OKO NAS
TRADICIONALNE IGRE KOLAŠINSKOG KRAJA UVRŠTENE U NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA: Upornost istraživača

Iza neobičnih naziva Šećer, Tanac , Maglica, Điđije, Trusa, Kaloper… kriju se najstarija kola i plesovi kolašinskog kraja koji, prenošene generacijama, i danas žive u koreografijama KUD Mijat Mašković. Svojevrsna garancija da će još dugo opstati i, navažnije, biti važan dio autentičnosti tog dijela Crne Gore, obezbijeđena je prije nekoliko sedmica, kada su proglašene nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja. Taj status dodijelila im je Uprava za zaštitu nematerijalnih dobara, a predhodio mu je naporan višegodišnji terensko istraživački etnomuzikološki i etnokoreološki rad lokalnog KUD-a. Preko 100 kazivača volonterima etno kampa i članovima KUD-a mjesecima su prenosili svoja i sjećanja predaka, a sve je to uobličeno u projekat, koji je Kolašinu obezbijedio do sada najveći uspjeh u očuvanju nasljeđa.
U kolašinskom KUD-u kažu da je riječ o plesovima, kojima je prijetilo potpuno nestajanje kako iz prakse tako i iz sjećanja. Podsjećaju da je projekat realizovala zajednica amatera, hobista i građana bez ikakvih finansijskih ili medijskih potpora. Smatraju da je sad potrebna promocija tog dobra, a dobra koordinacija biće neophodna za sve društvene subjekte u gradu, ali i u državi.
Tradicionalne igre kolašinskog kraja, kako piše u obrazloženju Uprave, čine stara kola, koja se igraju uz pjesmu i topot koraka, a izvode se u tradicionalnoj narodnoj svakodnevnoj suknenoj ili svečanoj, zlatovezom ukrašenoj nošnji.
Kola karakteriše igra momaka i djevojaka. Najpoznatije i najomiljenije tradicionalne igre kolašinskog kraja su Šećer, Tanac i Maglica. Tanac i Maglica ušli su u govor zajednice kao izraz za okupljanje uz igru i pjesmu. Tradicionalne igre kolašinskog kraja nemaju instrumentalnu pratnju, već podršku i pratnju igri daju pjesma i topot koraka.
Poret tih, status nematerijalnog dobra dobile su igre trusa, Što drijemaš, jadna, Đidije, Kaloper. Dobro veče, gospo, Oj, Jovo, Jovo, Leše gora, Šbljika, Glas se čuje u glavici, Vukić i Stambol. Davor Sedlarević, koji je i najzaslužniji za to što je vrijedno narodno blago otrgnuto od zaborava, kaže da su mu već početna istraživačka saznanja iz korijena promijenila shvatanja o crnogorskoj igri.
“Ispostavilo se da je sve ono što je bilo upakovano u razne koreografije nije tradicija iz više razloga. Prvo, jer 100 posto kazivača na terenu tvrde da se crnogorsko kolo nikada nije izvodilo uz neku svirku već je, isključivo, praćeno pjesmom i ritmom koraka. Drugo, nije moguće da je cijela Crna Gora pjevala apsolutno iste napjeve… Dok su u okruženju pod zaštitu države stavljali pjevanje ,,na glas”, bećarce, glamočko kolo…mi smo, moj je utisak, imali ogroman stid od tog dijela stare i, mahom, seoske kulture”, kaže on.
Među četrnaest igara iz kolašinskog kraja, za nematerijalno kulturno dobro proglašena je i veoma stara igra trusa, specifična po tome što se za vrijeme njenog izvođenja ne čuje ni pjesma ni svirka. Kako objašnjavaju u tom KUD-u, u mnoštvu neistraženih elemenata crnogorskog plesnog nasljeđa nijeme igre u kolu se ne spominju, osim sporadično u okviru posmrnih rituala. Zastupljene su parovne igre iz Crmnice i Spiča, ali „nijema” zajednička mještovita igra u kolu nije zabilježena sve do Sedlarevićevih istraživanja.
Ta je igra otkrivena slučajno, ali uz veliku upornost i nadahnutost istraživača. Priča o trusi počinje 2009. godine, kada na preporuku prof. Gordane Roganović i dr Olivere Vasić, Sedlarević započinje istraživanje u Kruščiću, selu u Bačkoj koje su kolonizovali stanovnici nekadašnjeg sreza kolašinskog. Cilj je bio da se u toj izdvojenoj oazi zapišu i analiziraju sjećanja najstarijih stanovnika koji su 1945. godine napustili svoje razrušene domove i otišli na dalek i neizvjestan put. Mišljenja iskusnih etnokoreologa da su tamo očuvani mnogi zaboravljeni dijelovi nasljeđa pokazala su se kao tačna.
Istraživački tim koji su činili tada student Sedlarević i Nebojša Tepić, uz mentorstvo dr Vesne Karin, započinje mukotrpan proces prikupljanja plesne i muzičke tradicije, ali i značajne etnološke građe. Kako do tada skoro ništa vezano za plesove nekadašnjih crnogorskih Brda nije publikovano, kreće „borba” sa terenskim upitnicima i nepoznatom narodnom terminologijom. Od jednog od najstarijih kazivača Radisava Vidakovića bilježi se igra bez muzike Kukunješ, a od Jelene Šćepanović neimenovana „nijema” igra u trokoracima. Trusa je izvođena šutke, bez ikakve pjesme ili svirke.
„Zanimljivo je koliko je starih igara zaboravljeno te da nije postojala želja da se istraže. Ušuškani u jugoslovenski folklorizam zaboravili smo na sopstveno nasljeđe i trudili se da ga ‘umjetnički upakujemo’, oduzimajući mu osnovne odlike, a najviše autentičnost, koja je, po mom mišljenju, prednost, a ne mana crnogorskih igara”, zaključuje Sedlarević.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
DUHANKESA3 sedmice
Zašto smo na zemlji?