Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Garantovano ništa

Objavljeno prije

na

Tužna je sudbina mnogih, pa i izbornih zakona u Crnoj Gori. Ustavni zakon za sprovođenje Ustava Crne Gore još jednom se mijenja kako bi bio produžen rok za usklađivanje pravnog sistema Crne Gore sa Ustavom. Ne zna se koje sve tačno zakone treba uskladiti, ali se zna da je novi rok za usklađivanje Zakona o izboru odbornika i poslanika sa Ustavom 30. april iduće godine. Dva dana prije 22. oktobra, kada je istekao rok, članovi radne grupe za izradu izbornog zakonodavstva objavili su da ne mogu pronaći zajednički model za autentičnu zastupljenost manjina u parlamentu. Kolegijum predsjednika Skupštine odlučio je da zakaže sjednicu parlamenta na kojoj će jedina tačka dnevnog reda biti produženje rokova u Ustavnom zakonu. Šef radne grupe Miodrag Vuković objasnio je da model koji zastupa DPS ima potrebnu dvotrećinsku većinu, ali da je problem što ga ne podržavaju ni predstavnici Albanaca ni Bošnjaka. Sitan manjak. Ustav Crne Gore manjinskim zajednicama jamči ,,pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije”. Trebalo je propisati šta to precizno znači, ali, nekako, ne ide. S vremena na vrijeme, poteže se rasprava na temu da li ,,višak prava”, koja traže pripadnici manjinskih naroda, ugrožava ustavnu odredbu prema kojoj je biračko pravo ,,opšte i jednako”. Ustav, međutim, propisuje i da se “neće smatrati diskriminacijom propisi i uvođenje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju.

Nije se lako snaći oko toga ko je šta predlagao u radnoj grupi i šta su precizno značila različita rješenja. Prema verziji DPS-a u zakonu je trebalo da ostane opšti cenzus od tri odsto, dok bi manjinske partije za ulazak u parlament morale da preskoče umanjeni cenzus ili ,,prirodni prag” od oko 3800 glasova. Partija koja ne pređe taj sniženi cenzus, a dobije najviše glasova među strankama iz svoje manjinske zajednice, sigurno bi dobila jedan mandat. Bošnjačka stranka takođe je predložila da manjinske zajednice, koje u ukupnom broju stanovnika čine od tri do 15 odsto, moraju preći ,,prirodni prag”, ali uz obavezu da se glasovi stranaka koje ne pređu cenzus ne mogu, po D'ontovoj formuli, preliti izvan manjinske zajednice. Glasove ,,prosute” sa manjinskih lista trebalo bi, prema ovom predlogu, sabrati i pretvoriti u jedan mandat.

„Riječ je o zahtjevu koji bi obezbijedio veću proporcionalnost, međutim, on je proglašen problematičnim. Rekli su da je to višak privilegija, ocijenjeno je da nijesmo kooperativni. Vladajuća koalicija je na posljednjim izborima prelivanjem glasova dobila šest mandata”, objašnjava za Monitor poslanik Bošnjačke stranke Kemal Purišić.

Predstavnici albanskih stranaka zahtijevaju da se zadrži postojeći model po kojem za pripadnike te manjine postoji posebna izborna jedinica, iz koje se biraju četiri poslanika.

,,Prema trenutno važećem predlogu nema garantovanih mandata i postoje vrlo realne šanse da se ne ispoštuje Ustav – da u Skupštini ne bude autentičnih predstavnika manjina. Ako se primijeni samo rješenje „prirodnog praga”, od četiri partije koje sa po jednim poslanikom predstavljaju Albance, u Skupštini bi ostala samo jedna. Takvo rješenje je vrlo rizično i ne obezbjeđuje autentičnu zastupljenost”, kaže Kemal Purišić.

U najboljem slučaju partije manjinskih naroda mogle bi dobiti osam do jedanaest garantovanih mandata. Parlament Crne Gore ima 81 poslanika. Ne zvuči ugrožavajuće, ali DPS čuva svakog birača kao zjenicu oka svoga.

Najčešće potezanjem Srpskog nacionalnog savjeta, koji za Srbe traži manjinska prava, tokom rada na izmjenama izbornog zakona, pokušavala se stvoriti slika da bi vlast manjinama obezbijedila garantovane mandate – ali šta ako ih traže Srbi. Kemal Purišić naglašava da srpske stranke izričito tvrde da oni nijesu manjina, te da su spremne da prihvate normu prema kojoj posebna prava mogu koristiti narodi kojih ima manje od deset ili 15 odsto. SNP je saopštio da neće podržati ni jedno rješenje koje ne podrže partije manjinskih naroda.

,,Nije lako naći model koji pokriva od 30 do jednog procenta, a koji bi obuhvatio sve te interese. Moj predlog je da moramo zaštititi građanski koncept države i da svi modeli treba da doprinose njegovoj afirmaciji, uvažavajući specifičnosti”, rekao je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić.

Da je lako – nije. Među evropskim propisima o zaštiti prava manjina ne postoji univerzalni model primjenjiv svuda koji bi se, prosto, mogao prepisati. Svaka zemlja je dužna da pronađe način na koji će, u svojim uslovima, najbolje zaštititi manjinska prava.

Ovdje sve može. Po potrebi, vlast se kune u garantovana prava manjina ili traži zaklon u čuvanju ,,građanske države”. Spremna je, naravno, i da vara. Deset dana uoči referenduma o nezavisnosti Crne Gore parlament je usvojio Zakon o manjinskim pravima i slobodama. Propisivao je da će ,,manjine koje u ukupnom stanovništvu čine od jedan do pet odsto, biti zastupljene u Skupštini sa jednim mandatom, preko predstavnika izabranog sa manjinske izborne liste, dok će manjine koje čine preko pet odsto imati tri zagarantovana mandata u parlamentu”. Trajao je tačno mjesec.

Prošao je referendum, pojavio se Ustavni sud. Sudija izvjestilac Veselin Racković tvrdio je da zakon nije sporan: ,,Određivanje broja poslanika koji bi dobili mandat po posebno postavljenim uslovima nije suprotno Ustavu, jer se radi o specifičnoj grupi koja ima posebnu zaštitu i stvar je države u kojoj će se mjeri ostvariti… Pošto međunarodno pravo priznaje i kolektivna prava, može se zaključiti da ih podrazumijeva i naš ustav… Nemoguća je zaštita pojedinca bez zaštite zajednice kojoj pripada”.

Sud je, ipak, presudio da su garantovani mandati neustavni. Posebne zasluge u toj stvari ubilježio je predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, ranije predsjednik Izvršnog odbora DPS-a.

„Autentičnu zastupljenost imali smo u zakonu , ne i u Ustavu, sad je ima u Ustavu, nema je u zakonu”, presabira Kemal Purišić. Nikad kuće.

Prema njegovim riječima, radna grupa od početka nije prihvatila da se ozbiljno mijenja izborni sistem. „Jednostavno, ne želi se mijenjati ono što daje dobre rezultate i u čemu su razrađeni mehanizmi za izbornu pobjedu”.

Sad, eto imamo novi rok. Dogodine su izbori u preko deset opština. Neko se može sjetiti, opet, da zakone ne treba mijenjati uoči izbora. Nigdje ne piše da se rok ne može ponovo promijeniti. A i da piše – uvijek može da se preškraba.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo