Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA SARADNJA CRNE GORE I ALBANIJE: Putevima integracija

Objavljeno prije

na

„Postala je tradicija da praznične dane krajem novembra gosti iz Albanije provode u našem hotelu”, saopšteno je iz poslovodstva Bjanke u Kolašinu. Turisti iz ove susjedne zemlje već godinama su najbrojniji gosti u ovom turističkom gradu na sjeveru Crne Gore, a sve više posjeta s tog tržišta bilježi i Žabljak.

Tokom ove godine gosti iz Albanije zvanično su ostvarili preko sto hiljada noćenja u Crnoj Gori, a u Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) uvjereni su da taj broj može biti znatno nadmašen.

Zato su nedavno u saradnji s Ambasadom Crne Gore u Albaniji, lokalnim turističkim organizacijama i privredom, organizovali promociju turističke ponude Crne Gore u Tirani i Skadru.

Prema riječima ambasadora Crne Gore u Albaniji Dušana Mrdovića, infrastrukturno povezivanje ove dvije države poboljšaće ukupnu saradnju i posebno uticati na turizam. „Očekujemo obnavljanje brodskih linija između Bara, odnosno Rijeke Crnojevića i Skadra, potom Ulcinja i Drača, te Budve i Sarande, od čega će dvije zemlje imati obostranu korist”, rekao je on.

Da Albanija ozbiljno pristupa infrastrukturnom povezivanju sa Crnom Gorom potvrđuje činjenica da je upravo ovih dana završen put kroz tu zemlju koji povezuje Skadar s Grnčarom, odnosno graničnim prijelazom kod Gusinja. Kako su i obećali albanski zvaničnici, ovaj put, dužine 70 kilometara, koji dijelom prolazi kroz prekrasni dio Prokletija i u koji je uloženo 45 miliona dolara, skratiće vezu od Gusinja i Plava do Podgorice za preko 120 kilometara.

Pretpostavka za to je da se izgradi 18 kilometara puta na crnogorskoj strani od Dinoše do granice i novog graničnog prijelaza Grabon – Cijevna zatrijebačka. Jer, osim izrade projekta, zvanična Podgorica nije započela realizaciju obaveza koje je preuzela ugovorom o otvaranju tog graničnog prijelaza.

Ipak, mještani Gusinja i Plava već sada se odlučuju da za Podgoricu, Ulcinj ili Bar putuju novom saobraćajnicom preko Albanije, prije svega da bi skratili vrijeme vožnje i izbjegli kanjon Morače.

Odličan put je, inače, i od Skadra prema graničnom prijelazi Hani i Hotit, odnosno Božaju, kao i od Skadra prema Murićanu, odnosno Sukobinu, a koji dalje jednim krakom vodi prema Ulcinju, a drugi prema Baru. Ali, nakon što je rekonstruisan put od Sukobina do Vladimirskih Kruta, tu se zastalo, pa svi oni koji dođu iz Albanije ili idu prema toj zemlji prolaze veoma lošim lokalnim putevima od Vladimirskih Kruta do Ulcinja, odnosno od tog mjesta prema Baru preko Mrkovskog polja.

Iako su obje ove lokalne samouprave i Uprava za nekretnine izdvojile sredstva za eksproprijaciju zemljišta na tim dionicama, kojima tokom ljeta prođe oko pet hiljada vozila, sve je ostalo na obećanjima. Odnosno na propalim tenderima, koji se za dionicu do Ulcinja dugu 13,5 kilometara raspisuju već dvije godine.

A granični prijelaz Sukobin sada je najfrekventniji u zemlji. Njime svake godine pređe dva miliona putnika. I na kojem još uvijek nema robnog prometa iako tako nešto stalno od crnogorske Vlade traže privrednici Ulcinja, Bara i Budve.

Albanija je takođe pri kraju s izgradnjom puta koji će od Lješa preko Velipoje doći na granicu Crne Gore kod Svetog Nikole, na rijeci Bojani, pa je iz Ulcinja potekla inicijativa da se i tu otvori granični prijelaz. Kako se podsjeća, u Kraljevini Jugoslaviji, na potezu od Ade do Skadarskog jezera bilo je pet graničnih prijelaza, a tek od 2002. godine postoji samo jedan.

Odlične saobraćajnice i ulaganje u hotelsku industriju, učinile su Albaniju turističkim hitom u evropskim razmjerama. Nedavno je New York Times uvrstio albansku obalu među 50 destinacija koje ne treba zaobići. Opisujući je kao kombinaciju hrvatskog primorja i neotkrivenih područja Turske, Grčke i Italije, NYT piše da se ovdje nalazi najbolje što Evropa može ponuditi kada je primorski turizam u pitanju, a sve po znatno nižim cijenama.

To je ključni razlog što tokom vikenda u Skadar dolazi sve veći broj crnogorskih građana, koji pri povratku, zbog cijena koje su za 40-50 odsto niže nego u našoj državi, kupuju ponajviše hranu i druge namirnice.

,,Imamo baš dosta aranžmana za Albaniju. Bukvalno jednom mjesečno ili češće imamo aranžmane za Skadar i Tiranu, ali sada se sve više traže Kruja i Drač. Turisti za sada odlaze na jednodnevne izlete. U Albaniju naši ljudi odlaze najčešće u kupovinu jer je tamo mnogo jeftinije nego ovdje, naročito u Skadru”, kaže Nina Đurišić iz agencije Elite events iz Podgorice.

Ljubitelje dobrog zalogaja posebno privlači restoran koji se nalazi u selu Fište, nekoliko kilometara južno od Skadra – Mrizi i Zanave, koji je postao omiljeno mjesto građana Crne Gore.

Vlasnik restorana Altin Prenga dugo je živio u Italiji prije nego što se odlučio na povratak u domovinu. ,,Prema mojim procjenama, 10 posto naših gostiju dolazi iz Crne Gore. Godišnje ugostimo 55.000 gostiju i prema tome oko pet hiljada je iz Crne Gore. Mislim da nas posjećuju iz više razloga – zbog kvalitetne usluge, kvalitetne hrane i zbog karakteristika te hrane. Mi ovdje nudimo domaću, tradicionalnu hranu od sastojaka prozvedenih ovdje, na mom imanju. Dakle, sve je organsko – i povrće i voće i meso. Imati ideju kako ponuditi domaću hranu, kako je servirati, proizvesti, jako je važno za turizam. Moram da kažem i da su gosti iz Crne Gore fantastični, ne žale da plate za kvalitet, razumiju se u gastronomiju i zaista sam sretan što nam dolaze”, ističe Prenga za RFE.

A iz kolašinske Bjanke kažu da su za katolički Božić gosti iz Albanije kompletno rezervisali taj objekat. ,,Veoma dobra posjeta nastaviće se sve do kraja zimske turističke sezone”, dodaju iz rukovodstva Bjanke.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo