Povežite se sa nama

MONITORING

TURISTIČKA SEZONA 2014: Nas i Rusa upola manje

Objavljeno prije

na

Dok Ministarstvo održivog razvoja i turizma širi optimizam i najavljuje dobru turističku sezonu 2014, čak bolju i uspješniju od lanjske, turističke agencije, hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja na Crnogorskom primorju očekuju najgore, propast sezone i pad potražnje smještajnih kapaciteta za 30-50 odsto.

U saopštenju Ministarstva povodom pitanja lidera SNP Srđana Milića o otkazivanju čarter letova iz Rusije za Crnu Goru, navedeno je kako nema otkazivanja čarter letova ni sa jednog, pa ni sa ruskog turističkog tržišta.

,,Na naše veliko zadovoljstvo”, i na radost ministra Branimira Gvozdenovića i saradnika, a ,,na veliku žalost nekih, Crna Gora bilježi porast broja redovnih linija avio-prevoznika sa tog tržišta u odnosu na prethodnu godinu”, kaže se u reagovanju Ministarstva.

Dodaju se i podaci o povećanju broja putnika na aerodromu Tivat, otvaranju novih redovnih i low-cost kompanija sa tržišta Zapadne Evrope, ,,uz očekivanja da će ova turistička sezona biti uspješnija od prethodne, a shodno agendom reformi u oblasti turizma i akcionim planom za 2014. godinu.”

U istoriji crnogorskog turizma nije zabilježena ovolika doza arogancije državnih službenika u resoru turizma na pragu turističke sezone, koja prijeti da se pretvori u katastrofu. Pominju se agende i reforme turističke privrede, broje se prodate avionske karte na aerodromima, u turističkoj zemlji koja gotovo da nema organizovanog turističkog prometa.

Trostruki ministar turizma mijenja temu, pa umjesto praznih malobrojnih čartera, broji redovne linije i putnike koje na aerodromu Tivat ne čekaju turistički autobusi sa predstavnicima evropskih turoperatora, kao u zlatno doba crnogorskog turizma. Njih čeka taksi i oni pravo sa aerodroma idu u svoje stanove, izgrađene umjesto hotela na najatraktivnijim lokacijama rivijere.

Rusi su ostavili planirane avione, ali imaju praznih sjedišta i neprodatih kapaciteta.

Da će ovogodišnja turistička sezona biti izuzetno loša bilo je vidljivo još u martu na turističkoj berzi u Moskvi. To se potvrdilo već u maju kada je došlo da potpunog zatišja bukinga, ističu u putničkoj agenciji koja radi rusko i ukrajinsko tržište.

Kriza u Ukrajini, zatim rastuća inflacija u Rusiji zbog koje su cijene usluga u Crnoj Gori veće nego prošle godine, osnovni su elementi koji su desetkovali potražnju ka Crnoj Gori.

Odluka Vlade da se pridruži sankcijama koje je EU uvela Rusiji i jednom broju njenih građana, pogoršala je ionako lošu situaciju. Neke od država u okruženju, poput Slovenije, Hrvatske ili Bugarske, uzdržale su se od izjašnjavanja po pitanju sankcija.

Dodatni negativan efekat imaće i interna preporuka predsjednika Rusije Vladimira Putina službenicima državne administracije, zaposlenim u vladi, skupštini, vojsci ili policiji, da na godišnje odmore ne putuju u inostranstvo, nego da svoj novac namijenjen ljetovanju ostave na Krimu ili u elitno ljetovalište na obalama Crnog mora, u Sočiju, koje nakon Olimpijade raspolaže viškom smještajnih kapaciteta. Riječ je o čitavoj vojsci potencijalnih turista.

Mnoge turističke agencije bilježe otkazivanje fiksnih zakupa soba u malobrojnim hotelima na Crnogorskom primorju, naročito vila i apartmana u privatnom smještaju. Svi su složni u ocjeni da će posjeta turista iz Rusije i Ukrajine ovoga ljeta biti prepolovljena.

Crnogorski turizam plaća cijenu lošeg pozicioniranja na turističkom tržištu u posljednjih dvadesetak godina. Nakon izuzetno uspješne turističke tradicije fokusiranja na tržišta najjačih zemalja Zapadne Evrope, brižljivo njegovane od 1964. godine, turistička privreda dospjela je u nezavidnu situaciju da u potpunosti zavisi od turista iz istočnoevropskih zemalja i Rusije.

Najsiromašniji region Evrope u turističkom prometu Crne Gore učestvuje sa oko 50 odsto, pokazuju podaci Monstata. U pitanju su zemlje okruženja, Srbija, BiH, Makedonija, Kosovo i Albanija, među kojima turisti iz Srbije čine većinu sa oko 25 odsto.

Gosti iz Rusije (28,1 odsto) Ukrajine (6,5) i Bjelorusije (1,6) čine dodatnih 34.3 odsto, što ukupno čini više od 80 odsto svih turista koji posjećuju Crnu Goru.

Ostatak čine ostale zemlje Evrope i svijeta. Nekada tradicionalni gosti iz Njemačke koji su bili zastupljeni sa 40 odsto, sada su gotovo na nivou statističke greške i prema zvaničnoj verziji čine oko 2 odsto ukupnog turističkog prometa, a prema realnim procjenama ne prelaze jedan procenat, dok turisti iz Velike Britanije zauzimaju tek 1,5 odsto u ukupnoj strukturi gostiju.

Podaci pokazuju da je Crna Gora nestala sa evropskog tržišta na koje će je teško u dogledno vrijeme vratiti sve agende i akcioni planovi plejade DPS ministara, Predraga Nenezića, Predraga Sekulića ili Branislava Gvozdenovića.

Upravo zahvaljujući njihovim sposobnostima, planovima i strategijama, prihod od turizma smanjivao se iz godine u godinu da bi dostigao iznos od 230 miliona eura na godišnjem nivou. Što je daleko od planiranog.

Gotovo sve što je vrijedjelo u turističkoj privredi zemlje tokom proteklog perioda DPS vladavine uspješno je uništeno.

Nema više promocije prestižnih crnogorskih ljetovališta u publikacijama vodećih evropskih putničkih agencija. Poput hotela Sveti Stefan, na primjer, čije su fotografije nosile naslovnice turističkih brošura koje su izlazile u milionskim tiražima. Sveti Stefan je uspješno amputiran sa svjetske turističke scene uprkos ili zahvaljujući promjeni imidža i imena u Aman-Sveti Stefan.

Da situacija bude još gora po domaću turističku privredu, među turistima iz Rusije koji će izabrati Crnu Goru za odmor, najveći broj čini srednja klasa, odnosno siromašniji dio stanovništva ove velike zemlje. Bogati Rusi biraju Španiju, Italiju, Grčku, Tursku ili Egipat u kome će ove godine ljetovati oko dva i po miliona ruskih turista.

Crna Gora nije na vrhu liste poželjnih destinacija, tvrde u anketiranim turističkim agencijama. Iz više razloga. Zbog visokih cijena koje ponuđene usluge ne opravdavaju, zbog kojih Crna Gora nije konkurent drugim destinacijama. Navode se i problemi sa bukom u turističkim centrima kao što je Budva, gužvama na plažama, urbanističkim ili saobraćajnim haosom.

Rastući trend među ruskim turistima je da biraju ono što je najjeftinije. Skupi smještaj i usluge nemaju dobru prođu. Najbolje se prodaju hoteli sa tri zvjezdice ili dobro opremljen privatni smještaj uz niže cijene. Rusima nije potrebna viza za Crnu Goru, pa će se mnogi na putovanje odlučiti u posljednjem trenutku, praveći komparaciju sa drugim odredištima. Čeka se očajnički ustupak vlasnika smještaja sa ponudom „last minut”.

Alarmantni podaci o toku nastupajuće turističke sezone koju će po svemu sudeći odrediti kriza u Ukrajini i katastrofalne poplave u Srbiji i BiH, ne uzbuđuju odgovorne u Ministarstvu turizma. Nema kriznih štabova za procjenu opasnosti i pripremu turističke sezone. Loša ili dobra turistička sezona, ministru turizma ionako je svejedno. Vještom zloupotrebom i igrom statističkih podataka svaka sezona biće uspješna, bez obzira na broj turista. Najmanje dva, tri ili četiri odsto uspješnija od prethodne. Tako je od 1991. naovamo. Više je kreveta, aviona, turista i noćenja. Svega je više nego lani – pa čak i gubitaka koji se u turizmu Crne Gore broje desetinama miliona eura.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo