Povežite se sa nama

Izdvojeno

TOKOVI NOVCA IZMEĐU CRNE GORE I RUSIJE: Biznis cvjeta uprkos sanckijama

Objavljeno prije

na

Ruski državljani i kompanije su, do početka rata u Ukrajini,  bili vlasnici preko tri hiljade preduzeća u Crnoj Gori. U međuvremenu je ta brojka znatno uvećana. Samo u sektoru IT industrije imamo više od 300 novoosnovanih firmi čiji vlasnici dolaze iz Rusije i Ukrajine

 

Prema oktobarskim podacima CBCG, iz Rusije je u prvih sedam mjeseci ove godine stiglo više od 66 miliona eura. Skoro polovina tog novca (31,9 miliona) uloženo je u nekretnine. Nešto više od četvrtine ovogodišnjih ruskih investicija (17,6 miliona), odnosno, više od trećine uloženog u nekretnine (12 od 31,9 miliona) stiglo je od početka maja, i pored toga što se početkom aprila Crna Gora pridružila oštrim ekonomskim sankcijama Zapada prema toj zemlji. Dok je zvanična Moskva, početkom marta, Crnu Goru uvrstila u spisak „neprijateljskih zemalja“.

Tako je, konstatuju statističari, zadržan trend prema kome su, od obnove nezavisnosti 2006. godine, ruske investicije u Crnoj Gori uvijek bile iznad 10 odsto ukupnih stranih direktnih investicija.

To potvrđuje i posao zaključen 1. avgusta, zbog čega još nije obuhvaćen zvaničnom statistikom CBCG, kada su Miodrag Daka Davidović i ruski biznismen Aleksandar Mećetin, vlasnik proizvođača alkohola Beluga Grupa, potpisli ugovor o kupoprodaji Neksanove fabrike za proizvodnju alkoholnih piča u Nikšiću. Cijena nije saopštena ali je Mećetin najavio investicije od 50 miliona eura i 300 novih radnih mjesta. Inače, vlasnik Beluga Grupa nije na popisu ruskih državljana prema kojima primjenjuju sankcije EU (i Crne Gore) a njegova kompanija je 2021. bila na Forbsovoj listi ,,200 najvećih privatnih kompanija u Rusiji”.

Prema računici CBCG Rusi/Ruskinje su, od 2006. u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori uložili više od milijardu eura, dok je još makar 500 miliona investirano u privatizovana i novoosnovana preduzeća.

Nezvanični podaci (zvanični ne postoje) pokazuju da su ruski državljani i kompanije, do početka rata u Ukrajini,  bili vlasnici preko tri hiljade preduzeća u Crnoj Gori. U međuvremenu je ta brojka uvećana za više od 1.100 kompanija (podaci Uprave prihoda i carina koji se odnose na period do sredine juna ove godine) koje su osnovali stanovnici zemalja sukobljenih na istoku Evrope, među kojima je samo u sektoru IT industrije više od 300 novoosnovanih firmi (229 osnovali su građani/preduzeća iz Rusije a 104 iz Ukrajine).

U Crnoj Gori je, istovremeno, zabilježen značajan priliv građana/građanki iz Rusije i Ukrajine koji ovdje imaju dozvolu za privremeni ili stalni boravak. Uporedo, raste i broj crnogorskih državljana ruskog porijekla, dobijenog u značajnoj mjeri po osnovu tzv. ekonomskog državljanstva.

U dosadašnjem toku provođenja Programa za sticanje državljanstva posredstvom investicija (počeo 2019. godine) primljeno je više od 750 zahtijeva koji se, uz potencijalne investitore, odnose i na blizu 2.500 članova njihovih porodica. Kroz obrađenih 450 zahtjeva crnogorsko državljanstvo dobilo je više od 1.200 Rusa/Ruskinja, saopštio je krajem septembra direktor Agencije za investicije Mladen Grgić. Nema podataka o broju onih koji čekaju na odlučivanje po njihovim zahtijevima, ali ni provjerljivih i uporedivih informacija o onima koji su već dobili državljanstvo.

Prema podacima objavljenim sredinom godine, Rusi su u Crnoj Gori vlasnici oko 19 hiljada nekretnina i oko četiri miliona kvadrata zemljišta. To je približno 3,5 odsto teritorije Crne Gore koja se, uglavnom, nalazi na primorju. Pretpostavlja se da su, u međuvremenu, te brojke uvećane a jedan dio nekretnina je i prikriven uz pomoć „paravan  vlasnika“ i zamršenih mreža of-šor kompanija.

Globalno gledano, među identifikovanim Rusima koji imaju nekretnine u Crnoj Gori vjerovatno najpoznatiji je Oleg Deripaska, pripadnik kluba milijardera bliskih Vladimiru Putinu.

Deripaska je 2005. postao vlasnik zemljišta na rtu Platamuni, u opštini Kotor, na kojem je njegova kompanija Overseas assets management izgradila luksuzni kompleks od dvije velike i desetak manjih vila, u koji je uložio oko 50 miliona eura. Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić u martu je objelodanio da je  Deripaska tu zemlju, od Fonda za reformu sistema odbrane Srbije i Crne Gore,  kupio za devet eura po kvadratu „iako su samo srećnici mogli da kupe tu zemljište po cijeni 1.000 eura po metru kvadratnom“. Vukšić je dodatno naglasio da je „iz ugla ANB-a bitno da je prodat izuzetno geostrateški bitan kompleks zemljišta“, ali nije mogao da precizira da li se ANB bavi tim slučajem u okviru svojih nadležnosti.

Iste godine Deripaska je, preko mreže of-šor kompanija, kupio i Kombinat aluminijuma, najvećeg robnog izvoznika iz Crne Gore (bankrotirao u međuvremenu) i pokušao da kupi Termoelektranu  u Pljevljima, najvećeg proizvođača struje u državi. Tim povodom u Crnoj Gori je, u više navrata, boravio i aktuelni ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, pokušavajući da pomogne poslovne zamisli svog sunarodnika. DPS je protežirao taj posao ali je on blokiran odlukom Skupštine. Podsjetimo, SDT i danas vodi istragu zbog 135 miliona eura državnih garancija koje je jedna od DPS vlada dala Deripaskinom KAP-u (nezakonito, prema ocjeni Državne revizorske institucije) i koje su potom pale na teret budžeta.

Danas nemamo podataka da li je država Crna Gora, nakon što se Deripaska našao na listi osoba kojima su na Zapadu uvedene sankcije, blokirala njegovu imovinu ili preduzela bilo kakve restriktivne mjere iz tih „paketa“ sankcija.

Početkom vijeka poslove u Crnoj Gori razvija i šef ruskog KGB-a u vrijeme raspada SSSR-a, general Viktor Ivanjenko, koji je većinski vlasnik jednog od najprestižnijih crnogorskih hotela – Splendid u Budvi. Rusko-crnogorska kompanija Montenegro stars vlasnik je tri velika hotela u Budvi i Bečićima – SplendidMontenegro i Blue star. Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, 85 odsto vlasništva je u rukama Ivanjenka koji je nakon služne u KGB- bio i direktora uništenog ruskog giganta Jukos, a crnogorski biznismen Žarko Radulović ima 15 odsto.

Ivanjenka nema na popisu 50-ak osoba obuhvaćenih sankcijama koji se u ovdašnjim medijima, u formi nezvanično, pojavio u aprilu. Prema onome što je dospjelo  do javnosti, na spisku onih kojima je zamrznuta imovina u Crnoj Gori našli su se šef Putinovog kabineta Sergej Ivanov, zamjenik šefa kabineta Predsjedničke administracije Aleksej Gromov, poslanici Dume iz redova Jedinstvene Rusije Viktor KazakovAna KuznjecovaVladimir Vasiljev i Komunističke partije Oleg SmolinOleg LebedevIrina Filatova… Spisak vjerovatno nije konačan.

Nakon objavljivanja prvog, nezvaničnog i jedinog popisa ruskih državljana kojima su uvedene sankcije i(li) blokirana imovina u Crnoj Gori iz Brisela je, krajem aprila, stigla informacija da su se zemlje kandidati za članstvo u EU, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija „usaglasile sa mjerama Savjeta EU o dodavanju na listu sankcija 217 pojedinaca i 18 privrednih subjekata, među kojima su ruski oligarh Oleg Deripaska i ćerke predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina…“.

U Podgorici nije bilo zvaničnih komentara te informacije izuzev što je iz MUP-a, sredinom juna, saopšteno „da su zamrznute 44 nekretnine 34 ruska državljana kojima su prethodno uvedene sankcije“.

Igra skrivalice traje. Tako smo, mimo zvaničnih kanala, obaviješteni da nekretnine u Crnoj Gori ima i glavni moskovski tužilac Denis Popov koji je zastupao optužnicu protiv ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog . Njegova supruga Irina Popova je jedan od suvlasnika hercegnovske firme Monte biser, koja je, prema navodima NVO MANS, u Morinju kupila zemljište na kojem je napravila zgradu sa 11 apartmana dok je u Kolašinu sagradila tri vile površine 540 kvadrata. Tu je i Andrej Malevski, brat Antona Malevskog (Izmailovskog), pokojnog ruskog kralja aluminijuma, optuživanog da je bio vođa moskovske kriminalne grupe Izmailovsko-Golyanovskaya, koji posjeduje velelepnu vilu u Kručima (opština Bar).

Prema zvaničnim podacima MUP-a CG, od početka napada na Ukrajinu u Crnoj Gori za boravak do 90 dana prijavilo se 112.755 državljana Rusije i 50.614 Ukrajinaca. Početkom oktobra, uz dozvolu o privremenom ili stalnom boravku,  ovdje boravi više od 13.500 ruskih i gotovo 11.100 ukrajinskih državljana.

 

Veliki novac i kratko pamćenje

Rusi i njihov novac su tu.  Dok su zvanični odnosi Moskve i Podgorice bili čas dobri čas loši.

Početkom novog milenijuma, 2001. Ruska Federacija je stavila Crnu Goru na spisak zemalja osumnjičenih za pranje novca. Zvanični podaci tada su govorili da su ruske banke na računima svojih of-šor podružnica u Crnoj Gori držale između 2,5 i 4 milijarde dolara. Kada su nakon Rusa, i Amerikanci ukazali na taj „fenomen“ završena je crnogorska of-šor priča.

Nedugo zatim, u septembru 2004. formiran je Međuvladin komitet za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju između Crne Gore i Ruske Federacije. Kopredsjednici su bili general Sergej Šojgu s ruske strane, i Milan Roćen, bivši ambasador u Moskvi, i nezaobilazan akter svih rusko-crnogorskih biiznis priča.

Pa novo zahlađenje, nakon referenduma i početka globalne ekonomske krize.

,,Crnogorski političari imaju kratko pamćenje”, požalio se u jeku krize bivši ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko. ,,Visoki crnogorski zvaničnici su nas 2005. bukvalno preklinjali da podržimo slabu crnogorsku ekonomiju investicijama, a sada nas istjeruju”.

Negdje u to vrijeme, 2007., EU je naručila studiju Ruski ekonomski prodor u Crnu Goru, pokušavajući da shvati motive i posljedice seobe ruskog kapitala na obalu Jadrana. Dok su vlasti u Moskvi, od Univerziteta Lomonosov, zatražile referat na temu Crna Gora – cijena evropskih integracija.

Novo poboljšanje odnosa ozvaničeno je u septembru 2011. Kada su vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) i Putinova Jedinstvena Rusija potpisale ugovor o saradnji. Onda se Crna Gora nedvosmisleno okrenula ka NATO-u. Rusija traži nove partnere u Crnoj Gori. U februaru 2016. u Moskvi je potpisan sporazum o zajedničkom djelovanju Jedinstvene Rusije i Nove srpske demokratije (NOVA). Predsjednik Nove Andrija Mandić je tom prilikom kazao da vjeruje da će nakon promjene vlasti, Crnu Goru zapljusnuti novi investicioni ciklus iz Rusije, i da će se u Crnu Goru uliti milijarde eura.

Predrag NIKOLIĆ

Tekst je dio projekta DPNCG koji finansira Ambasada SAD-a u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD-a.

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo