Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA SARADNJA CRNE GORE I ALBANIJE: Putevima integracija

Objavljeno prije

na

„Postala je tradicija da praznične dane krajem novembra gosti iz Albanije provode u našem hotelu”, saopšteno je iz poslovodstva Bjanke u Kolašinu. Turisti iz ove susjedne zemlje već godinama su najbrojniji gosti u ovom turističkom gradu na sjeveru Crne Gore, a sve više posjeta s tog tržišta bilježi i Žabljak.

Tokom ove godine gosti iz Albanije zvanično su ostvarili preko sto hiljada noćenja u Crnoj Gori, a u Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) uvjereni su da taj broj može biti znatno nadmašen.

Zato su nedavno u saradnji s Ambasadom Crne Gore u Albaniji, lokalnim turističkim organizacijama i privredom, organizovali promociju turističke ponude Crne Gore u Tirani i Skadru.

Prema riječima ambasadora Crne Gore u Albaniji Dušana Mrdovića, infrastrukturno povezivanje ove dvije države poboljšaće ukupnu saradnju i posebno uticati na turizam. „Očekujemo obnavljanje brodskih linija između Bara, odnosno Rijeke Crnojevića i Skadra, potom Ulcinja i Drača, te Budve i Sarande, od čega će dvije zemlje imati obostranu korist”, rekao je on.

Da Albanija ozbiljno pristupa infrastrukturnom povezivanju sa Crnom Gorom potvrđuje činjenica da je upravo ovih dana završen put kroz tu zemlju koji povezuje Skadar s Grnčarom, odnosno graničnim prijelazom kod Gusinja. Kako su i obećali albanski zvaničnici, ovaj put, dužine 70 kilometara, koji dijelom prolazi kroz prekrasni dio Prokletija i u koji je uloženo 45 miliona dolara, skratiće vezu od Gusinja i Plava do Podgorice za preko 120 kilometara.

Pretpostavka za to je da se izgradi 18 kilometara puta na crnogorskoj strani od Dinoše do granice i novog graničnog prijelaza Grabon – Cijevna zatrijebačka. Jer, osim izrade projekta, zvanična Podgorica nije započela realizaciju obaveza koje je preuzela ugovorom o otvaranju tog graničnog prijelaza.

Ipak, mještani Gusinja i Plava već sada se odlučuju da za Podgoricu, Ulcinj ili Bar putuju novom saobraćajnicom preko Albanije, prije svega da bi skratili vrijeme vožnje i izbjegli kanjon Morače.

Odličan put je, inače, i od Skadra prema graničnom prijelazi Hani i Hotit, odnosno Božaju, kao i od Skadra prema Murićanu, odnosno Sukobinu, a koji dalje jednim krakom vodi prema Ulcinju, a drugi prema Baru. Ali, nakon što je rekonstruisan put od Sukobina do Vladimirskih Kruta, tu se zastalo, pa svi oni koji dođu iz Albanije ili idu prema toj zemlji prolaze veoma lošim lokalnim putevima od Vladimirskih Kruta do Ulcinja, odnosno od tog mjesta prema Baru preko Mrkovskog polja.

Iako su obje ove lokalne samouprave i Uprava za nekretnine izdvojile sredstva za eksproprijaciju zemljišta na tim dionicama, kojima tokom ljeta prođe oko pet hiljada vozila, sve je ostalo na obećanjima. Odnosno na propalim tenderima, koji se za dionicu do Ulcinja dugu 13,5 kilometara raspisuju već dvije godine.

A granični prijelaz Sukobin sada je najfrekventniji u zemlji. Njime svake godine pređe dva miliona putnika. I na kojem još uvijek nema robnog prometa iako tako nešto stalno od crnogorske Vlade traže privrednici Ulcinja, Bara i Budve.

Albanija je takođe pri kraju s izgradnjom puta koji će od Lješa preko Velipoje doći na granicu Crne Gore kod Svetog Nikole, na rijeci Bojani, pa je iz Ulcinja potekla inicijativa da se i tu otvori granični prijelaz. Kako se podsjeća, u Kraljevini Jugoslaviji, na potezu od Ade do Skadarskog jezera bilo je pet graničnih prijelaza, a tek od 2002. godine postoji samo jedan.

Odlične saobraćajnice i ulaganje u hotelsku industriju, učinile su Albaniju turističkim hitom u evropskim razmjerama. Nedavno je New York Times uvrstio albansku obalu među 50 destinacija koje ne treba zaobići. Opisujući je kao kombinaciju hrvatskog primorja i neotkrivenih područja Turske, Grčke i Italije, NYT piše da se ovdje nalazi najbolje što Evropa može ponuditi kada je primorski turizam u pitanju, a sve po znatno nižim cijenama.

To je ključni razlog što tokom vikenda u Skadar dolazi sve veći broj crnogorskih građana, koji pri povratku, zbog cijena koje su za 40-50 odsto niže nego u našoj državi, kupuju ponajviše hranu i druge namirnice.

,,Imamo baš dosta aranžmana za Albaniju. Bukvalno jednom mjesečno ili češće imamo aranžmane za Skadar i Tiranu, ali sada se sve više traže Kruja i Drač. Turisti za sada odlaze na jednodnevne izlete. U Albaniju naši ljudi odlaze najčešće u kupovinu jer je tamo mnogo jeftinije nego ovdje, naročito u Skadru”, kaže Nina Đurišić iz agencije Elite events iz Podgorice.

Ljubitelje dobrog zalogaja posebno privlači restoran koji se nalazi u selu Fište, nekoliko kilometara južno od Skadra – Mrizi i Zanave, koji je postao omiljeno mjesto građana Crne Gore.

Vlasnik restorana Altin Prenga dugo je živio u Italiji prije nego što se odlučio na povratak u domovinu. ,,Prema mojim procjenama, 10 posto naših gostiju dolazi iz Crne Gore. Godišnje ugostimo 55.000 gostiju i prema tome oko pet hiljada je iz Crne Gore. Mislim da nas posjećuju iz više razloga – zbog kvalitetne usluge, kvalitetne hrane i zbog karakteristika te hrane. Mi ovdje nudimo domaću, tradicionalnu hranu od sastojaka prozvedenih ovdje, na mom imanju. Dakle, sve je organsko – i povrće i voće i meso. Imati ideju kako ponuditi domaću hranu, kako je servirati, proizvesti, jako je važno za turizam. Moram da kažem i da su gosti iz Crne Gore fantastični, ne žale da plate za kvalitet, razumiju se u gastronomiju i zaista sam sretan što nam dolaze”, ističe Prenga za RFE.

A iz kolašinske Bjanke kažu da su za katolički Božić gosti iz Albanije kompletno rezervisali taj objekat. ,,Veoma dobra posjeta nastaviće se sve do kraja zimske turističke sezone”, dodaju iz rukovodstva Bjanke.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo