Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nema ali se prosipa

Objavljeno prije

na

Kriza je. Novca u državnoj kasi sve je manje, a broj onih kojima treba pomoći – raste. Domaćoj sirotinji su se u redu za državnu pomoć pridružila i neka etablirana lice međunarodnog i lokalnog biznisa. Jednome treba oprostiti dugove za neplaćene poreze i komunalije, drugome platiti račune za struju, trećem uzajmiti koji kubik para kako ,,problemi sa likvidnošću” ne bi prerasli u bankrot, četvrtome dati garancije za nove kredite… Oni najbrojniji se i ne trude da objasne zašto, samo traže. Na ministru finansija Igoru Lukšiću je da smisli – odakle. I on je, kaže, pronašao formulu. Do neophodnih ušteda u državnom budžetu doći će tako što će smanjiti plate učiteljima, profesorima, ljekarima i medicinskim sestrama. Računice su već napravljene, samo da izabrani dobrovoljci prihvate izmjene kolektivnih ugovora koji su se ispriječili na putu realizacije ovog plana. Gledano kroz podatak da svaki četvrti euro iz državnog budžeta ide za plate, Lukšićev naum nekome može izgledati logično. Nevolja je što ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje prihoda za, približno, trećinu zapošljenih u Crnoj Gori ovdašnjoj ekonomiji moglo donijeti više problema nego koristi. PARE ISPRED ZAKONA: Postoji, istovremeno, dovoljno prostora da se u državnoj kasi postignu iste ili još veće uštede – poštovanjem postojećih zakona i ukidanjem privilegija za povlašćene. Potrebna je volja. Putokazi su već postavljeni. Koga interesuju može ih, između ostalog, naći i u izvještajima Državne revizorske institucije (DRI).

To, opet, ne znači da se ne može uštedjeti i na zaradama državnih službenika. Tako u Izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za 2008. godinu stoji da još ne postoje objedinjeni podaci o stanju, broju i strukturi državnih službenika. ,,Neprimjenjivanje, izuzeci ili čak kršenje propisa kao i postojanje potpuno autonomnih podsistema određivanja zarada su sadašnje karakteristike”, zaključili su revizori.

Šta to u stvarnosti znači može pokazati primjer Slobodana Lekovića, predsjednika Komisije za utvrđivanje konflikta interesa. Iako je važećim zakonom bilo predviđeno da Skupština CG bira članove Komisije i određuje njihovu naknadu za taj posao (što je ona i uradila 2004.), članovi Komisije su u junu 2008. donijeli rješenje po kome će plata predsjednika Lekovića biti u rangu predsjednika Ustavnog suda. Obračun je, potom izvršen retroaktivno – od početka 2008. godine. Očigledna nezakonitost prošla je bez bilo kakve sankcije. Umjesto kazne, Leković je ponovo izabran na isto mjesto, a novi Zakon mu je ozvaničio željenu platu.

ČAST I VLAST: Možemo pretpostaviti da su zvaničnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti na ovako očigledno kršenje zakona ostali nijemi vođeni vlastitom željom da na čelu Komisije za utvrđivanje konflikta interesa bude čovjek čija se kooperativnost ničim ne može dovesti u pitanje. Istovremeno, izvještaji državnih revizora iz minulih 12 mjeseci pokazuju da ni njima, kada su u pitanju modeli trošenja državnog novca, ne manjka snalažljivosti i kreativnosti.

Postavimo retoričko pitanje: šta da uradite sa saznanjem da se državni novac troši na službena putovanja tako što se podignuta gotovina pravda računima iz hotela koji nijesu u mjestu planiranog službenog puta. Da prijavite policiji? Nema potrebe – već znaju. Zapravo, oni to rade, stoji u izvještaju DRI nakon kontrola finansijskih izvještaja MUP-a i Uprave policije. ,,U postupku revizije je utvrđeno da se u pojedinačnim slučajevima pravdanja smještaja na službenom putu vrši nefiskalnim računom iz grada u koji zaposleni nije bio upućen na službeno putovanje”. Zanimljiva je i primjedba: ,,utvrđeno je da je odobreni limit za potrošnju goriva na mjesečnom nivou po službenom vozilu u MUP-u i JU iznosio od 70 do 1500 litara, i da se ne obezbjeđuje evidencija potrošnje goriva po službenom vozilu i pređenoj kilometraži”.

Tužićete ih sudu? ,,Revizijom je utvrđeno”, piše u izvještaju DRI, ,,da je u potrošačkim jedinicama Sudstvo, Tužilaštva i Ustavni sud uveden prekovremeni rad tokom cijele 2008. godine… U nijednom slučaju nije ispoštovana zakonska odredba obavještavanja inspekcije rada o uvođenju prekovremenog rada”.

Toliko o čuvarima zakona. Ili, ipak, još samo jedan detalj. Ravizori su ustanovili da su nagrade za rad članova Tužilačkog savjeta u septembru prošle godine uvećane pet do devet puta na 600 eura za predsjednika i 500 za članove i sekretara Savjeta. Ono što revizori nijesu uspjeli da utvrde jesu kriterijumi po kojima je donijeta ova odluka, pošto ,,isti nijesu precizirani Poslovnikom o radu Tužilačkog savjeta kojim je utvrđeno pravo na ostvarivanje ovih nagrada niti bilo kojim drugim unutrašnjim aktom”.

Možda bi se u Skupštini rado pozabavili ovim (samo)finasiranjem trulih dasaka kad bi imali kad od vlastitih finansijskih vratolomija. I pregovora sa dobavljačima. Skupština je prošle godine neposrednim dogovorom (a ne javnim prikupljanjem ponuda) ugovorila poslove vrijedne 830 hiljada eura. Pošto Zakon o javnim nabavkama propisuje da se na taj način mogu ugovarati samo poslovi vrijedni do 2.000 eura, proizilazi da su nadležni iz Skupštine pregovarali i ugovarali makar 430 puta. Kao da su na pijaci. Samo, pijačni prodavci moraju poštovati zakon. Skupštinski zvaničnici ne. Kontrola DRI je ustanovila da je više od 70 odsto ukupnog budžeta za javne nabavke Skupštine Crne Gore potrošeno na poslove sklopljene direktnom pogodbom, iako Zakon propisuje da je maksimalan iznos budžeta koji se može ugovoriti bez prikupljanja ponuda sedam puta manji.

Direkcija za javne nabavke bi ih, možda, ukorila da nije jednog malog problema – i oni su prekršili isti član Zakona (trećinu budžeta potrošili su kroz direktne pogodbe). Ako im je za utjehu, ista problem ima i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. “Kod CANU utvrđeno je da su vršene nabavke u iznosu od 129.031,76€, bez otvaranja zakonom propisanog postupka nabavke. Navedene nabavke su dodijeljene putem neposrednog sporazuma, suprotno članu 18, 19 i 32 Zakona o javnim nabavkama i suprotno osnovnim načelima javnih nabavki.”

TURIZAM I TURISTI: Možda Vlada odluči, pomisliće neko, da onima koji krše zakone uskrati budžetska sredstva. U tom slučaju bi Crna Gora postala prva država čiji su građani oslobođeni plaćanja poreza. A članovi Vlade i njihovi pomoćnici i službenici – volonteri. Sada su sve samo ne to. Uprava za zajedničke poslove državnih organa je makar 90 hiljada eura koja su još prošlogodišnjim budžetom dodijeljena za plaćanje ,,ugovorenih zasnivanja radnog odnosa pojedinih kandidata koji se prijavljuju na javne oglase priznaje radno iskustvo na osnovu raznih potvrda ovjerenih od strane privatnih firmi”. To može značiti – ili da kandidat falsifikuje potvrdu, ili da je bio primoran da radi «na crno», pa mu angažman nije upisan u radnu knjižicu. Koja ga od ove dvije mogućnosti više preporučuje za činovnika koalicije DPS-SDP, nije ozvaničeno.

Uglavnom, treba znati, kad ima volje ima i načina.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo