Povežite se sa nama

OKO NAS

TIVĆANI NEZADOVOLJNI TURISTIČKOM SEZONOM: Možda bude bolje poslije Mundijala

Objavljeno prije

na

Jul prolazi. Čitajući optimistične najave ogromnog broja turista za ovo ljeto, reklo bi se da crnogorski turizam cvjeta. I ove sezone ponavlja se ista mantra: „Broj turista u Crnoj Gori za nekoliko je procenata veći u odnosu na isti period prošle godine”.

No, sudeći po komentarima mještana Tivta ovogodišnja ljetnja turistička sezona kasni.

„Otkad izdajem smještaj, nikad kasnije nisam našla goste”, kaže Jasna, koja je od početka ljeta imala samo jednu turu gostiju, posljednjih sedam dana prošlog mjeseca. „Sledeća tura dolazi mi od dvadesetog jula, nadam se da će se kasnije situacija poboljšati”.

Ona ne smatra da su visoke cijene uzrok izostanka gostiju jer je, kako navodi, bar kod nje smještaj mnogo povoljniji u odnosu na hotele. „Evo se Svjetsko prvenstvo konačno završilo pa možda ljudi odluče da zamijene televizore plažom”, kaže kroz šalu.

Jasna pretpostavlja da je kašnjenju sezone doprinijeli nepovoljni vremenski uslovi: „Cio jun je bio nepredvidiv. Najave lijepo vrijeme, padne kiša. I obrnuto”.

Anketa koju je nedavno Radio Tivat postavio na svom portalu pokazala je da je od 232 ispitanika, njih 156, odnosno 67,24 odsto, odgovorilo da je nezadovoljno turističkom sezonom. Njih 76, ili u procentima 32,76 odsto odgovorilo je da su zadovoljni.

Iz Turističke organizacije Tivat tvrde, međutim, da je sezona nikad bolja.Prema podacima kojima oni raspolažu, na tivatskoj rivijeri u svim vidovima smještaja boravi nešto više od šest hiljada gostiju, što je za 17 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Izvještaj TO Tivat od 12. jula pokazao je da najviše turista, njih 5.182, odmara u privatnom smještaju, dok je u hotelima 839. U odmaralištima je 127 i u kampovima 50 gostiju. Posjetioci su, prema ovom izvještaju, većinom iz inostranstva.

Iz TO Tivat smatraju da će se broj gostiju narednih dana povećati. Na pitanje Monitora šta je, po njihovom mišljenju, uzrok nezadovoljstva građana nisu odgovorili.

Na slabiju sezonu žale se i radnici u rent-a-car agencijama, čije se prostorije nalaze u okviru tivatskog aerodroma. „Ove godine sezona prilično kasni u poređenju sa prethodnom”, kaže agent rent-a-car agencije Europcar, Ljubomir Samardžić. On objašnjava da su njegove kolege i on prošle godine, zbog velkog posla, u ovom periodu praktično bili zreli za godišnji odmor. „U ovom poslu sam već četiri godine, a ovakvih momenata u julu se baš i ne mogu sjetiti”, kaže Samardžić. „Mi se nadamo da je razlog slabijem broju turista i klijenata bio Mundijal i posjećenost Moskve, u koju je, sudeći po redovima ispred aerodromskih šaltera za čekiranje, posljednjih nedjelja hrlilo dosta ljudi. To je sada završeno, pa očekujemo malo poboljšanje”.

Prema riječima nekoliko turista koji borave u Tivtu najveći problem su gužve u saobraćaju, radovi na putevima i visoke cijene iznajmljivanja ležaljki.

„Kolone od kružnog toka kod kotorske raskrsnice, pa sve do trajekta su nepodnošljive”, kaže Novosađanin Bojan Stanić, koji već nekoliko godina ljetuje u Tivtu. On kroz smijeh dodaje da se ne sjeća da je dolazio u ovaj grad, ni u Crnu Goru, a da nije bilo radova na putu.

„Za odlazak na Plave horizonte, Oblatno i druge plaže do kojih se dolazi preko Krtola, potrebno je ozbiljno strpljenje”, kaže on. „Prvo moraš da imaš sreću da se ne upleteš u gužvu do kružnog toka, a kad skreneš prema Plavim horizontima da moliš Boga da, u najmanju ruku, ne probušiš gumu”.

Asfaltiranje puta, koje traje mjesecima, do najatraktivnijih plaža koje Tivćani i turisti u ovom gradu posjećuju još nije završeno, na opšte nezadovoljstvo i posjetioca i mještana.

Žiteljka Krtola, koja nije željela da joj otkrivamo identitet, smatra da je lošija turistička sezona, između ostalog, posljedica politike lokalne vlasti: „Porto Montenegru bi oprostili dug od skoro šest miliona, a za asfaltiranje puta nemaju novca.”.

Ona smatra da ulaganjem u elitni turizam, osim što Tivat postaje sve manje dostupan svim posjetiocima, gubi identitet koji je nekada imao.„Skoro sve plaže su postale privatne, a ležaljke su od deset eura pa naviše. Nekad se moglo uveče poći kraj mora, družiti se, kupati, a sad čekaš kad će naići čuvar da te otjera”, kaže ona.

Ni prodaja krofni, kojom se ljeti bavi naša sagovornica, nije unosan posao kao prethodne sezone. Razlozi su, po njenom mišljenju, manjak turista i zabrana da prodaje na privatnim plažama: „Porto pun jahti, aerodrom privatnih aviona, a ja jedva kome krofnu da prodam”. Čudno neko ljeto.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo