Povežite se sa nama

OKO NAS

TIVĆANI NEZADOVOLJNI TURISTIČKOM SEZONOM: Možda bude bolje poslije Mundijala

Objavljeno prije

na

Jul prolazi. Čitajući optimistične najave ogromnog broja turista za ovo ljeto, reklo bi se da crnogorski turizam cvjeta. I ove sezone ponavlja se ista mantra: „Broj turista u Crnoj Gori za nekoliko je procenata veći u odnosu na isti period prošle godine”.

No, sudeći po komentarima mještana Tivta ovogodišnja ljetnja turistička sezona kasni.

„Otkad izdajem smještaj, nikad kasnije nisam našla goste”, kaže Jasna, koja je od početka ljeta imala samo jednu turu gostiju, posljednjih sedam dana prošlog mjeseca. „Sledeća tura dolazi mi od dvadesetog jula, nadam se da će se kasnije situacija poboljšati”.

Ona ne smatra da su visoke cijene uzrok izostanka gostiju jer je, kako navodi, bar kod nje smještaj mnogo povoljniji u odnosu na hotele. „Evo se Svjetsko prvenstvo konačno završilo pa možda ljudi odluče da zamijene televizore plažom”, kaže kroz šalu.

Jasna pretpostavlja da je kašnjenju sezone doprinijeli nepovoljni vremenski uslovi: „Cio jun je bio nepredvidiv. Najave lijepo vrijeme, padne kiša. I obrnuto”.

Anketa koju je nedavno Radio Tivat postavio na svom portalu pokazala je da je od 232 ispitanika, njih 156, odnosno 67,24 odsto, odgovorilo da je nezadovoljno turističkom sezonom. Njih 76, ili u procentima 32,76 odsto odgovorilo je da su zadovoljni.

Iz Turističke organizacije Tivat tvrde, međutim, da je sezona nikad bolja.Prema podacima kojima oni raspolažu, na tivatskoj rivijeri u svim vidovima smještaja boravi nešto više od šest hiljada gostiju, što je za 17 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Izvještaj TO Tivat od 12. jula pokazao je da najviše turista, njih 5.182, odmara u privatnom smještaju, dok je u hotelima 839. U odmaralištima je 127 i u kampovima 50 gostiju. Posjetioci su, prema ovom izvještaju, većinom iz inostranstva.

Iz TO Tivat smatraju da će se broj gostiju narednih dana povećati. Na pitanje Monitora šta je, po njihovom mišljenju, uzrok nezadovoljstva građana nisu odgovorili.

Na slabiju sezonu žale se i radnici u rent-a-car agencijama, čije se prostorije nalaze u okviru tivatskog aerodroma. „Ove godine sezona prilično kasni u poređenju sa prethodnom”, kaže agent rent-a-car agencije Europcar, Ljubomir Samardžić. On objašnjava da su njegove kolege i on prošle godine, zbog velkog posla, u ovom periodu praktično bili zreli za godišnji odmor. „U ovom poslu sam već četiri godine, a ovakvih momenata u julu se baš i ne mogu sjetiti”, kaže Samardžić. „Mi se nadamo da je razlog slabijem broju turista i klijenata bio Mundijal i posjećenost Moskve, u koju je, sudeći po redovima ispred aerodromskih šaltera za čekiranje, posljednjih nedjelja hrlilo dosta ljudi. To je sada završeno, pa očekujemo malo poboljšanje”.

Prema riječima nekoliko turista koji borave u Tivtu najveći problem su gužve u saobraćaju, radovi na putevima i visoke cijene iznajmljivanja ležaljki.

„Kolone od kružnog toka kod kotorske raskrsnice, pa sve do trajekta su nepodnošljive”, kaže Novosađanin Bojan Stanić, koji već nekoliko godina ljetuje u Tivtu. On kroz smijeh dodaje da se ne sjeća da je dolazio u ovaj grad, ni u Crnu Goru, a da nije bilo radova na putu.

„Za odlazak na Plave horizonte, Oblatno i druge plaže do kojih se dolazi preko Krtola, potrebno je ozbiljno strpljenje”, kaže on. „Prvo moraš da imaš sreću da se ne upleteš u gužvu do kružnog toka, a kad skreneš prema Plavim horizontima da moliš Boga da, u najmanju ruku, ne probušiš gumu”.

Asfaltiranje puta, koje traje mjesecima, do najatraktivnijih plaža koje Tivćani i turisti u ovom gradu posjećuju još nije završeno, na opšte nezadovoljstvo i posjetioca i mještana.

Žiteljka Krtola, koja nije željela da joj otkrivamo identitet, smatra da je lošija turistička sezona, između ostalog, posljedica politike lokalne vlasti: „Porto Montenegru bi oprostili dug od skoro šest miliona, a za asfaltiranje puta nemaju novca.”.

Ona smatra da ulaganjem u elitni turizam, osim što Tivat postaje sve manje dostupan svim posjetiocima, gubi identitet koji je nekada imao.„Skoro sve plaže su postale privatne, a ležaljke su od deset eura pa naviše. Nekad se moglo uveče poći kraj mora, družiti se, kupati, a sad čekaš kad će naići čuvar da te otjera”, kaže ona.

Ni prodaja krofni, kojom se ljeti bavi naša sagovornica, nije unosan posao kao prethodne sezone. Razlozi su, po njenom mišljenju, manjak turista i zabrana da prodaje na privatnim plažama: „Porto pun jahti, aerodrom privatnih aviona, a ja jedva kome krofnu da prodam”. Čudno neko ljeto.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo