Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA SARADNJA CRNE GORE I ALBANIJE: Putevima integracija

Objavljeno prije

na

„Postala je tradicija da praznične dane krajem novembra gosti iz Albanije provode u našem hotelu”, saopšteno je iz poslovodstva Bjanke u Kolašinu. Turisti iz ove susjedne zemlje već godinama su najbrojniji gosti u ovom turističkom gradu na sjeveru Crne Gore, a sve više posjeta s tog tržišta bilježi i Žabljak.

Tokom ove godine gosti iz Albanije zvanično su ostvarili preko sto hiljada noćenja u Crnoj Gori, a u Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) uvjereni su da taj broj može biti znatno nadmašen.

Zato su nedavno u saradnji s Ambasadom Crne Gore u Albaniji, lokalnim turističkim organizacijama i privredom, organizovali promociju turističke ponude Crne Gore u Tirani i Skadru.

Prema riječima ambasadora Crne Gore u Albaniji Dušana Mrdovića, infrastrukturno povezivanje ove dvije države poboljšaće ukupnu saradnju i posebno uticati na turizam. „Očekujemo obnavljanje brodskih linija između Bara, odnosno Rijeke Crnojevića i Skadra, potom Ulcinja i Drača, te Budve i Sarande, od čega će dvije zemlje imati obostranu korist”, rekao je on.

Da Albanija ozbiljno pristupa infrastrukturnom povezivanju sa Crnom Gorom potvrđuje činjenica da je upravo ovih dana završen put kroz tu zemlju koji povezuje Skadar s Grnčarom, odnosno graničnim prijelazom kod Gusinja. Kako su i obećali albanski zvaničnici, ovaj put, dužine 70 kilometara, koji dijelom prolazi kroz prekrasni dio Prokletija i u koji je uloženo 45 miliona dolara, skratiće vezu od Gusinja i Plava do Podgorice za preko 120 kilometara.

Pretpostavka za to je da se izgradi 18 kilometara puta na crnogorskoj strani od Dinoše do granice i novog graničnog prijelaza Grabon – Cijevna zatrijebačka. Jer, osim izrade projekta, zvanična Podgorica nije započela realizaciju obaveza koje je preuzela ugovorom o otvaranju tog graničnog prijelaza.

Ipak, mještani Gusinja i Plava već sada se odlučuju da za Podgoricu, Ulcinj ili Bar putuju novom saobraćajnicom preko Albanije, prije svega da bi skratili vrijeme vožnje i izbjegli kanjon Morače.

Odličan put je, inače, i od Skadra prema graničnom prijelazi Hani i Hotit, odnosno Božaju, kao i od Skadra prema Murićanu, odnosno Sukobinu, a koji dalje jednim krakom vodi prema Ulcinju, a drugi prema Baru. Ali, nakon što je rekonstruisan put od Sukobina do Vladimirskih Kruta, tu se zastalo, pa svi oni koji dođu iz Albanije ili idu prema toj zemlji prolaze veoma lošim lokalnim putevima od Vladimirskih Kruta do Ulcinja, odnosno od tog mjesta prema Baru preko Mrkovskog polja.

Iako su obje ove lokalne samouprave i Uprava za nekretnine izdvojile sredstva za eksproprijaciju zemljišta na tim dionicama, kojima tokom ljeta prođe oko pet hiljada vozila, sve je ostalo na obećanjima. Odnosno na propalim tenderima, koji se za dionicu do Ulcinja dugu 13,5 kilometara raspisuju već dvije godine.

A granični prijelaz Sukobin sada je najfrekventniji u zemlji. Njime svake godine pređe dva miliona putnika. I na kojem još uvijek nema robnog prometa iako tako nešto stalno od crnogorske Vlade traže privrednici Ulcinja, Bara i Budve.

Albanija je takođe pri kraju s izgradnjom puta koji će od Lješa preko Velipoje doći na granicu Crne Gore kod Svetog Nikole, na rijeci Bojani, pa je iz Ulcinja potekla inicijativa da se i tu otvori granični prijelaz. Kako se podsjeća, u Kraljevini Jugoslaviji, na potezu od Ade do Skadarskog jezera bilo je pet graničnih prijelaza, a tek od 2002. godine postoji samo jedan.

Odlične saobraćajnice i ulaganje u hotelsku industriju, učinile su Albaniju turističkim hitom u evropskim razmjerama. Nedavno je New York Times uvrstio albansku obalu među 50 destinacija koje ne treba zaobići. Opisujući je kao kombinaciju hrvatskog primorja i neotkrivenih područja Turske, Grčke i Italije, NYT piše da se ovdje nalazi najbolje što Evropa može ponuditi kada je primorski turizam u pitanju, a sve po znatno nižim cijenama.

To je ključni razlog što tokom vikenda u Skadar dolazi sve veći broj crnogorskih građana, koji pri povratku, zbog cijena koje su za 40-50 odsto niže nego u našoj državi, kupuju ponajviše hranu i druge namirnice.

,,Imamo baš dosta aranžmana za Albaniju. Bukvalno jednom mjesečno ili češće imamo aranžmane za Skadar i Tiranu, ali sada se sve više traže Kruja i Drač. Turisti za sada odlaze na jednodnevne izlete. U Albaniju naši ljudi odlaze najčešće u kupovinu jer je tamo mnogo jeftinije nego ovdje, naročito u Skadru”, kaže Nina Đurišić iz agencije Elite events iz Podgorice.

Ljubitelje dobrog zalogaja posebno privlači restoran koji se nalazi u selu Fište, nekoliko kilometara južno od Skadra – Mrizi i Zanave, koji je postao omiljeno mjesto građana Crne Gore.

Vlasnik restorana Altin Prenga dugo je živio u Italiji prije nego što se odlučio na povratak u domovinu. ,,Prema mojim procjenama, 10 posto naših gostiju dolazi iz Crne Gore. Godišnje ugostimo 55.000 gostiju i prema tome oko pet hiljada je iz Crne Gore. Mislim da nas posjećuju iz više razloga – zbog kvalitetne usluge, kvalitetne hrane i zbog karakteristika te hrane. Mi ovdje nudimo domaću, tradicionalnu hranu od sastojaka prozvedenih ovdje, na mom imanju. Dakle, sve je organsko – i povrće i voće i meso. Imati ideju kako ponuditi domaću hranu, kako je servirati, proizvesti, jako je važno za turizam. Moram da kažem i da su gosti iz Crne Gore fantastični, ne žale da plate za kvalitet, razumiju se u gastronomiju i zaista sam sretan što nam dolaze”, ističe Prenga za RFE.

A iz kolašinske Bjanke kažu da su za katolički Božić gosti iz Albanije kompletno rezervisali taj objekat. ,,Veoma dobra posjeta nastaviće se sve do kraja zimske turističke sezone”, dodaju iz rukovodstva Bjanke.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo