Povežite se sa nama

INTERVJU

DENIS ČARKADŽIĆ, POLITIKOLOG I POLITIČKI ANALITIČAR: Zapad je dugo potcjenjivao uticaj Rusije u BiH

Objavljeno prije

na

Zašto etnoelite u BIH ne žele normalno uređenu zemlju odavno je jasno, ali je ključno pitanje zašto dobar dio Zapada ovoreno ili u rukavicama koketira s njima

 

MONITOR: Izbori u BiH su završeni. Kako ocjenjujete njihove rezultate kao i nivo zakonitosti?

ČARKADŽIĆ: Što se rezultata tiče, nije bilo iznenađenja. Jedina bitna promjena u odnosu na 2018. godinu je pobjeda kandidata SDP-a BiH, Denisa Bećirovića, protiv Bakira Izetbegovića, ali i ona je bila očekivana s obzirom da je Bećirovića podržalo 11 politčkih subjekata. Kada je riječ o intergitetu Izbornog procesa, on je i ovoga puta više nego upitan i tako će ostati sve dok se ne promijeni način izbora biračkih odbora čijim se sastavima trguje, a zakon je takav da je to skoro nemoguće dokazati. To je rak rana izbornog procesa u BiH i mjesto gdje se odigravaju ključne izborne malverzacije u smislu krađe glasova. Sve dok se to ne riješi na pravi način, nikakav CIK tu neće moći pomoći. Jedan od načina da se to riješi je uvođenje elektronskog glasanja.

MONITOR: Denis Bećirović je najistaknutije novo lice poslije ovih izbora. Kao kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda glatko je pobijedio Bakira Izetbegovića. Može li se očekivati da njegovim ulaskom u Predsjedništvo dođu do većeg izražaja objedinjujući interesi svih građanki i građana u BiH?

ČARKADŽIĆ: Treba reći da njegov prethodnik, Bakir Izetbegović tokom svog mandata nije činio ništa čime bi pogoršao odnose BiH i Srbije, tako da, što se tiče poboljšanja odnosa, smatram da je loptica i sada, kao i ranije, u Beogradu. Kada su objedinjavajući interesi svih građana u BiH u pitanju, to su u prvom redu osiguravanje stabilnosti i vladavina prava. U tom kontekstu smatram da su NATO integracije ključne. Temelj za njih postavio je odlazeći sastav Predsjedništva BiH usvajajem Programa reformi BiH nakon što je naša zemlja primljena u MAP. Kako će se stvari dalje razvijati u tom smislu ostaje da se vidi, a nadam se da će Bećirović znati odgovoriti toj vrsti izazova.

MONITOR: Srbija i Hrvatska tvrde da nastupaju kao države-garanti sprovođenja Dejtonskog sporazuma. Hrvatska, faktički, traži treći entitet, a Dodik sada izjavljuje da se sa Draganom Čovićem već dogovorio o zajedničkom nastupu pri formiranju centralne vlasti BiH. Postoji li u BiH relevantna politička i društvena snaga koja bi postala preprekom negativnim uticajima sa strane?

ČARKADŽIĆ: Srbija i Hrvatska nisu nikakvi garanti Dejtonskog sporazuma, već „potpisnice”, „sudionice” i „strane” u Dejtonskom sporazumu. U BiH postoje političke i društvene snage koje se suprotstavljaju negativnim vanjskim uticajima, ali ključni problem s tim u vezi je politički sistem u BiH koji daje široke mogućnosti i nebrojene mehanizme za djelovanje, a sa njima i zaštitu, onima koji neskriveno rade za interese susjednih, ali i nekih drugih zemalja. Iz tog razloga su političkim akterima koji čine sve da zaštite inerese svoje zemlje, Bosne i Hercegovine, ruke često vezane, ili su im mogućnosti da to čine u punom kapacitietu ograničene. Sve dok je politički sistem u BiH takav, mogućnosti da susjedne zemlje na najdirektniji mogući način utiču na procese u našoj zemlji bit će velike, i ne treba imati sumnju da će ih one nastaviti koristiti, uz najužu saradnju sa svojim filijalama.

MONITOR: Ako je Dejtonski sporazum, kako to neki tumače, tek sporazum čiji je prevashodni cilj bio da se prekine rat, da li bi za neki novi sporazum o unutrašnjem uređenju BiH bio neophodan neki Dejton 2?

ČARKADŽIĆ: BiH je suverena država sa svojim institucjama i Ustavom i bilo kakav Dejton dva u smislu nekave međunarodne konferencije na kojoj bi se odlučivalo o njenom uređenju nije moguć. Između ostalog, i iz ranije navedenog citata presuda Suda za ljudska prava u Strazburu, jasno je kojim putem ona ne samo da treba, već mora ići, s obzirom na to da su navedene presude obavezujuće i natkrovljuju ustavnu legislativu svake zemlje, pa tako i BiH. Dakle građansko uređenje je obaveza i jedino sukladno sa opštim demokratskim standardima i načelima. Postojeće stanje je takvo jer je ustanovljeno Dejtonom a koji je, pored određenih pozitivnih elemenata, savršena platforma prvo za opstanak, a vrijeme je pokazalo i za jačanje etnonacionalnih snaga, što borbu za građansko uređenje, na kakvom čitav normalan svijet egzistira, čini teškom, ali ne i nemogućom. Zašto etnoelite ne žele normalno uređenu zemlju odavno je jasno, ali je ključno pitanje zašto dobar dio Zapada ovoreno ili u rukavicama koketira sa njima, što je sve očitije.

MONITOR: U Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu donijeto je više presuda kojima se državnim institucijama BiH nalaže da promijene ili dopune više zakona i zakonskih odredbi. Najpoznatija je ona iz „slučaja Sejdić-Finci“, ali do sada ta važna presuda Suda, kojom se predviđa ne samo izmjena Izbornog zakona već i Ustava BiH, nije sprovedena. Šta su razlozi?

ČARKADŽIĆ: Mislim da sam u nekim od vaših prethodih pitanja dao dobar dio odgovora i na ovo. Dodao bih još da bi svako dosljedno i suštinsko provođenje tih presuda direktno udarilo u temelje načina dosadašnjeg vladanja u ovoj zemlji, te nije za očekivati da oni koji se pitaju sjeku granu na kojoj sjede.

MONITOR: Ukrajinska kriza je izmijenila, u značajnoj meri, globalnu političku geografiju. SAD i EU, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne političke i ekonomske faktore brine „uticaj ruskog faktora“ na Zapadnom Balkanu, posebno u RS i Srbiji. Koliko je taj uticaj jak kada se radi o RS kao dijelu BiH? Kako razumijete prilično nediplomatsko ponašanje ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova?

ČARKADŽIĆ: Moj je utisak da je taj uticaj dugo vremena, od strane onih koje ste nabrojali, potcjenjivan što sada dolazi na naplatu. Uticaj Rusije u Srbiji, Republici Srpskoj ali i čitavoj BiH je dovoljno veliki da prije svega održava status quo, odnosno zakoči sve suštinske procese koji vode napretku ka NATO-u i EU, pa čak i da ih vrati nazad. No, tu problemima nije kraj, naprotiv. Održavajući status quo jačane su retrogradne snage koje danas otvoreno prijete, i koje čak i nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i jasne podjele svijeta po tom pitanju, ovdje, u srcu NATO zone, ne kriju da su na strani Moskve. Sve skupa izgleda da je prepalo Zapad koji im ovdje u BiH povlađuje, a sve u strahu da bi te iste snage, koristeći zaokupljenost Ukrajinom, mogle početi raditi konkretnije na destabilizaciji Regiona koji je meki trbuh NATO zone u ovom dijelu Evrope. Sve to skupa daje mogućnost, a bez posljedica po njene interese, da se Moskva ovdje ponaša, kako ste rekli, i nediplomatski, znajući da joj interese štite unutrašnje snage kojima je upravo Zapad dozvolio da se u ovolikoj mjeri razmašu i ojačaju, i zapravo vode igru i diktiraju pravila.

 

Šmitovom odlukom povećan disbalans između etničkog i građanskog u BiH

MONITOR: Izborima u BiH je prethodila intenzivna aktivnost međunarodne zajednice, posebno SAD i EU kako bi se promijenio Izborni zakon, ali nije bilo rezultata. Visoki predstavnik Kristijan Šmit je nametnuo izmjene tog zakona u dva maha: u julu – kada su te izmjene okvalifikovane kao tehničke i u noći poslije izbora. Ove druge izmjene su naišle i na značajne kritike u kojima se insistiralo na tome da Šmit povlađuje zahtjevima HDZ BiH. Kakvo je Vaše mišljenje?

ČARKADŽIĆ: Rezultata nije bilo jer se nije moglo ni smjelo pristati na prijedloge koji su dolazili od HDZ-a BIH a koji su išli u pravcu daljeg jačanja kolektiviteta, odnosno etničkih gupa tj. „konstitutivnih naroda” u odnosu na individulana, građanska prava. Na kraju, taj i onako ogroman disbalans, odnosno diskriminaciju građanskog u odnosu na etničko – koja je ustanvljena Dejtonom, povećao je Šmit svojim intervencijama u Ustav Federacije BiH i sam Izborni zakon BiH. Ono što je uradio Šmit, bez ikakve dvojbe, protivno je konvencijama za ljudska prava, presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, protivno je i onome što se u okviru Mišljenja Evrospske komisije o članstvu BiH u EU nalaže našoj zemlji da uradi a to je, pored ostalog, redukovanje kako izbora, tako i načina odlučivanja na osnovu etničke pripadnosti. Šmit je dodatno ojačao elemente koji će sutra biti nova prepreka ne samo evropskim, već i NATO integracijama.

Podsjetiću na jedan citat iz presude suda u Strazburu u predmetima „Zornić”, i „Sejdić i Finci protiv BiH”, iz kog se jasno vidi kojim pravcem BiH mora ići: „U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”.

 

Da je vlast u Beogradu željela pobjedu Jelene Trivić, ona bi pobijedila

MONITOR: Najdramatičniji postizborni događaj je bila borba Milorada Dodika i Jelene Trivić za dokazivanje da su pobijedili. Šta bi novo a bolje, RS-oj donijela pobjeda Dodikove protivkandidatkinje?

ČARKADŽIĆ: Sud BiH je stavio tačku na to pitanje, a CIK potom proglasio konačne rezultate na osnovu kojih je pobijedio Milorad Dodik. Da je vlast u Beogradu u punom kapacitetu bila tu za Trivić, siguran sam da bi ona sada slavila pobjedu. Ko je od njih dvoje bolji za RS neka sude građani koji tamo žive. Što se odnosa spram države Bosne i Hercegovine tiče i njenih interesa, ne vidim neku krucijalnu razliku. Također, govoreći u kontekstu ideološkog i vrijednosnog, teško je u nekom ko, poput Jelene Trivić, veliča lik i djelo Draže Mihajlovića, vidjeti kvalitatitvnu promjenu u odnosu na trenutnu vlast u Republici Sprskoj.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo