Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Planovi idu na Ustavni sud

Objavljeno prije

na

Koaliciju DPS-SDP, koja ima vlast u najpoznatijoj turističkoj opštini u Crnoj Gori, ništa ne može zaustaviti na zahuktalom putu betoniranja njene atraktivne obale. To se pokazalo i na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta. U toku posljednje tri godine usvojeno je na desetine planskih dokumenata kojima je urbaniziran prostor od Budve preko Bečića, Pržna, Miločera i Svetog Stefana do Petrovca, i okolnih sela Maina i Paštrovića. Bila je to opsežna, dobro koordinirana akcija pretvaranja mediteranskog ambijenta zelenih borovih i dubovih šuma, maslinjaka i voćnjaka u profitabilno građevinsko zemljište. Na red su došle i posljednje očuvane ambijentalne cjeline Crnogorskog primorja – naselje Rijeka Reževića i Perazića Do. Uprkos nezadovoljstvu mještana Reževića, većinom glasova odbornika koalicije DPS-SDP i dijela opozicije usvojeni su predlozi urbanističkih projekata turističkog kompleksa „Branica-Za Rijekom” i „Turističkog naselja Skočiđevojka” i tri Studije lokacija, „Stambeno-turistička zona niske gustine – Rijeka Reževića” i sela „Katun-Gornje selo” i „Katun-Donje selo” o kojima je Monitor pisao u prošlom broju.

Sa dnevnog reda sjednice nenadano je skinut DUP Perazića Do, koji je imao veliki broj prigovora mještana ovog starog vikend naselja pored Petrovca.

PERAZIĆA DO PONOVO: Razlozi odgađanja rasprave o predlogu ovog plana odbornicima nisu saopšteni. U svojim pisanim obraćanjima predsjedniku Opštine Rajku Kuljači i obrađivačima plana mještani su upozoravali na nepoštovanje zakonske procedure i selektivan pristup firme Delprojekt u rješavanju potreba vlasnika kuća i parcela, na divlju gradnju koja se planom legalizuje kao i na niz drugih problema.
Sjednica Skupštine opštine Budva održana 20. oktobra pokazala je da interesi građana nisu istovjetni sa interesima vlasti i neformalnih centara koji diktiraju stepen urbanizacije i od nje izvlače najveće koristi.
Predsjednik Mjesne zajednice Dragan Vuković u ime mještana Reževića ukazao je na niz nezakonitih radnji koje su pratile donošenje urbanističkih projekata turističkog naselja Skočiđevojka i Studije lokacije za Rijeku Reževića.
Obrađivači plana lokacije Skočiđevojka prednost su davali stranim investitorima zanemarujući interese mještana. Urbanizovane su samo dvije eksproprisane parcele u posjedu Vojske, koje je bivša državna zajednica SCG prodala.
Na lokaciji Skočiđevojka površine 65.000 kvadrata, na litici pored mora, planirana je gradnja ogromnog stambeno-turističkog kompleksa Royal Montenegro, koje gradi grupa investitora iz Egipta, Jordana, Maroka i Podgorice, prema planu budvanske firme Delprojekt.

Po riječima Vukovića, radi se o zemljištu koje je predmet restitucije: „Umjesto da Komisija za povraćaj imovine iz Bara u katastarsku evidenciju nosilaca vlasničkih prava postavi teret restitucije, ona do danas to nije uradila. U ime mještana Reževića kažem budućim investitorima, obrađivaču i Opštini – zahvaljujemo se što ste nam ucrtali ovaj kompleks, jer mi ćemo tamo graditi! Iako ga oni sagrade, mi ćemo to u Strazburu dobiti”.

Kada se jedan od mještana, kazao je Vuković, obratio obrađivaču plana bio je šikaniran. Navodno je viši državni interes da na našoj zemlji grade Egipćani. Katastrofa, zaključio je Vuković.
Šta će se na rtu Skočiđevojka graditi odbornicima je pojasnila planerka Jadranka Popović, autorka čuvene izjave da nije mogla stići da u planove tako brzo unese sve ono što Miraks na Zavali izgradi! Sada to isto radi za Egipćane i u planove unosi gotove projekte naselja sa 3.000 kreveta kojim su betonirane desetine hiljada kvadrata paštrovske obale.
FALSIFIKATOM DO GRADNJE: Naziv plana – Zona niske gustine stanovanja – Rijeka Reževića svojevrstan je cinizam. Sve primjedbe građana na plan koji je dobio prolaz kod odbornika, odnose se na spratnost i gustinu naseljenosti, čime se degradira ambijentalna cjelina ovog naselja kamenih kuća.
Mještani ne žele spratove, ali su ih voljom „stručnih”planera dobili!
Dragan Vuković je izvijestio odbornike i javnost Budve da se obrađivač plana Rijeke Reževića poslužio manipulacijama prilikom dobijanja saglasnosti od strane Ministarstva za uređenje prostora. On je rekao da je došlo do nedozvoljenog, naknadnog „pakovanja” Studije.
Na taj način što se Ministarstvu slala jedna verzija dokumenta, pa su na odobrene planove kasnije ubačene nove grafičke slike i prilozi koji ne odgovaraju odobrenoj verziji. Grafički i tekstualni dio predloga Studije lokacije se ne podudaraju na parcelama koje je naveo Vuković.
Falsifikovanje planova u Opštini Budva redovna je pojava. Verzije planova koji se nađu na javnoj raspravi po pravilu se bitno razlikuju od konačnih planskih rješenja. Ekipa koja planove donosi, na svoju ruku dodaje, prepravlja i ucrtava objekte nakon ovjere plana od strane državnih institucija. Jer to niko ne kontroliše.
Nakon ignorisanja svih njihovih primjedbi, mještani Reževića spremaju inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za poništenje netom usvojene Studije lokacije Rijeka Reževići.
Gotovo sve predstavke koje su građani Budve upućivali Ustavnom sudu kao posljednjoj instanci od koje traže spas za ugroženi kvalitet života i zaštitu za svoju imovinu koja je planski degradirana, bile su uredno – odbačene. Pozivanje na kršenje propisa, na nepoštovanje planova višeg reda, naročito Prostornog plana Crne Gore, pred ovim sudom ništa nije vrijedilo. Ogromni su interesi u igri. Možda će Paštrovići imati više uspjeha.
KRITIČARI NEPOŽELJNI: Da budvanska vlast ne trpi kritike pokazao je verbalni incident koji je obilježio četvrtu sjednicu budvanskog parlamenta.
Predsjednik opštine Rajko Kuljača obrušio se na kritičare budvanskog urbanizma, gradonačelnika susjednog Tivta i poznatog književnika Miljenka Jergovića, koji je bio gost ljetošnjeg Trga pjesnika.
Prvo je odbornik Pokreta za promjene Mihailo Backović u diskusiji oko pomenutih planova rekao: „Rezultat svih naših planova je ovakva Budva, koju nazivaju urbanističkim Frankenštajnom! Gradonačelnik susjednog grada depeesovske političke sedimentacije, (riječ je o gradonačelniku Tivta, Draganu Kankarašu) rekao je da neće dozvoliti budvanizaciju njegovog grada…”
Zatim je citirao riječi Jergovića iz opširnijeg intervjua koji je krajem avgusta objavljen u Vijestima u kome komentariše devastiranje Budve.
„ Dok je hrvatska obala primjerno uređena, čista i pokrivena urbanističkim planovima kojih se ljudi uglavnom drže, slika na crnogorskom dijelu obale, pogotovo kada se prođe Boka Kotorska, zastrašujuća je. Recimo, Budva je u samo nekoliko godina potpuno uništena tom divljačkom betonizacijom, izgradnjom apartmana viletina i hotela. To je strašno, jer je nepopravljivo… Kada čovjek koji je doputovao iz Hrvatske ugleda Budvu , a prije toga i stotine onih džambo plakata na kojima se, uglavnom na ruskom jeziku, oglašava rasprodaja zemlje i stambenog prostora, stiče dojam kako tu žive neki ljudi koji ili nisu svjesni toga što čine ili baš jako ne vole svoju zemlju.”

Uslijedila je žustra reakcija gradonačelnika Kuljače: „Uopšte nemam namjeru da se ugledam i da slušam šta pričaju oni koji su mnogo manje napravili za širu društvenu zajednicu, za svoj grad, nego što sam to napravio ja, neki susjedni gradonačelnici koji nisu dva trotoara napravili svom gradu… Volio bih da vidim direktora Grada teatra, pa da ga ja pitam, sa pozicionih redova, da ipak malo bolje gleda kada bira programe u Gradu teatru i koga sve dovodi…”

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo