Povežite se sa nama

Izdvojeno

TOKOVI NOVCA IZMEĐU CRNE GORE I RUSIJE: Biznis cvjeta uprkos sanckijama

Objavljeno prije

na

Ruski državljani i kompanije su, do početka rata u Ukrajini,  bili vlasnici preko tri hiljade preduzeća u Crnoj Gori. U međuvremenu je ta brojka znatno uvećana. Samo u sektoru IT industrije imamo više od 300 novoosnovanih firmi čiji vlasnici dolaze iz Rusije i Ukrajine

 

Prema oktobarskim podacima CBCG, iz Rusije je u prvih sedam mjeseci ove godine stiglo više od 66 miliona eura. Skoro polovina tog novca (31,9 miliona) uloženo je u nekretnine. Nešto više od četvrtine ovogodišnjih ruskih investicija (17,6 miliona), odnosno, više od trećine uloženog u nekretnine (12 od 31,9 miliona) stiglo je od početka maja, i pored toga što se početkom aprila Crna Gora pridružila oštrim ekonomskim sankcijama Zapada prema toj zemlji. Dok je zvanična Moskva, početkom marta, Crnu Goru uvrstila u spisak „neprijateljskih zemalja“.

Tako je, konstatuju statističari, zadržan trend prema kome su, od obnove nezavisnosti 2006. godine, ruske investicije u Crnoj Gori uvijek bile iznad 10 odsto ukupnih stranih direktnih investicija.

To potvrđuje i posao zaključen 1. avgusta, zbog čega još nije obuhvaćen zvaničnom statistikom CBCG, kada su Miodrag Daka Davidović i ruski biznismen Aleksandar Mećetin, vlasnik proizvođača alkohola Beluga Grupa, potpisli ugovor o kupoprodaji Neksanove fabrike za proizvodnju alkoholnih piča u Nikšiću. Cijena nije saopštena ali je Mećetin najavio investicije od 50 miliona eura i 300 novih radnih mjesta. Inače, vlasnik Beluga Grupa nije na popisu ruskih državljana prema kojima primjenjuju sankcije EU (i Crne Gore) a njegova kompanija je 2021. bila na Forbsovoj listi ,,200 najvećih privatnih kompanija u Rusiji”.

Prema računici CBCG Rusi/Ruskinje su, od 2006. u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori uložili više od milijardu eura, dok je još makar 500 miliona investirano u privatizovana i novoosnovana preduzeća.

Nezvanični podaci (zvanični ne postoje) pokazuju da su ruski državljani i kompanije, do početka rata u Ukrajini,  bili vlasnici preko tri hiljade preduzeća u Crnoj Gori. U međuvremenu je ta brojka uvećana za više od 1.100 kompanija (podaci Uprave prihoda i carina koji se odnose na period do sredine juna ove godine) koje su osnovali stanovnici zemalja sukobljenih na istoku Evrope, među kojima je samo u sektoru IT industrije više od 300 novoosnovanih firmi (229 osnovali su građani/preduzeća iz Rusije a 104 iz Ukrajine).

U Crnoj Gori je, istovremeno, zabilježen značajan priliv građana/građanki iz Rusije i Ukrajine koji ovdje imaju dozvolu za privremeni ili stalni boravak. Uporedo, raste i broj crnogorskih državljana ruskog porijekla, dobijenog u značajnoj mjeri po osnovu tzv. ekonomskog državljanstva.

U dosadašnjem toku provođenja Programa za sticanje državljanstva posredstvom investicija (počeo 2019. godine) primljeno je više od 750 zahtijeva koji se, uz potencijalne investitore, odnose i na blizu 2.500 članova njihovih porodica. Kroz obrađenih 450 zahtjeva crnogorsko državljanstvo dobilo je više od 1.200 Rusa/Ruskinja, saopštio je krajem septembra direktor Agencije za investicije Mladen Grgić. Nema podataka o broju onih koji čekaju na odlučivanje po njihovim zahtijevima, ali ni provjerljivih i uporedivih informacija o onima koji su već dobili državljanstvo.

Prema podacima objavljenim sredinom godine, Rusi su u Crnoj Gori vlasnici oko 19 hiljada nekretnina i oko četiri miliona kvadrata zemljišta. To je približno 3,5 odsto teritorije Crne Gore koja se, uglavnom, nalazi na primorju. Pretpostavlja se da su, u međuvremenu, te brojke uvećane a jedan dio nekretnina je i prikriven uz pomoć „paravan  vlasnika“ i zamršenih mreža of-šor kompanija.

Globalno gledano, među identifikovanim Rusima koji imaju nekretnine u Crnoj Gori vjerovatno najpoznatiji je Oleg Deripaska, pripadnik kluba milijardera bliskih Vladimiru Putinu.

Deripaska je 2005. postao vlasnik zemljišta na rtu Platamuni, u opštini Kotor, na kojem je njegova kompanija Overseas assets management izgradila luksuzni kompleks od dvije velike i desetak manjih vila, u koji je uložio oko 50 miliona eura. Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić u martu je objelodanio da je  Deripaska tu zemlju, od Fonda za reformu sistema odbrane Srbije i Crne Gore,  kupio za devet eura po kvadratu „iako su samo srećnici mogli da kupe tu zemljište po cijeni 1.000 eura po metru kvadratnom“. Vukšić je dodatno naglasio da je „iz ugla ANB-a bitno da je prodat izuzetno geostrateški bitan kompleks zemljišta“, ali nije mogao da precizira da li se ANB bavi tim slučajem u okviru svojih nadležnosti.

Iste godine Deripaska je, preko mreže of-šor kompanija, kupio i Kombinat aluminijuma, najvećeg robnog izvoznika iz Crne Gore (bankrotirao u međuvremenu) i pokušao da kupi Termoelektranu  u Pljevljima, najvećeg proizvođača struje u državi. Tim povodom u Crnoj Gori je, u više navrata, boravio i aktuelni ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, pokušavajući da pomogne poslovne zamisli svog sunarodnika. DPS je protežirao taj posao ali je on blokiran odlukom Skupštine. Podsjetimo, SDT i danas vodi istragu zbog 135 miliona eura državnih garancija koje je jedna od DPS vlada dala Deripaskinom KAP-u (nezakonito, prema ocjeni Državne revizorske institucije) i koje su potom pale na teret budžeta.

Danas nemamo podataka da li je država Crna Gora, nakon što se Deripaska našao na listi osoba kojima su na Zapadu uvedene sankcije, blokirala njegovu imovinu ili preduzela bilo kakve restriktivne mjere iz tih „paketa“ sankcija.

Početkom vijeka poslove u Crnoj Gori razvija i šef ruskog KGB-a u vrijeme raspada SSSR-a, general Viktor Ivanjenko, koji je većinski vlasnik jednog od najprestižnijih crnogorskih hotela – Splendid u Budvi. Rusko-crnogorska kompanija Montenegro stars vlasnik je tri velika hotela u Budvi i Bečićima – SplendidMontenegro i Blue star. Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, 85 odsto vlasništva je u rukama Ivanjenka koji je nakon služne u KGB- bio i direktora uništenog ruskog giganta Jukos, a crnogorski biznismen Žarko Radulović ima 15 odsto.

Ivanjenka nema na popisu 50-ak osoba obuhvaćenih sankcijama koji se u ovdašnjim medijima, u formi nezvanično, pojavio u aprilu. Prema onome što je dospjelo  do javnosti, na spisku onih kojima je zamrznuta imovina u Crnoj Gori našli su se šef Putinovog kabineta Sergej Ivanov, zamjenik šefa kabineta Predsjedničke administracije Aleksej Gromov, poslanici Dume iz redova Jedinstvene Rusije Viktor KazakovAna KuznjecovaVladimir Vasiljev i Komunističke partije Oleg SmolinOleg LebedevIrina Filatova… Spisak vjerovatno nije konačan.

Nakon objavljivanja prvog, nezvaničnog i jedinog popisa ruskih državljana kojima su uvedene sankcije i(li) blokirana imovina u Crnoj Gori iz Brisela je, krajem aprila, stigla informacija da su se zemlje kandidati za članstvo u EU, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija „usaglasile sa mjerama Savjeta EU o dodavanju na listu sankcija 217 pojedinaca i 18 privrednih subjekata, među kojima su ruski oligarh Oleg Deripaska i ćerke predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina…“.

U Podgorici nije bilo zvaničnih komentara te informacije izuzev što je iz MUP-a, sredinom juna, saopšteno „da su zamrznute 44 nekretnine 34 ruska državljana kojima su prethodno uvedene sankcije“.

Igra skrivalice traje. Tako smo, mimo zvaničnih kanala, obaviješteni da nekretnine u Crnoj Gori ima i glavni moskovski tužilac Denis Popov koji je zastupao optužnicu protiv ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog . Njegova supruga Irina Popova je jedan od suvlasnika hercegnovske firme Monte biser, koja je, prema navodima NVO MANS, u Morinju kupila zemljište na kojem je napravila zgradu sa 11 apartmana dok je u Kolašinu sagradila tri vile površine 540 kvadrata. Tu je i Andrej Malevski, brat Antona Malevskog (Izmailovskog), pokojnog ruskog kralja aluminijuma, optuživanog da je bio vođa moskovske kriminalne grupe Izmailovsko-Golyanovskaya, koji posjeduje velelepnu vilu u Kručima (opština Bar).

Prema zvaničnim podacima MUP-a CG, od početka napada na Ukrajinu u Crnoj Gori za boravak do 90 dana prijavilo se 112.755 državljana Rusije i 50.614 Ukrajinaca. Početkom oktobra, uz dozvolu o privremenom ili stalnom boravku,  ovdje boravi više od 13.500 ruskih i gotovo 11.100 ukrajinskih državljana.

 

Veliki novac i kratko pamćenje

Rusi i njihov novac su tu.  Dok su zvanični odnosi Moskve i Podgorice bili čas dobri čas loši.

Početkom novog milenijuma, 2001. Ruska Federacija je stavila Crnu Goru na spisak zemalja osumnjičenih za pranje novca. Zvanični podaci tada su govorili da su ruske banke na računima svojih of-šor podružnica u Crnoj Gori držale između 2,5 i 4 milijarde dolara. Kada su nakon Rusa, i Amerikanci ukazali na taj „fenomen“ završena je crnogorska of-šor priča.

Nedugo zatim, u septembru 2004. formiran je Međuvladin komitet za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju između Crne Gore i Ruske Federacije. Kopredsjednici su bili general Sergej Šojgu s ruske strane, i Milan Roćen, bivši ambasador u Moskvi, i nezaobilazan akter svih rusko-crnogorskih biiznis priča.

Pa novo zahlađenje, nakon referenduma i početka globalne ekonomske krize.

,,Crnogorski političari imaju kratko pamćenje”, požalio se u jeku krize bivši ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko. ,,Visoki crnogorski zvaničnici su nas 2005. bukvalno preklinjali da podržimo slabu crnogorsku ekonomiju investicijama, a sada nas istjeruju”.

Negdje u to vrijeme, 2007., EU je naručila studiju Ruski ekonomski prodor u Crnu Goru, pokušavajući da shvati motive i posljedice seobe ruskog kapitala na obalu Jadrana. Dok su vlasti u Moskvi, od Univerziteta Lomonosov, zatražile referat na temu Crna Gora – cijena evropskih integracija.

Novo poboljšanje odnosa ozvaničeno je u septembru 2011. Kada su vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) i Putinova Jedinstvena Rusija potpisale ugovor o saradnji. Onda se Crna Gora nedvosmisleno okrenula ka NATO-u. Rusija traži nove partnere u Crnoj Gori. U februaru 2016. u Moskvi je potpisan sporazum o zajedničkom djelovanju Jedinstvene Rusije i Nove srpske demokratije (NOVA). Predsjednik Nove Andrija Mandić je tom prilikom kazao da vjeruje da će nakon promjene vlasti, Crnu Goru zapljusnuti novi investicioni ciklus iz Rusije, i da će se u Crnu Goru uliti milijarde eura.

Predrag NIKOLIĆ

Tekst je dio projekta DPNCG koji finansira Ambasada SAD-a u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD-a.

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo