Povežite se sa nama

MONITORING

RAZGRANIČENJE CRNE GORE SA SUSJEDIMA: Linijom zdravog razuma

Objavljeno prije

na

prevlaka

I osmu godišnjicu nezavisnosti Crna Gora je dočekala bez propisno utvrđenih granica sa susjedima.

Trenutno stanje je ovakvo: za sada je jedino sa Albanijom utvrđena granica (prije tri godine). Pregovori sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom traju godinama. Sa Srbijom nisu ni počinjali i sa tom državom ne bi trebalo da bude problema. Sa BiH granica je utvrđena prošle godine, ali još nije verifikovan međudržavni ugovor. Dio granice sa Hrvatskom, i kopnene i vodene, je sporan. Riječ je o starom problemu – Prevlaci. Sporna je i granica sa Kosovom. Javnost je tek nedavno saznala da je Kosovo ,,uzurpiralo šest hiljada hektara crnogorske teritorije”.

,,Oni misle čije su ovce toga i planina, ali ovoga puta neće moći. Imamo argumente da je to naša teritorija i ne damo pedalj naše zemlje”! Tako je nedavno prokomentarisao neuspješne pregovore oko granice između Crne Gore i Kosova direktor Uprave za nekretnine Crne Gore Dragan Kovačević. Najavljujući da će Crna Gora pokrenuti međunarodnu arbitražu ukoliko se sa kosovskim vlastima do kraja godine ne postigne sporazum o spornim teritorijama, Kovačević je objasnio da su sa Kosovom sporna dva područja – Kula kod Rožaja i Rugovska klisura ispod planine Čakor u plavskoj opštini.

Zvaničan stav države Crne Gore je da će u postupku razgraničenja sa susjedima poštovati međunarodnu praksu i granice koje su postojale unutar SFRJ.

,,Imamo podatke iz 1932. godine, kada je rađen prvi katastar na teritoriji Kosova, odnosno klasično geodetsko snimanje, i čvrste argumente da je to naša imovina. Već smo oko toga imali dvanaest sastanaka, ali smo i dalje na mrtvoj tački”, izjavio je Kovačević.

Kovačević je sporni dio teritorije nazvao – opasna zona. Crnogorska šumska uprava tu ne siječe šumu, jer je nekoliko puta sa kosovske strane pucano na njene službenike.

Zvanična Podgorica i Priština počele su razgovore o demarkaciji granice 2009. godine. Obje strane se pozivaju na avnojevske granice, ali ih različito tumače.

Obratili smo se kosovskom Ministarstvu inostranih poslova s molbom da objasni zašto se toliko puta bezuspješno pregovaralo oko granice sa Crnom Gorom i kada se očekuje konačan dogovor. Do zaključenja ovog broja Monitora odgovor nismo dobili.

Opet je aktuelna i Prevlaka. Ponajviše zbog novih istraživanja naftnih nalazišta. Do sada su predstavnici Crne Gore dva puta pregovarali sa Hrvatskom o Prevlaci – jednom prošle godine, a drugi put početkom ovog maja, kada se u crnogorskom Ministarstvu unutrašnjih poslova razgovaralo o morskoj granici.

Prema ranijem sporazumu Hrvatska koristi cijelu teritoriju Prevlake.

Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, za vrijeme prošlogodišnje posjete Crnoj Gori i susreta sa Filipom Vujanovićem kazao je da sva otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore, kao što je Prevlaka, treba rješavati ubrzanim tempom i ne ostavljati ih narednoj generaciji političara.

,,Ako se ne budemo dogovorili ići ćemo na međunarodni sud u Hagu”, rekao je Josipović, naglasivši da to nije ,,vruće pitanje”.

Šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić najavio je početkom aprila da će se uskoro sa predstavnicima Hrvatske tražiti kompromis koji bi omogućio istraživanje gasa i nafte u podmorju uz poštovanje dosad potpisanih sporazuma. U međuvremenu Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore uložilo je prigovor zvaničnom Zagrebu na nedavno objavljene geografske karte kojima je mapiran prostor gdje će Hrvatska istraživati nalazišta gasa i nafte. U tom prostoru je i Prevlaka. Podgorica tvrdi da se tim dokumentima prejudicira granica dvije zemlje i narušava Protokol o privremenom režimu, potpisan prije dvanaest godina sa SRJ.

Na našu molbu da u MVP Hrvatske prokomentarišu najnovije rasprave o granici na Prevlaci i iznesu stav o tom pitanju, iz Ureda glasnogovornika tog ministarstva dobili smo sljedeći odgovor:

,,Protokol između Vlade Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu potpisan je u prosincu 2002, privremeno se primjenjuje i određuje crtu razgraničenja između RH i CG na kopnu i na moru. Do trajnog rješenja može se doći neposrednim pregovorima dviju država, a ako to nije moguće, onda uvijek postoji mogućnost podnošenja spora oko razgraničenja pred međunarodno pravosudno tijelo (Međunarodni sud u Haagu ili arbitražu). Već je bio postignut dogovor da se obje države zajednički obrate Međunarodnom sudu u Haagu, ali je naknadno izražena i spremnost pokušati to pitanje riješiti i bilateralno, izravnim pregovorima. Inače, predizborna atmosfera nikada nije dobra za rješavanje otvorenih pitanja. Osim toga, u skladu je s dobrosusjedskim odnosima da se o otvorenim pitanjima razgovara na temelju argumenata i na, za to predviđenim, sastancima”.

Vlada Crne Gore je u martu prošle godine formirala novu Komisiju za razgraničenje, koju vodi Igor Lukšić, s ciljem da konačno skine s dnevnog reda problem Prevlake. Kako sada stvari stoje – u tome još nije uspjela.

,,Komisija za razgraničenje između Crne Gore i Republike Hrvatske je utvrdila pregovaračku platformu i spremna je za razgovore o svim spornim pitanjima u duhu dobrosusjedske saradnje i sa akcentom na pronalaženju bilateralanog rješenja, koje smatramo boljim i, svakako, jeftinijim postupkom od eventualne arbitraže”, saopšteno je Monitoru iz MVP Crne Gore povodom najnovijih rasprava o granici na Prevlaci.

„U prethodnom periodu”, kažu u crnogorskom ministarstvu, „održano je više bilateralnih sastanaka na svim nivoima, kao i sastanaka komisija koje se bave pitanjem graničnih prelaza i pograničnog režima. Crna Gora je čvrsto opredijeljena da njeguje i unapređuje prijateljske odnose sa susjedima i sva međudržavna pitanja rješavaćemo u duhu otvorene saradnje i dobrosusjedskih odnosa”.

Dragan Kovačević tvrdi da ne postoji nijedan dokumenat koji potvrđuje da je Prevlaka hrvatska ili crnogorska teritorija. On smatra da je polovina Prevlake crnogorska.

Na to su hitro i oštro reagovali predstavnici HDZ-a Dubrovačko-neretvanske organizacije i Opštine Konavle.

,,Ne krivim ja njih za ništa, jer znam da bi oni uzeli sve, jer su nas već palili i pljačkali da bi uzeli, a ne da bi nam davali. Ja krivim naše, jer nisu sve riješili 2003. godine kada se potpisivao privremeni sporazum”, ogorčen je načelnik Opštine Konavle Luka Korda.

On je, kako prenosi portal dubrovacki.hr, rekao da Crna Gora nema nikakvo pravo na to poluostrvo.

Predsjednik županijske organizacije HDZ-a Branko Bačić izjave crnogorske vlasti o statusu Prevlake smatra opasnom provokacijom: ,,Po meni je ovakva izjava na tragu velikosrpskog memoranduma kojim se oduvijek posezalo za našim teritorijem”.

Oglasio se i predsjednik Hrvatske. ,,Mislim da nema nikakve opasnosti da bi teritorija koju mi smatramo svojom promijenila status”, rekao je Josipović novinarima u Zagrebu povodom izjave direktora Uprave za nekretnine Crne Gore Dragana Kovačevića da pola Prevlake pripada Crnoj Gori. Josipović je rekao da su ,,već obavljeni određeni razgovori” i da se situacija primirila.

Ipak, nije. Nedavno je Vladi Crne Gore pismo poslao NVO Centar za razvoj demokracije iz Splita, protestujući zbog hapšenja grupe Rusa u Budvi koji su 9. maja, na Dan pobjede, gradom kružili u kolima noseći ruske zastave. ,,Gdje vam je čast, ponos, i antifašistički duh – od žrtava NATO agresije – postajete perjanica NATO agresora. Svejedno, zaludu vam trud svirači, Prevlaka nikad neće biti vaša”, stoji u pismu koje je potpisala Semina Lončar.

Podsjetimo da je početkom ratnih devedesetih tadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović govorio da će se Crna Gora razgraničiti sa Hrvatskom ,,za sva vremena”, s tim što će nove granice biti povučene ,,mnogo pravednije i logičnije nego što su to uradili priučeni boljševički kartografi”.

Iscrtavanje granica na Prevlaci opet je, evo, i poslije dvije decenije delikatna tema. Zvaničnici s obje strane uvjeravaju da će se do rješenja doći diplomatskim dogovorom ili u Hagu. Najbitnije je da sporovi oko granica, koji su često izazivali ratne sukobe, ne bi smjeli da pređu granice razuma.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo