Povežite se sa nama

MONITORING

TURISTIČKA SEZONA 2014: Nas i Rusa upola manje

Objavljeno prije

na

branislav-gvozdenovic

Dok Ministarstvo održivog razvoja i turizma širi optimizam i najavljuje dobru turističku sezonu 2014, čak bolju i uspješniju od lanjske, turističke agencije, hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja na Crnogorskom primorju očekuju najgore, propast sezone i pad potražnje smještajnih kapaciteta za 30-50 odsto.

U saopštenju Ministarstva povodom pitanja lidera SNP Srđana Milića o otkazivanju čarter letova iz Rusije za Crnu Goru, navedeno je kako nema otkazivanja čarter letova ni sa jednog, pa ni sa ruskog turističkog tržišta.

,,Na naše veliko zadovoljstvo”, i na radost ministra Branimira Gvozdenovića i saradnika, a ,,na veliku žalost nekih, Crna Gora bilježi porast broja redovnih linija avio-prevoznika sa tog tržišta u odnosu na prethodnu godinu”, kaže se u reagovanju Ministarstva.

Dodaju se i podaci o povećanju broja putnika na aerodromu Tivat, otvaranju novih redovnih i low-cost kompanija sa tržišta Zapadne Evrope, ,,uz očekivanja da će ova turistička sezona biti uspješnija od prethodne, a shodno agendom reformi u oblasti turizma i akcionim planom za 2014. godinu.”

U istoriji crnogorskog turizma nije zabilježena ovolika doza arogancije državnih službenika u resoru turizma na pragu turističke sezone, koja prijeti da se pretvori u katastrofu. Pominju se agende i reforme turističke privrede, broje se prodate avionske karte na aerodromima, u turističkoj zemlji koja gotovo da nema organizovanog turističkog prometa.

Trostruki ministar turizma mijenja temu, pa umjesto praznih malobrojnih čartera, broji redovne linije i putnike koje na aerodromu Tivat ne čekaju turistički autobusi sa predstavnicima evropskih turoperatora, kao u zlatno doba crnogorskog turizma. Njih čeka taksi i oni pravo sa aerodroma idu u svoje stanove, izgrađene umjesto hotela na najatraktivnijim lokacijama rivijere.

Rusi su ostavili planirane avione, ali imaju praznih sjedišta i neprodatih kapaciteta.

Da će ovogodišnja turistička sezona biti izuzetno loša bilo je vidljivo još u martu na turističkoj berzi u Moskvi. To se potvrdilo već u maju kada je došlo da potpunog zatišja bukinga, ističu u putničkoj agenciji koja radi rusko i ukrajinsko tržište.

Kriza u Ukrajini, zatim rastuća inflacija u Rusiji zbog koje su cijene usluga u Crnoj Gori veće nego prošle godine, osnovni su elementi koji su desetkovali potražnju ka Crnoj Gori.

Odluka Vlade da se pridruži sankcijama koje je EU uvela Rusiji i jednom broju njenih građana, pogoršala je ionako lošu situaciju. Neke od država u okruženju, poput Slovenije, Hrvatske ili Bugarske, uzdržale su se od izjašnjavanja po pitanju sankcija.

Dodatni negativan efekat imaće i interna preporuka predsjednika Rusije Vladimira Putina službenicima državne administracije, zaposlenim u vladi, skupštini, vojsci ili policiji, da na godišnje odmore ne putuju u inostranstvo, nego da svoj novac namijenjen ljetovanju ostave na Krimu ili u elitno ljetovalište na obalama Crnog mora, u Sočiju, koje nakon Olimpijade raspolaže viškom smještajnih kapaciteta. Riječ je o čitavoj vojsci potencijalnih turista.

Mnoge turističke agencije bilježe otkazivanje fiksnih zakupa soba u malobrojnim hotelima na Crnogorskom primorju, naročito vila i apartmana u privatnom smještaju. Svi su složni u ocjeni da će posjeta turista iz Rusije i Ukrajine ovoga ljeta biti prepolovljena.

Crnogorski turizam plaća cijenu lošeg pozicioniranja na turističkom tržištu u posljednjih dvadesetak godina. Nakon izuzetno uspješne turističke tradicije fokusiranja na tržišta najjačih zemalja Zapadne Evrope, brižljivo njegovane od 1964. godine, turistička privreda dospjela je u nezavidnu situaciju da u potpunosti zavisi od turista iz istočnoevropskih zemalja i Rusije.

Najsiromašniji region Evrope u turističkom prometu Crne Gore učestvuje sa oko 50 odsto, pokazuju podaci Monstata. U pitanju su zemlje okruženja, Srbija, BiH, Makedonija, Kosovo i Albanija, među kojima turisti iz Srbije čine većinu sa oko 25 odsto.

Gosti iz Rusije (28,1 odsto) Ukrajine (6,5) i Bjelorusije (1,6) čine dodatnih 34.3 odsto, što ukupno čini više od 80 odsto svih turista koji posjećuju Crnu Goru.

Ostatak čine ostale zemlje Evrope i svijeta. Nekada tradicionalni gosti iz Njemačke koji su bili zastupljeni sa 40 odsto, sada su gotovo na nivou statističke greške i prema zvaničnoj verziji čine oko 2 odsto ukupnog turističkog prometa, a prema realnim procjenama ne prelaze jedan procenat, dok turisti iz Velike Britanije zauzimaju tek 1,5 odsto u ukupnoj strukturi gostiju.

Podaci pokazuju da je Crna Gora nestala sa evropskog tržišta na koje će je teško u dogledno vrijeme vratiti sve agende i akcioni planovi plejade DPS ministara, Predraga Nenezića, Predraga Sekulića ili Branislava Gvozdenovića.

Upravo zahvaljujući njihovim sposobnostima, planovima i strategijama, prihod od turizma smanjivao se iz godine u godinu da bi dostigao iznos od 230 miliona eura na godišnjem nivou. Što je daleko od planiranog.

Gotovo sve što je vrijedjelo u turističkoj privredi zemlje tokom proteklog perioda DPS vladavine uspješno je uništeno.

Nema više promocije prestižnih crnogorskih ljetovališta u publikacijama vodećih evropskih putničkih agencija. Poput hotela Sveti Stefan, na primjer, čije su fotografije nosile naslovnice turističkih brošura koje su izlazile u milionskim tiražima. Sveti Stefan je uspješno amputiran sa svjetske turističke scene uprkos ili zahvaljujući promjeni imidža i imena u Aman-Sveti Stefan.

Da situacija bude još gora po domaću turističku privredu, među turistima iz Rusije koji će izabrati Crnu Goru za odmor, najveći broj čini srednja klasa, odnosno siromašniji dio stanovništva ove velike zemlje. Bogati Rusi biraju Španiju, Italiju, Grčku, Tursku ili Egipat u kome će ove godine ljetovati oko dva i po miliona ruskih turista.

Crna Gora nije na vrhu liste poželjnih destinacija, tvrde u anketiranim turističkim agencijama. Iz više razloga. Zbog visokih cijena koje ponuđene usluge ne opravdavaju, zbog kojih Crna Gora nije konkurent drugim destinacijama. Navode se i problemi sa bukom u turističkim centrima kao što je Budva, gužvama na plažama, urbanističkim ili saobraćajnim haosom.

Rastući trend među ruskim turistima je da biraju ono što je najjeftinije. Skupi smještaj i usluge nemaju dobru prođu. Najbolje se prodaju hoteli sa tri zvjezdice ili dobro opremljen privatni smještaj uz niže cijene. Rusima nije potrebna viza za Crnu Goru, pa će se mnogi na putovanje odlučiti u posljednjem trenutku, praveći komparaciju sa drugim odredištima. Čeka se očajnički ustupak vlasnika smještaja sa ponudom „last minut”.

Alarmantni podaci o toku nastupajuće turističke sezone koju će po svemu sudeći odrediti kriza u Ukrajini i katastrofalne poplave u Srbiji i BiH, ne uzbuđuju odgovorne u Ministarstvu turizma. Nema kriznih štabova za procjenu opasnosti i pripremu turističke sezone. Loša ili dobra turistička sezona, ministru turizma ionako je svejedno. Vještom zloupotrebom i igrom statističkih podataka svaka sezona biće uspješna, bez obzira na broj turista. Najmanje dva, tri ili četiri odsto uspješnija od prethodne. Tako je od 1991. naovamo. Više je kreveta, aviona, turista i noćenja. Svega je više nego lani – pa čak i gubitaka koji se u turizmu Crne Gore broje desetinama miliona eura.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo