važećim zakonom bilo predviđeno da Skupština CG bira članove Komisije i određuje njihovu naknadu za taj posao (što je ona i uradila 2004.), članovi Komisije su u junu 2008. donijeli rješenje po kome će plata predsjednika Lekovića biti u rangu predsjednika Ustavnog suda. Obračun je, potom izvršen retroaktivno – od početka 2008. godine. Očigledna nezakonitost prošla je bez bilo kakve sankcije. Umjesto kazne, Leković je ponovo izabran na isto mjesto, a novi Zakon mu je ozvaničio željenu platu.

ČAST I VLAST: Možemo pretpostaviti da su zvaničnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti na ovako očigledno kršenje zakona ostali nijemi vođeni vlastitom željom da na čelu Komisije za utvrđivanje konflikta interesa bude čovjek čija se kooperativnost ničim ne može dovesti u pitanje. Istovremeno, izvještaji državnih revizora iz minulih 12 mjeseci pokazuju da ni njima, kada su u pitanju modeli trošenja državnog novca, ne manjka snalažljivosti i kreativnosti.

Postavimo retoričko pitanje: šta da uradite sa saznanjem da se državni novac troši na službena putovanja tako što se podignuta gotovina pravda računima iz hotela koji nijesu u mjestu planiranog službenog puta. Da prijavite policiji? Nema potrebe – već znaju. Zapravo, oni to rade, stoji u izvještaju DRI nakon kontrola finansijskih izvještaja MUP-a i Uprave policije. ,,U postupku revizije je utvrđeno da se u pojedinačnim slučajevima pravdanja smještaja na službenom putu vrši nefiskalnim računom iz grada u koji zaposleni nije bio upućen na službeno putovanje”. Zanimljiva je i primjedba: ,,utvrđeno je da je odobreni limit za potrošnju goriva na mjesečnom nivou po službenom vozilu u MUP-u i JU iznosio od 70 do 1500 litara, i da se ne obezbjeđuje evidencija potrošnje goriva po službenom vozilu i pređenoj kilometraži”.

Tužićete ih sudu? ,,Revizijom je utvrđeno”, piše u izvještaju DRI, ,,da je u potrošačkim jedinicama Sudstvo, Tužilaštva i Ustavni sud uveden prekovremeni rad tokom cijele 2008. godine… U nijednom slučaju nije ispoštovana zakonska odredba obavještavanja inspekcije rada o uvođenju prekovremenog rada”.

Toliko o čuvarima zakona. Ili, ipak, još samo jedan detalj. Ravizori su ustanovili da su nagrade za rad članova Tužilačkog savjeta u septembru prošle godine uvećane pet do devet puta na 600 eura za predsjednika i 500 za članove i sekretara Savjeta. Ono što revizori nijesu uspjeli da utvrde jesu kriterijumi po kojima je donijeta ova odluka, pošto ,,isti nijesu precizirani Poslovnikom o radu Tužilačkog savjeta kojim je utvrđeno pravo na ostvarivanje ovih nagrada niti bilo kojim drugim unutrašnjim aktom”.

Možda bi se u Skupštini rado pozabavili ovim (samo)finasiranjem trulih dasaka kad bi imali kad od vlastitih finansijskih vratolomija. I pregovora sa dobavljačima. Skupština je prošle godine neposrednim dogovorom (a ne javnim prikupljanjem ponuda) ugovorila poslove vrijedne 830 hiljada eura. Pošto Zakon o javnim nabavkama propisuje da se na taj način mogu ugovarati samo poslovi vrijedni do 2.000 eura, proizilazi da su nadležni iz Skupštine pregovarali i ugovarali makar 430 puta. Kao da su na pijaci. Samo, pijačni prodavci moraju poštovati zakon. Skupštinski zvaničnici ne. Kontrola DRI je ustanovila da je više od 70 odsto ukupnog budžeta za javne nabavke Skupštine Crne Gore potrošeno na poslove sklopljene direktnom pogodbom, iako Zakon propisuje da je maksimalan iznos budžeta koji se može ugovoriti bez prikupljanja ponuda sedam puta manji.

Direkcija za javne nabavke bi ih, možda, ukorila da nije jednog malog problema – i oni su prekršili isti član Zakona (trećinu budžeta potrošili su kroz direktne pogodbe). Ako im je za utjehu, ista problem ima i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. “Kod CANU utvrđeno je da su vršene nabavke u iznosu od 129.031,76€, bez otvaranja zakonom propisanog postupka nabavke. Navedene nabavke su dodijeljene putem neposrednog sporazuma, suprotno članu 18, 19 i 32 Zakona o javnim nabavkama i suprotno osnovnim načelima javnih nabavki.”

TURIZAM I TURISTI: Možda Vlada odluči, pomisliće neko, da onima koji krše zakone uskrati budžetska sredstva. U tom slučaju bi Crna Gora postala prva država čiji su građani oslobođeni plaćanja poreza. A članovi Vlade i njihovi pomoćnici i službenici – volonteri. Sada su sve samo ne to. Uprava za zajedničke poslove državnih organa je makar 90 hiljada eura koja su još prošlogodišnjim budžetom dodijeljena za plaćanje ,,ugovorenih zasnivanja radnog odnosa pojedinih kandidata koji se prijavljuju na javne oglase priznaje radno iskustvo na osnovu raznih potvrda ovjerenih od strane privatnih firmi”. To može značiti – ili da kandidat falsifikuje potvrdu, ili da je bio primoran da radi «na crno», pa mu angažman nije upisan u radnu knjižicu. Koja ga od ove dvije mogućnosti više preporučuje za činovnika koalicije DPS-SDP, nije ozvaničeno.

Uglavnom, treba znati, kad ima volje ima i načina.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo