Povežite se sa nama

Izdvojeno

TORTURA POLICIJE: Odgovorni u policiji ne snose odgovornost

Objavljeno prije

na

Bivši crnogorski reprezentativac Damir Kojašević doživio je maltretiranje od policije ispred škole dok je čekao sina. On tvrdi da su ga nakon incidenta policajci molili da ih ne prijavi, očigledno uvidjevši da je riječ o uglednoj javnoj ličnosti koja bi mogla podići prašinu. Pamte  se i ranije policijske torture. Ni u jednom od ovih slučajeva nije ustanovljena odgovornost najodgovornijih u lancu komande

 

Podgoričanin Damir Kojašević odvezao se tog petka do Osnovne škole „Marko Miljanov“ na Koniku kako bi pokupio dijete nakon časova. Kada se zaustavio uz ogradu škole iza njega se zaustavilo policijsko vozilo sa plavom rotacijom.

Dva uniformisana policajca naredila su mu da izađe. Policajci su mu tražili lične podatke i pitali ga da li ima šta da prijavi. Naizgled kulturan razgovor pretvorio se u maltretiranje kada je Kojašević otvorio vrata svog automobila. Dobio je par udaraca u glavu i policajci su ga odvukli iza automobila uz gurkanje i nasilje.  Kojošević umjesto uobičajene vožnje sa sinom iz škole doživio je torturu policije ispred škole, koju pohađa njegovo dijete. A sve pred kamerama, čije je snimke vidjela cijela crnogorska javnost.

Kojaševiću je jedna ruka bila u gipsu. Dva dana ranije slomio ju je na fudbalskoj utakmici. Riječ je o profesionalnom fudbaleru i bivšem reprezentativcu Crne Gore. Ne stoji kasnija tvrdnja jednog od sindikata policije da su njihove kolege mogle osjetiti ugroženost da primijene takvo nasilje.

Crnogorski sportista tvrdi da su ga nakon incidenta policajci molili da ih ne prijavi. Očigledno uvidjevši da je riječ o uglednoj javnoj ličnosti koja bi mogla podići prašinu. U početku im je udovoljio, ali se predomislio kada je na video snimku ugledao sebe kako biva maltretiran od strane uniformisanih službenika čija je dužnost da ga štite. „Niti sam se opirao, niti sam se svađao sa njima. Bukvalno ništa nisam uradio, ljudi su me maltretirali. Poslije su me zvali da ih ne prijavim, da ih poštedim, ali neću. Hoću da izađe na vidjelo i da se vidi kako ljudi rade i što rade od naroda”, ispričao je Kajošević koji trenuto igra za danilovgradski klub Iskra.

Pamate  se i ranije policijske torture.  Od razbijanja demonstracija Demokratskog fronta, kada je brutalno prebijen Mijo Martinović, takođe sportski radnik, pa do pojedinačnih slučajeva kada su u mraku policijskih stanica, pred isključenim kamerama, prebijani osumnjičeni i svjedoci. Posljednji takav slučaj je tortura tri osumnjičena i navodnog svjedoka podmetanja bombe ispred kuće bivšeg operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića. Zbog toga je počeo sudski postupak protiv policajaca.  Ni u jednom od ovih slučajeva nije ustanovljena odgovornost najodgovornijih u lancu komande.

Policija je saopštila da ispituje okolnosti i utvrđuje odgovornost policijskih službenika za koje se sumnja da su udarali i maltretirali Kojaševića. Saopšteno je  da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu upoznato sa snimkom i da još odlučuje da li će policijski službenici biti privremeno udaljeni sa posla. Savjet za građansku kontrolu rada policije je saopštio da nema opravdanja za primjenu nezakonitih sredstva prinude i njihovo prekoračenje, ,,na što snimak očigledno ukazuje'“. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je na Twiteru objavio da će biti sankcionisan svako ko zloupotrijebi uniformu. ,,Policijski službenici su servis građana, pojedinci neće ukaljati časnu i odgovornu profesiju,” naveo je Adžić. Vidjećemo.

Nevladina organizacija Građanska alijansa je osudila ,,neprofesionalno postupanje” policijskih službenika prema crnogorskom reprezentativcu Damiru Kojaševiću, konstatujući da se radi o kršenju Kodeksa policijske etike. Više političkih partija je tražilo hitnu istragu u odnosu na ovaj događaj i motiv neprofesionalnog ponašanja policajaca.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori sumnja da je fudbaler napadnut zbog svoje religijske i nacionalne pripadnosti. On je na Twitteru saopštio da je policija tukla poznatog crnogorsko fudbalera Kojaševića sa porukom: ,,Dobro došli u devedesete”.

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić  na snimku vidi ugroženost policajaca. On kaže da Uprava policije uzalud govori da će sprovesti  nepristrasnu istragu čitavog slučaja, jer to mnogi ,,ne čuju” i ,,ne žele da čuju”.

Ovo nije prvi put da sindikalne organizacije policije relativizuju torturu policije nad građanima. Slično se desilo nakon što su u centru Podgorice, ispred tadašnjeg restorana Bajice, pripadnici interventne jedinice brutalno pretukli grupu građana. Nakon toga je Sinidkat policije protestovao ispred zgrade Osnovnog suda. I tada su tražili poštovanje prezumpcije nevinosti.

Kojašević je najavio tužbu protiv policije. To bi bila još jedna po osnovu koje bi građani iz svog džepa platili za neprofesionalnost, neetičnost i brutalnost policije.

 

Savjet: U Upravi policije vlada  kultura ćutanja

U cilju jačanja borbe protiv nekažnjivosti, Savjet za građansku kontrolu rada policije o slučaju je upoznao Vrhovno državno tužilaštvo kako bi nadležni državni tužilac ocijenio da li u radnjama policijsklih službenika prema građaninu Kojaševiću ima i bića krivičnog djela zlostavljanja. Oni su pozdravili reakciju rukovodstva Uprave policije koje je naložilo provjere navoda građanina Kojaševića.

,,Ali do toga je došlo tek pošto je jedan nezavisni medij objavio snimak zlostavljanja. To ukazuje da je i dalje u Upravi policije prisutna kultura ćutanja i da ništa, i pored obećanja, nije učinjeno na njenom prevazilaženju i jačanju odgovornosti. U tome je ključna i odgovornost nadležnih starješina koji opet navodno nijesu blagovremeno upoznati sa neprofesionalnim i protivzakonitim postupanjem svojih službenika”, navodi se u saopštenju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo