Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: ŠUME I VODE VAN KONTROLE: Tajkuni kao skakavci

Objavljeno prije

na

Zaposlenik kod jednog od crnogorskih šumskih tajkuna pričao je u kafani o tome kako su ovih dana u selu Šekular posjekli smrču nevjerovatnog obima i kako takvu do sada nije vidio.

„Radim šumske poslove decenijama, ali takvu silinu od stabla nijesam vidio. Smrča je u prečniku imala nekoliko metara” – kazao je ovaj čovjek, dok su ga sagovonici s nevjericom slušali.

Da je to, nažalost, istinina Monitoru je potvrdio predsjednik beranske Mjesne zajednice Šekular Veselin Davidović, koji je rekao da su koncesionari ušli u samo središte šuma na tom području.

„Koncesionar Boj komerc iz Andrijevice sada nemilice siječe stoljetna stabla. Onamo gdje se do sada nikada nije sjeklo. Samo u jednom od tih stabala ima na desetine kubika građe. Uništavajući srce ove šume, oni uništavaju prirodu” – kaže Davidović.

Ovaj čovjek koji je podigao glas protiv eksploatacije prirodnih resursa u svom kraju i na noge digao mještane Šekulara, razočarano kaže da polako gube bitku protiv tajkuna.

„Koliko god se mi bunimo, oni tome nimalo ne pridaju značaja. Ispada da im čak i nekako odgovara što ne ćutimo. Oni poslije još silovitije nastupaju i odnose nam, bez ikakve koristi za lokalno stanovništvo, sve naše resurse ispred nosa” – objašnjava Davidović.

Tako su se čuvene šekularske šume na teritoriji beranske opštine, koje je još u svoje vrijeme kralj Nikola zakonom štitio od sječe, davno našle na udaru crnogorskih šumskih tajkuna i prijeti im potpuno uništenje.

Davidović o najezdi tajkuna govori kao o najezdi skakavaca. „Kao pred neku nepogodu”, kaže.

„Samo što smo se izborili s koncesionarima iz Hidroenergije da makar poprave put do središta mjesne zajednice, počela je sezona sječe šume i koncesionari s najvećim mogućim savremenim mašinama i kamionima pod punim utovarom uništavaju taj put. Ne može im se ništa. Ne znam gdje ovo vodi” – upozorava predsjednik Mjesne zajednice Šekular.

Šekular je široki teritorijalni planinski pojas s velikim brojem sela i zaselaka. Široj javnosti postao je poznat onda kada su podigli bunu protiv izgradnje malih elektrana i otimanja istoimene rijeke, odnosno njenog kroćenja i stavljanja u cijevi kilometrima nizvodno.

Taj virus pobune kasnije se proširio na čitav sjever države i kulminirao prošle godine velikim zajedničkim protestima u Plavu.

„Nećemo se dati tako lako. To je naše. Uzimaju iz naših šuma i odvode naše vode, ne pitajući nikoga. Lokalno stanivništvo od toga nema nikave koristi” – kaže Davidović.

Situacija nije bolja ni bilo gdje drugo gdje koncesionari šuma i voda pronađu minimum interesa.

„Tada su prosto nezaustavljivi i ponašaju se kao prave štetočine. Možete vi da pričate i galamite koliko hoćete. Oni tjeraju po svome” – kaže za Monitor beranski drvoprerađivač Radomir Anđić.

Veliki krug pilane ovog privatnog preduzetnika iz Berana zarastao je u travu i korov. Anđić objašnjava da mu je zabranjen pristup državnim šumama i pored toga što je 2011. godine kod Investiciono-razvojnog fonda podigao kredit od pedeset hiljada eura u namjeri da u pilani proširi proizvodnju i uposli nove radnike, ističući da poslije svega nije u stanju da plaća rate kredita i da je bio prinuđen da potpuno zatvori pilanu.

“Ovim poslom sam počeo da se bavim prije 25 godina. Prije sedam-osam godina podigao sam kredit kako bih osavremenio proizvodnju. Tada su mi garantovali da ću moći lako iz državnih šuma da nabavljam sirovinu. Međutim, od toga nije bilo ništa, jer su svih ovih godina pristup državnim šumama imala samo privilegovana lica i privilegovani koncesionari” – tvrdi Anđić.

On kaže da bi mu pravo na koncesije na samo pet hiljada kubika čamovine omogućilo da pokrene mašine i zaposli četrdeset radnika.

“Ne mogu nikako da shvatim da gradu i državi nije u interesu da mi omoguće minimum sirovine, a da zauzvrat zaposlim nekoliko desetina radnika. Obilazili su me i direktor Uprave za šume i direktor Direktorata za šume i ministri. Davali obećanja, i sve se na tome završavalo” – kaže Anđić rezignirano.

Ovaj privrednik „u mirovanju” član je Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, odnosno konzorcijuma DOO Berkom, koji nije dobio koncesije na šume iako je imao mnogo bolju ponudu od privilegovanog preduzeća DOO Nikola. Zato tvrde da je taj konkurs za koncesije za ovu godinu bio namješten.

“Kako drugačije objasniti činjenicu da smo mi imali sve kvalifikacije bolje i bolju ponudu za deset eura po kubiku i da su koncesije date onome ko već desetak godina krčmi šume džabe” – kažu u ovom konzorcijumu.

Iz Novog udruženja drvoprerađivača zatražili su ranije od Vrhovnog državnog tužilaštva da preispita kako su odgovorni u Upravi za šume donijeli odluku o dodjeli koncesija u dijelu gazdinske jedinice Kaludarsko-dapsićke šume, ali naglašavaju da nijesu dobili nikakav odgovor.

„Nas nekoliko udruženih u konzorcijum tražili smo faktički samo mrvice, tek toliko da pokrenemo svoje pogone. Nađite mi u ovom regionu jednu fabriku za preradu drveta da je opremljena kao što je moja. Ja ne mogu da radim, a jedan čovjek može da dobije dvadeset i tri hiljade kubika koncesija. I niko pri tome neće da ga kontroliše” – kaže Anđić.

Miruju i pogoni drugih drvoprerađivača u Beranama, dok jedno preduzeće okreće milione eura.

Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača lako su sračunali koliko je šume posjeklo privilegovano preduzeće DOO Nikola.

„Od kada ima koncesije, posjekao je sedamdeset hiljada kubika drvne mase. U novcu izraženo, to je oko pet miliona eura. Šta se radi sa tim novce i gdje ide, time treba da se bavi tužilaštvo. To su, dakle, poslovi milionskih razmjera. I tu nema šale, tu lete glave” – kažu u ovom Udruženju.

Dok se tako milioni eura prelivaju iz prirodnih resursa u džepove tajkuna, bilo da je riječ o šumama ili rijekama, lokalno stanovništvo samo trpi štete.

U Šekularu su tek iz medija saznali da je Hidroenergija Montenegro iz malih elektrana kojih je u njihovom selu tri, prihodovala čak pet miliona eura. Nijesu znali, kao što ne znaju ni danas, kome da se obrate.

Do osoba, koje se kao vlasnici koncesionih kompanija pojavljuju na papiru, nije lako doći. Sve i da se dođe, koristi nikakve. Papir, kažu, sve trpi, dok neko iz daljine povlači konce i kontroliše milionske poslove u Crnoj Gori.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo