Povežite se sa nama

Izdvojeno

TORTURA POLICIJE: Odgovorni u policiji ne snose odgovornost

Objavljeno prije

na

Bivši crnogorski reprezentativac Damir Kojašević doživio je maltretiranje od policije ispred škole dok je čekao sina. On tvrdi da su ga nakon incidenta policajci molili da ih ne prijavi, očigledno uvidjevši da je riječ o uglednoj javnoj ličnosti koja bi mogla podići prašinu. Pamte  se i ranije policijske torture. Ni u jednom od ovih slučajeva nije ustanovljena odgovornost najodgovornijih u lancu komande

 

Podgoričanin Damir Kojašević odvezao se tog petka do Osnovne škole „Marko Miljanov“ na Koniku kako bi pokupio dijete nakon časova. Kada se zaustavio uz ogradu škole iza njega se zaustavilo policijsko vozilo sa plavom rotacijom.

Dva uniformisana policajca naredila su mu da izađe. Policajci su mu tražili lične podatke i pitali ga da li ima šta da prijavi. Naizgled kulturan razgovor pretvorio se u maltretiranje kada je Kojašević otvorio vrata svog automobila. Dobio je par udaraca u glavu i policajci su ga odvukli iza automobila uz gurkanje i nasilje.  Kojošević umjesto uobičajene vožnje sa sinom iz škole doživio je torturu policije ispred škole, koju pohađa njegovo dijete. A sve pred kamerama, čije je snimke vidjela cijela crnogorska javnost.

Kojaševiću je jedna ruka bila u gipsu. Dva dana ranije slomio ju je na fudbalskoj utakmici. Riječ je o profesionalnom fudbaleru i bivšem reprezentativcu Crne Gore. Ne stoji kasnija tvrdnja jednog od sindikata policije da su njihove kolege mogle osjetiti ugroženost da primijene takvo nasilje.

Crnogorski sportista tvrdi da su ga nakon incidenta policajci molili da ih ne prijavi. Očigledno uvidjevši da je riječ o uglednoj javnoj ličnosti koja bi mogla podići prašinu. U početku im je udovoljio, ali se predomislio kada je na video snimku ugledao sebe kako biva maltretiran od strane uniformisanih službenika čija je dužnost da ga štite. „Niti sam se opirao, niti sam se svađao sa njima. Bukvalno ništa nisam uradio, ljudi su me maltretirali. Poslije su me zvali da ih ne prijavim, da ih poštedim, ali neću. Hoću da izađe na vidjelo i da se vidi kako ljudi rade i što rade od naroda”, ispričao je Kajošević koji trenuto igra za danilovgradski klub Iskra.

Pamate  se i ranije policijske torture.  Od razbijanja demonstracija Demokratskog fronta, kada je brutalno prebijen Mijo Martinović, takođe sportski radnik, pa do pojedinačnih slučajeva kada su u mraku policijskih stanica, pred isključenim kamerama, prebijani osumnjičeni i svjedoci. Posljednji takav slučaj je tortura tri osumnjičena i navodnog svjedoka podmetanja bombe ispred kuće bivšeg operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića. Zbog toga je počeo sudski postupak protiv policajaca.  Ni u jednom od ovih slučajeva nije ustanovljena odgovornost najodgovornijih u lancu komande.

Policija je saopštila da ispituje okolnosti i utvrđuje odgovornost policijskih službenika za koje se sumnja da su udarali i maltretirali Kojaševića. Saopšteno je  da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu upoznato sa snimkom i da još odlučuje da li će policijski službenici biti privremeno udaljeni sa posla. Savjet za građansku kontrolu rada policije je saopštio da nema opravdanja za primjenu nezakonitih sredstva prinude i njihovo prekoračenje, ,,na što snimak očigledno ukazuje’“. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je na Twiteru objavio da će biti sankcionisan svako ko zloupotrijebi uniformu. ,,Policijski službenici su servis građana, pojedinci neće ukaljati časnu i odgovornu profesiju,” naveo je Adžić. Vidjećemo.

Nevladina organizacija Građanska alijansa je osudila ,,neprofesionalno postupanje” policijskih službenika prema crnogorskom reprezentativcu Damiru Kojaševiću, konstatujući da se radi o kršenju Kodeksa policijske etike. Više političkih partija je tražilo hitnu istragu u odnosu na ovaj događaj i motiv neprofesionalnog ponašanja policajaca.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori sumnja da je fudbaler napadnut zbog svoje religijske i nacionalne pripadnosti. On je na Twitteru saopštio da je policija tukla poznatog crnogorsko fudbalera Kojaševića sa porukom: ,,Dobro došli u devedesete”.

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić  na snimku vidi ugroženost policajaca. On kaže da Uprava policije uzalud govori da će sprovesti  nepristrasnu istragu čitavog slučaja, jer to mnogi ,,ne čuju” i ,,ne žele da čuju”.

Ovo nije prvi put da sindikalne organizacije policije relativizuju torturu policije nad građanima. Slično se desilo nakon što su u centru Podgorice, ispred tadašnjeg restorana Bajice, pripadnici interventne jedinice brutalno pretukli grupu građana. Nakon toga je Sinidkat policije protestovao ispred zgrade Osnovnog suda. I tada su tražili poštovanje prezumpcije nevinosti.

Kojašević je najavio tužbu protiv policije. To bi bila još jedna po osnovu koje bi građani iz svog džepa platili za neprofesionalnost, neetičnost i brutalnost policije.

 

Savjet: U Upravi policije vlada  kultura ćutanja

U cilju jačanja borbe protiv nekažnjivosti, Savjet za građansku kontrolu rada policije o slučaju je upoznao Vrhovno državno tužilaštvo kako bi nadležni državni tužilac ocijenio da li u radnjama policijsklih službenika prema građaninu Kojaševiću ima i bića krivičnog djela zlostavljanja. Oni su pozdravili reakciju rukovodstva Uprave policije koje je naložilo provjere navoda građanina Kojaševića.

,,Ali do toga je došlo tek pošto je jedan nezavisni medij objavio snimak zlostavljanja. To ukazuje da je i dalje u Upravi policije prisutna kultura ćutanja i da ništa, i pored obećanja, nije učinjeno na njenom prevazilaženju i jačanju odgovornosti. U tome je ključna i odgovornost nadležnih starješina koji opet navodno nijesu blagovremeno upoznati sa neprofesionalnim i protivzakonitim postupanjem svojih službenika”, navodi se u saopštenju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo