Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SVI NAŠI DANI SIROMAŠTVA: Paket hrane čekaju i po godinu

Objavljeno prije

na

,,Idemo tamo gdje je urgentno. Izdvajamo ljude koji hoće da se obrate medijima za pomoć. U tim slučajevima ispričamo njihovu priču istaknemo broj žiro-računa na koji se mogu uplaćivati donacije. Povežemo ljude kojima je potrebna pomoć sa onima koji bi da doniraju. Licem u lice se puno dobija”, pojašnjava nam Marina Medojević predsjednica NVO Banka hrane Crne Gore.

Prema podacima Monstata u Crnoj Gori ima oko pedeset četiri hiljade siromašnih građana. Naši sagovornici tvrde da su na terenu primjetili da je broj siromašnih mnogo veći. Da je tako kako kažu zvanični podaci, dosad bi dvije i po hiljade volontera, koliko ih je prošlo kroz NVO Banka hrane za šest godina, stigli do skoro svake siromašne osobe u Crnoj Gori. Oni su obišli gotovo trinaest hiljada porodica, skoro pedeset dvije hiljade ljudi.

,,Ljudi nemaju kome da se obrate. Svuda ih prate nemar i ćutanje. Željeli smo da damo svoj doprinos a postali smo nosioci ove vrste pomoći – a nemamo uslova za to “, primjećuje Marina Medojević. Tražili su pomoć od nadležnih ministarstava, primio ih je Filip Vujanović. Konkretnu pomoć od države dosad nisu dobili. Volonteri prikupljaju i sortiraju pomoć i prevoze je. Gorivo i telefon plaćaju iz svog džepa. Nemaju kancelariju.

Iznos za materijalno obezbjeđenje porodice je nehumano nizak: iznosi od šesdeset do sto dvadeset eura. Postoje cijele grupe građana kojima je ova pomoć uskraćena. Prema saznanjima volontera sa terena, u posebno osjetljivom položaju su ljudi srednjih godina koji su radni vijek proveli u nekom od nekadašnjih giganata, a sada propalih preduzeća, koji se i dalje vode kao zaposleni – i nemaju pravo ni na šta. Oni teško mogu naći posao. Tu su i porodice koje su kreditno zadužene i dovedene do propasti. Disbalans između obrazovanja i radnih mjesta koja se nude, mnogima dodatno otežava mogućnost da se zaposle.

,,Siromaštvo prosto dolazi od nezaposlenosti”, kažu volonteri Banke hrane.

Prelistate li novine, pregledate li portale u rubrikama apel za pomoć, naićete na varijacije jedne te iste priče koja jasno ukazuje da pratimo samo negativne zapadnjačke trendove. Samohrane majke su kod nas posebno, i na različite načine, ugrožen dio stanovništva.

Majka četiri djevojčice živi u Podgorici. Pobjegla je od muža koji ju je izbo nožem u stomak, dok je bila trudna s četvrtom djevojčicom. Razlog se da naslutiti.

On je osuđen, nalazi se u zatvoru u Bijelom Polju, gdje ima bar tri obroka dnevno. To se ne može reći za majku i četiri ćerke. Primorana je da traži pomoć od Banke hrane.

U posljednjih nekoliko mjeseci na svim portalima možemo vidjeti fotografije mladih žena okruženih djecom kako mole za pomoć. Kao po pravilu, žive na periferiji Podgorice, u iznamljenim sobičcima ili garsonjerama bez struje ili vode. Žigosane su i odbačene, uskraćene za pomoc od porodica, Poznajući svoje okruženje, one se pravdaju za stradanje koje su doživjele. Plaše se onog čaršijskog: Sigurno je nešto ona kriva. Ne bi on tek tako.

Poplava vapaja za pomoć Banci hrane dovela je do toga da ljudi na pakete hrane i sredstva za higijenu čekaju tako dugo jer se u centrima za socijalni rad siromašnim građanima preporučuje – da se snađu. Deset do petnaest odsto njih su djeca prepuštena sama sebi.

,,Imam izbor: djeci dati da jedu ili živjeti u mraku. Platiti kiriju ili, opet, živjeti u mraku”. Mlada samohrana majka je htjela da ostane anonimna jer je, kaže, njena stvarnost slična mnogima. Ne želi da se djeca stide pred drugarima u školi. ,,Kada se pojave nove igračke, sličice, patike, mobilni telefoni – kako da im objasnim da im to nije potrebno, da će brzo zaboraviti na to, jer će ih zaokupiti nešto drugo. Njihov odgovor je da sva druga djeca to imaju, pa zašto onda oni ne mogu. Zaista, zašto?”

Nije još tražila pomoć od Banke hrane. „Ima ljudi kojima je pomoć potrebnija nego meni, ali uskoro neću imati puno izbora. Sve je skuplje a moja plata ista posljednjih nekoliko godina.”

Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti, objašnjavaju nam iz Udruženja roditelji, ne pruža garancije za materijalno obezbjeđenje samohranim roditeljima. Samohrane majke nerijetko ostaju bez ikakvih primanja. Alimentacija koju ne primaju sprječava ih da ispune uslove za dobijanje socijalne pomoći. Podaci istraživanja Sigurne ženske kuće iz 2014. godine pokazuju da trećina očeva u Crnoj Gori duže od dvije godine nije isplaćivala novac za izdržavanje djece, a 70 odsto duže od godinu.

,,Te žene ne mogu dobiti dječiji dodatak, kao što imaju korisnici Materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP). Ne mogu dobiti besplatno zimovanje na Veruši ili ljetovanje u Sutomoru za svoje dijete”, nabraja naša sagovornica.

Na pitanje šta bismo mogli uraditi kako bi popravili situaciju građana, navode niz sugestija koje su povodom Svjetskog dana socijalne pravde, 20. februara, poslali tadašnjoj ministarki rada i socijalnog staranja Zorici Kovačević.

Prije svega, sugerišu da je neophodno povećati iznose MOP-a za najmanje 50 odsto. Kako sve veći broj siromašnih porodica ne može da izmiruje račune za struju, potrebno je uvesti minimalne kvote električne energije za korisnike MOP-a.

Trebalo bi sankcionisati oštrim kaznama bacanja viškova hrane, te obavezati najveće distributere da viškove hrane doniraju organizacijama civilnog sektora, a izmjenama Pravilnika o PDV-u trebalo bi propisati da će se poreskim obveznicima koji doniraju hranu u svrhu sprečavanja njenog uništavanja, takve donacije priznati kao manjak na koji se neće obračunavati PDV.

Nužno je otvaranje socijalnih prodavnica u kojima bi osnovne životne namirnice bile prodavane po subvencionisanim cijenama korisnicima materijalnog obezbjeđenja, po definisanim kvotama u zavisnosti od broja članova porodice i drugih relevantnih kriterijuma.

Takođe, preporučuju iz ovog udruženja, moramo zakonski regulisati efikasnu naplatu alimentacije, te osigurati korišćenje benificija (besplatna pravna pomoć, subvencije struje) koje imaju korisnici socijalne pomoći – samohranim roditeljima čija alimentacija ne obezbjeđuje minimum egzistencije.

Uvesti besplatnu užinu za sve učenike osnovnih škola, ali i besplatni prevoz đacima iz udaljenih prigradskih i seoskih područja radi rasterećenja budžeta roditelja i stimulisanja nastavka školovanja.

Na kraju, poručili su u pismu ministarki, u saradnji sa lokalnim samoupravama, valja otvoriti Narodne kuhinje u svim gradovima i skloništa za beskućnike. Odgovor nikada nije stigao.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo