Povežite se sa nama

Izdvojeno

CIJENE PELETA OTIŠLE U NEBO: Grijanje po mjeri ekstraprofitera

Objavljeno prije

na

Upućeni tvrde da proizvodna cijena peleta u Crnoj Gori, sa svim troškovima, ne može biti veća od osamdeset eura. Od te, do cijene od 320 eura – sve je „čista zarada”. Neke od fabrika peleta dnevno proizvedu i do 90 tona

 

Peleta u većini gradova na sjeveru Crne Gore nema po cijeni koju je odredila Vlada (269 eura za tonu). Proizvođači, kojih je svake godine sve više, izvoze ga i po duplo većim cijenama. Da im zabrani, nema ko.

Odlukom aktuelne, tehničke Vlade, cijena tone peleta kod proizvođača ne može biti veća od 269 eura, ali se pelet u trgovinama na malo prodaje ispod ruke za 320 eura.

Do velikog skoka cijena sve popularnijeg ogrijeva, koja je znatno veća u odnosu na prošlu godinu, došlo je zbog krize energenata u regionu, kao i u čitavoj Evropi.

Cijena peleta je naglo skočila tokom proteklog ljeta, kada su se pojavili trgovci iz Njemačke, koji su šleperima odnosili sve što su našli u magacinima na sjeveru Crne Gore. „Jedan Njemac je čitavog ljeta plaćao crnogorskim proizvođačima na sjeveru 380 eura za tonu. Naravno da su mu svi prodavali. On je imao računicu da dođe iz Njemačke i da ovdje toliko plaća pelet, jer ga tamo prodaje 1.000 eura po toni”, ispričao je Monitoru sagovornik iz fabrike peleta u Beranama.

A proizvođači ne moraju tražiti kupce u Zapadnoj Evropi. Na Kosovu se pelet prodaje od 740 do 1.000 eura po toni. Tu informaciju su prenijeli i kosovski mediji ovih dana. Kada su tragom tih informacija inspektori obišli neke od prodajnih objekata na sjeveru, proizvođači su svu robu vratili u fabrike. Jedan od njih je kupcima koji su se interesovali otvoreno kazao da je „roba njegova” i da ne želi da je prodaje ispod cijene od 320 eura.

Taj energent je poskupio nekoliko puta u odnosu na prije dvije godine kada su mnogi stanovnici, ne samo sjevera Crne Gore, vođeni preporukama da je pelet najisplativije i ekološki najprihvatljivije gorivo, u svojim domovima instalirali sisteme za grijanje na pelet. Sada svi od reda kažu da im odluka Vlade Crne Gore o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, među kojima je i pelet, nije bila od velike koristi. Uglavnom su uzaludna i podsjećanja da je izmjena te odluke objavljena u Službenom listu 12. oktobra, kada je propisano da cijena tone peleta kod proizvođača ne može biti veća od 269 eura.

„Država kao da nema mehanizme da spriječi izvoz i da se naprije po limitiranoj cijeni, koja je takođe preko stotinu eura veća od prošle godine, tom sirovinom snabdiju građani Crne Gore. Tako je trebalo da bude, ali nema nikoga ko bi se postarao da se donijeta Odluka zaista primjenjuje”, nezadovoljni su potrošači.

Grupa građana, udružena zajedničkim problemom, tvrdi da se, i pored izrečenih ograničenja, pelet i dalje izvozi iz Crne Gore i prodaje u okruženju po znatno većim cijenama. Pa podsjećaju da im je svašta obećavano kada su se opredjeljivali da pređu na grijanje na pelet. „Mnogi su se upecali na te preporuke i obećane olakšice i uveli grijanje na tu vrstu energenta. Međutim, ove godine cijene peleta su astronomski otišle, tako da ga obični građani ne mogu kupiti. Uz to, nekada ni novac ne pomaže da se dođe do peleta. Čak ni odluka Vlade da se limitiraju cijene peleta nijesu dala efekta, jer peleta po toj cijeni jednostavno nema. Na ovan način smo dovedeni u nezavidnu situaciji i ne znamo šta da radimo, jer je i nadležna inspekcija izgleda nemoćna pred ovim problemom”, navodi se u njihovoj izjavi koju su dostavili medijima.

Predsjednik gradske Mjesne zajednice Park u Beranama Petar Labudović, ističe da je upoznat da građani ne mogu da dođu do peleta po limitiranoj cijeni koju je odredila Vlada, te da zbog značajnog poskupljenja brojni potrošači ne mogu da kupe ni ogrijevno drvo. „Većina građana u mjesnoj zajednici svakodnevno mi se žali da nemaju dovoljno novca za potrebe grijanja. Peleta ili nema, ili su cijene astronomske, dok su i drva postala pravi luksuz. Na to ukazuje i činjenica da je metar cijepanih bukovih drva na sjeveru premašio cijenu od 60 eura, što je duplo više nego prošle godine. Zato građani s pravom traže pomoć i pitaju se kako će, uz ostala poskupljenja, pregurati zimu”, kaže Labudović.

S druge strane, iz kompanije Nikola, jednog od proizvođača peleta u Beranama, tvrde da su do sada poštovali odluku Vlade, ali da je zbog propratnih troškova i poskupljenja sirovine dalja proizvodnja po nametnutoj cijeni neodrživa. „Mi smo, poštujući prioritete, dobavljačima isporučili pedeset odsto proizvedenog peleta po cijeni koju je definisala Vlada. Razumijemo potrebe građana, međutim mi više ne možemo da se uklopimo u tu cijenu, jer su propratni troškovi dodatno narasli i prosto smo prinuđeni da obustavimo proizvodnju”, kazao je Mileta Jelić, vlasnik peletare u Beranama.

Upućeni sumnjaju u te tvrdnje. Neki od dobrih poznavalaca prilika u ovoj oblasti tvrde da proizvodna cijena peleta u Crnoj Gori, sa svim troškovima, ne može biti veća od osamdeset eura. Od te, do cijene od 320 eura, razlika je 240 eura. I to je, kažu, „čista zarada” od samo jedne tone.

Matematika je ovdje jasna. I ukazuje na golemu dobit, odnosno ekstraprofit. Neke od fabrika dnevno proizvedu i do 90 tona. Pa kad to pomnožimo sa 240, što predstavlja čistu dobit, dođemo do iznosa od 21.600 eura. Zarada za jedan dan. Puta trideset dana – 630.000. Za samo mjesec, fabrika peleta kapaciteta od 90 tona, vlasniku donosi toliku čistu zaradu.

Pod uslovom da se proizvedeni pelet ne izveze na Kosovo, gdje se prodaje po još većoj cijeni. Ili im na prag fabrike dođe trgovac iz Njemačke, i iskešira milione.

Evropska unija obično u pristupnim pregovorima sa zemljama kandidatima postavlja zadatak da smanje emisiju štetnih gasova u svojoj zemlji. I u tom pravcu preporučuje prelazak na biolško gorivo, kakvo predstavlja pelet. Ali Evropa, takođe, podstiče zemlje koje se na to odluče, tako što ih pomaže velikim iznosima novca. Države su, nakon toga, dužne da pomažu građane koje stimulišu da sa drugih ogrijeva prelaze na pelet, time što bi im omogućavala subvencionirane cijene za nabavku peći i ekološki prihvatljivog goriva.

Šumarski tajkuni iz vremena kada je na vlasti bila DPS uglavnom su preživjeli tranziciju vlasti pa učestvuju u novim raspodjelama koncesija, i većina njih danas otvara fabrike za proizvodnju peleta. Ispada, tako, da se ništa nije promijenilo. Osim što im je cijena peleta omogućila da ove godine steknu pozamašan ekstraprofit od njegove prodaje.

Razumljivo je da je cijena peleta visoka na Kosovu koje nema šume, ali je potpuno neshvatljivo da je cijena tolika u Crnoj Gori, imajući u vidu raspoložive šume na sjeveru. To bogatstvo, očigledno, ni nove vlasti ne umiju, ili ne mogu, da iskoriste u korist svih građana, već one i dalje služe za bogaćenje istih preduzeća koja su bila privilegovana u protekle dvije decenije.

Konačno, i limitirana cijena od 269 eura takođe je previsoka, imamo li u vidu da se pelet pravi od drvenog otpada, dok vlasnici pilana i dalje proizvode rezanu drvenu građu koju takođe izvoze. A topao dom će ove zime biti luksuz u zemlji koja je među najbogatijim državama Evrope po površinama pod šumom.

                                                    Tufik SOFTIĆ    

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo