Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVA VODE MALI BROJ POSTUPAKA ZA KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE: Kažnjavaju rijetko i simbolično

Objavljeno prije

3 godine

na

Za krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora zakon  propisuje oštre kazne – od nekoliko mjeseci, par godina i najstrožije do 12 godina zatvor.  No, osim što tužilaštva rijetko pokreću ove postupke, kada se to desi, počinioci se kažnjavaju simbolično. Najčešće su to uslovne osude ili rad u javnom interesu

 

Sudeći po broju postupaka koje tužilaštva pokreću za krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora, Crna Gora bi se mogla svrstatati u ekološke zemlje čistog vazduha i bisernih rijeka, očuvanih šuma i bez nelegalne gradnje. Na terenu, stanje je drugačije. Mediji i ekološki aktivisti svakodnevno izvještavaju o zagađenim rijekama, popaljenim i pokradenim šumama, krađi  šljunka, gradnji i u zaštićenim zonama….

Za ova djela Krivični zakon propisuje oštre kazne, od nekoliko mjeseci do 12 godina zatvora. No, osim što tužilaštva rijetko pokreću ove postupke, i kada se to desi, počinioci se kažnjavaju simbolično. Najčešće su to novčane i uslovne osude ili rad u javnom interesu.

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici tokom 2020. godine nije imalo nijednu prijavu za krivično djelo zagađenja životne sredine. Naredne 2021. za to djelo podnešene su prijave protiv dva lica, ali se nastavio  trend smanjenja prijava za krivična djela iz ovog spektra.

,,Smanjen je broj prijavljenih lica zbog krivičnih djela protiv životne sredine za 62,86 odsto (u 2021. protiv 35, a u 2020. godini protiv 57 lica). Zbog krivičnog djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa prijavljena su četiri lica (u 2020. pet lica), zbog krivičnog djela šumska krađa prijavljeno je pet lica (u 2020. jedno lice)”,  stoji u Izvještaju  o radu za 2021. ODT Podgorica.

CIN-CG i Monitor su prije četiri godine objavili snimke razorene Morače u predjelu nelegalne eksploatacije šljunka koja je toliko devastirala ovaj predio da je dovedeno u pitanje izvorište Bolje sestre, sa kojeg se snabdijeva vodom veliki dio Crnogorskog primorja. To što bi česme u gradovima uz more mogle ostati suve i što je uništeno korito rijeke Morače u tom dijelu, kao da nije bio alarm za nadležne koji bi trebalo da zaustave nelegalnu eksploataciju šljunka.  Naprotiv, stanje je još gore.

Novinar i ekološki aktivista Vuk Vujisić, koji o ubijanju Morače u kontinuitetu upozorava, kaže: ,,Osnovno državno tužilaštvo i tužioci su u dosadašnjim slučajevima pokazali da ne prepoznaju ekološki kriminal, tj. kriminalne aktivnosti koje za posljedicu imaju devastaciju životne sredine“.

On ističe da je zakonska regulativa jasna, te da postoji više članova po kojima bi se mogli procesuirati nelegalni eksploatatori i zagađivači životne sredine i pljačkaši državnog dobra. Nažalost, kaže, to tužioci ne žele da vide.

,,Većina optužnica koje su predate od strane policije osnovnom tužilaštvu su padale pa tako i za ‘najveću državnu pljačku’, kako su je nazivali ministri u bivšoj Vladi Crne Gore Zdravka Krivokapića, a mnogi tužioci nisu ni pokrenuli istražne radnje. Smatram da se prije nesavjesnog i neekološki osviješćenog djelovanja radi i o drugim faktorima kad govorimo o nepostupanju nadležnih tužilaca”, kaže Vujisić i dodaje da je nelegalna eksploatacija šljunka prešla u nadležnost Glavnog Specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića.

Iz odgovora koje smo dobili iz tužilaštava, jedino su nas iz ODT Plav obavijestili da je tokom prošle godine Uprava za inspekcijske poslove podnijela 7 zapisnika o izvršenom nadzoru, vezano za nezakonitu eksploataciju šljunka u koritu rijeke Grnčar, u opštini Gusinje. Iz ovog tužilaštva kažu da je pet predmeta još u radu, a dva predmeta su riješena na način što je tužilastvo pokrenulo prekršajne postupke. Jedan od predmeta za nelegalnu eksploataciju šljunka je neraspoređen.

U Podgorici najveći ,,uspjeh” tužilaštvo je, sudeći po izvještaju,  postiglo kod krivičnih djela protiv životne sredine i uređenja prostora, gdje je broj prijava u prošloj u odnosu na pretprošlu godinu smanjen – 62,86 odsto.

Podgorica je toliko ,,sređena” urbana cjelina da je zbog krivičnog djela građenje objekata bez prijave i dokumentacije tokom prošle godine procesuirano samo 13 lica. Godinu ranije je prijavljeno 28 lica.

To što se riba lovi svim i svačim u podgoričim rijekama, a na Skadarskom jezeru ubija strujom i dinamitom, takođe prolazi nekažnjeno. U 2021. prijavljeno je samo 11, a u 2020.  – 18 lica. Državni tužioci su protiv četiri osobe odbacili krivičnu prijavu,  a protiv devet je podnijet optužni predlog. Protiv njih sedam donesena je osuđujuća presuda i to tako što je – protiv šest lica izrečena uslovna osuda, a protiv jednog – kazna rada u javnom interesu.

Jedno od rijetkih krivičnih djela gdje nije ostala nijedna nerješenja prijava u 2021. je ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa:   tužioci su odbacili prijave protiv četiri lica, dok je prijava protiv jednog lica ustupljena na nadležnost drugom tužilaštvu.

Na pitanje o krivičnim djelima protiv prirode ali i podmetanja požara, Monitoru su stgli odgovori iz pojedinih Osnovnih tužilaštava, dok su nas pojedini uputili na svoje Izvještaje o radu.

Državni tužilac Nikola Samardžić iz ODT Herceg Novi  kaže je da je ovom tužilaštvu ,,tokom 2020. podnijeta jedna krivična prijava za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti čl. 327 KZ CG”.

Riječ je o slučaju podmetanja požara u stambenom objektu. Nadležnom sudu je podnijet predlog za izricanje mjere bezbjednosti jer je utvrđeno da izvršilac nije bio uračunljiv i postupak još nije pravosnažno završen. „U periodu na koji se odnosi Vaše pitanje podnijeta nam je krivična prijava protiv nepoznatog izvršioca krivičnog djela ubijanja i mučenja životinja i razaranja njihovog staništa. U pitanju je slučaj trovanja životinja u gradskoj sredini i izvršilac krivičnog djela još nije otkriven”.

I u Baru je, sudeći po  broju prijava i osuđenih osoba, kada je u pitanju životna sredina –  sve besprekorno. ,,ODT u Baru u 2019. su za krivično djelo nezakonit ribolov prijavljena tri lica i protiv svih je donijeto  rješenje o odbačenju krivične prijave. U 2020. nije bilo krivičnih prijava vezanih za ekološke incidente. U 2021. za krivično djelo nezakonit ribolov prijavljeno je pet lica. U odnosu na četiri lica prijave su rješene odloženim krivičnim gonjenjem, a protiv jednog je donijeto rješenje o odbačenju krivične prijave. I za zagađenje životne sredine prijavljeno je jedno lice i ista prijava je riješena tako što je donijeto rješenje o odbačenju krivične prijave”, odgovoreno nam je u Osnovnom državnom tužilaštvu Bar.

Portparolka  ODT Bijelo Polje Danijela Đurković dostavila nam je spisak prijava po kojima je ovo tužilaštvo postupalo a tiču se krivičnih djela protiv životne sredine i uređenja prostora.

Tokom 2019. zbog krivičnog djela pustošenje šuma prijavljena je jedna osoba. Krivična prijava je odbačena.

Zbog šumskih krađa prijavljeno je čak 30 lica. Prijave su odbačene protiv 16, protiv 13 podnijet je optužni predlog, dok je protiv jednog lica krivična prijava ustupljena na nadležnost drugom tužilaštvu. Sljedeće godine prijavljeno je 48 ,,šumokradica”, od čega je protiv odbačena krivična prijava, protiv 28  podnijet optužni predlog, dok je protiv jednog  lica krivična prijava ustupljena na nadležnost drugom tužilaštvu. U 2021.  – podnešena je prijava protiv 33 lica, od čega je protiv 15 odbačena krivična prijava, a protiv 18 podnijet optužni predlog.

Zbog krivolova 2019. podnijete su prijave protiv tri lica, i sve su odbačene. I sljedeće 2020 isto –  tri  prijave, sve odbačene. U 2021. uhvaćena su samo dva krivolovca, ali su prijave i protiv njih odbačene.

Tokom prošle godine ODT Bijelo Polje, imalo je i jednu prijavu zbog  iznošenja i unošenja zaštićenog prirodnog dobra i posebno zaštićene biljke i životinje i trgovanje njima. I ona je odbačena.

Što se tiče krivičnih djela protiv životne sredine i uređenja prostora iz  ODT Plav navode da je u 2020. jedno lice optuženo zbog nezakonitog ribolova i osuđeno je na rad u javnom interesu u trajanju od 180 sati. Tokom 2019. zbog krivolova je jedno lice kažnjeno novčanom kaznom od 700 eura, dok je krivična prijava uzbog krivolova odbačena.

,,Skoro sva krivična djela iz domena ekološkog kriminala mogu se tretirati kao organizovani kriminal. Pogotovu kada je riječ o krivolovu, devastaciji, tj. ilegalnoj eksploataciji šuma, jer je uvijek uključeno više ljudi radi sticanja protivpravne dobiti”, kaže ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.

,,Iskustvo koje smo, kao ekološki aktivisti, godinama stekli govori da tužilaštvo često zbog pogrešnog rada inspekcije, policije ili nadležnih organa, nema dovoljno dokaza da procesuira krivična djela iz eko kriminala. Često ta krivična djela padaju ili na sudu ili nikada ne dođe do optužnice. Razlog možemo tražiti u veoma malom broju inspektora nadležnih za eko kriminal, kao što su inspektori za lovstvo i šumarstvo, inspektori za slatkovodno ribarstvo, ekološka inspekcija… I onda imamo ćutanje institucija i vrlo spore procese ili procese koji nikada ne dobiju sudski epilog”, zaključuje Dragićević.

U Agenciji za zaštitu životne sredine za Monitor kažu da su tokom 2021. godine ODT Podgorica, Berane i Bijelo Polje i Specijalnom državnom tužilaštvu, podnijeli četiri krivične prijave. One su se odnosile na krivična djela – protiv životne sredine i uređenja prostora, i to krađa zaštićenog prirodnog dobra, odnosno uvoz zaštićene divlje životinjske vrste,  nepropisnog skladištenja opasnog otpada-hemikalija čijim bi eventualnim ispuštanjem u tlo došlo do zagađenja životne sredine i dovelo u ozbiljnu opasnost   život i zdravlje ljudi, zbog lažnog označavanja robe-otpada prilikom carinjenja, odnosno uvoza/izvoza robe suprotno Zakonu o upravljanju otpadom, kao i zbog postojanja osnovane sumnje da je došlo do uništenja zaštićenog prirodnog dobra odnosno uginuća zaštićene vrste životinja.

,,Od nadležnih organa do današnjeg dana nijesmo dobili povratnu informaciju u kojoj fazi postupka se nalaze predmetne krivične prijave, tako da nemamo informaciju da li su završene sudskim epilogom, odnosno da li su počinioci kažnjeni i na koji način”, kazali su Monitoru iz Agencije, na čijem je čelu Milan Gazdić.

,,Potrebne su reforme kako bi smo sjutra imali tužioce koji će za pustošenje naših rijeka i šuma pokretati postupke i kazniti počinioce adekvatnim kaznama, a ne oslobađati ih odgovornosti ili ih puštati uz minimalne kazne koji počinioci tom nelegalnom radnjom zarade za jedan dan”, zaključuje Vujisić.

Postupci Agencije za zastitu životne sredine

Tokom prošle godine Agencija je utvrđivala štetu koju je napravila mljekara Šimšić Montemilk d.o.o iz Danilovgrada u drugoj  zoni zaštite Park prirode Rijeka Zeta kontinuiranim ispuštanjem otpadnih voda. Ovaj slučaj je pokrenula Organizacija KOD, koja je inicirala četiri inspekcijska nadzora za mljekaru u posljednjih godinu dana. Inspekcija je svaki put izašla na teren i konstatovala nepravilnosti zbog kojih je izrekla 9.930 eura kazni.

Tri preduzeća – Šimšić-Montmilk, klanice Primato P i farme svinja Niksen Čavor ispuštaju i do 100.000 litara otpadnih voda na dnevnom nivou u rijeku Zetu.  Mljekara boja rijeku u bijelo ostacima mlijeka i kisjelina, a crvene otpadne vode teku u nju iz klanice.

Iz KOD-a prezentuju podatke da je u 2020. godini Mljekara Šimšić-Montmilk imala neto prihod oko 10 miliona eura, Primato P oko 20 miliona, a Niksan Čavor preko dva miliona eura od prodaje. Inspekcija je još prije dvije godine od mljekare tražila da da ugradi sistem za prečišćavanje otpadnih voda i da se postavi uređaj za mjerenje količine otpadnih voda, ali ovo preduzeće to nije uradilo. Iz KOD-a navode da se ne radi o nemanju novca, već o navici da se životna sredina može zagađivati bez posljedica.

U periodu 2021-22. godine, Agencija je pokrenula sljedeće postupke: Utvrđivanje štete u životnoj sredini u zoni mosta Tara 2 prilikom izgradnje dionice auto-puta Bar-Boljare, u dijelu poremećaja strukture podloge korita rijeke Tare i direktnog uticaja na biodiverzitet rijeke Tare na predmetnoj lokaciji protiv kineske kompanije CRBC (2021). Agencija je izdala saglasnost CRBC na dostavljeni predlog mjera remedijacije kojim se postiže remedijacija predmetne lokacije i utvrđene štete u životnoj sredini.

Utvrđena je i neposredna opasnosti od nastanka štete u životnoj sredini, usljed neadekvatnog skladištenja opasnih supstanci i smješa u vidu 38.270 kg otpadnih hemikalija kojima je istekao rok trajanja a koje predstavljaju otpad kojim upravlja Operater KIPS Polimka AD iz Berana u stečaju (2021). Agencija je u saradnji sa privrednim društvom Hemosan d.o.o. iz Bara, izvršila kompletno uklanjanje hemikalija koje su u konačnom broju prelazile 82 tone otpadnih hemikalija.

Utvrđen je stepen neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini na lokaciji privremenog odlagališta komunalnog otpada na području planine Budoš, mjesto Mislov do, opština Nikšić (2021). Operateru je naloženo da, bez odlaganja, sprovede mjere utvrđene planovima za zaštitu i spašavanje na lokaciji u cilju sprečavanja neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini.

Tu je i utvrđivanje stepena neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini na lokaciji privremenog odlagališta komunalnog otpada na lokaciji Jerine u mjestu Martinoviće opština Gusinje (2021). Operateru je naloženo da, bez odlaganja, sprovede mjere utvrđene planovima za zaštitu i spašavanje na lokaciji u cilju sprečavanja neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini.

U prošloj godini Agencija je utvrdila i štetu u životnoj sredini na lokacijama koje se nalaze u zoni zaštite parka prirode Dolina rijeke Zete protiv Operatera Bemax iz Podgorice, kao i štetu od strane fizičkog lica usljed probijanja puta bez ikakve dozvole u NP Prokletije.

Što sve treba da se kažnjava

Krivičnim zakonikom Crne Gore u glavi XXV, propisana su krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora: zagađenje životne sredine, zagađenje životne sredine otpadom, oštećenje ozonskog omotača, nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine, protivpradna izradnja, stavljanje u pogon i rad objekata i postrojenja koja zagađuju životnu sredinu, oštećenje objekata i uređaja za zaštitu životne sredine, oštećenje životne sredine, zloupotreba genetički modifikovanih organizama, uništenje biljaka, ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovih staništa, uništenje i oštećenje zaštićenog prirodnog dobra, krađa zaštićenog prirodnog dobra, iznošenje i unošenje zaštićenog prirodnog dobra i posebmno zaštićene biljke i životinje i trgovina njima, iznošenje i unošenje opasnih materija, nedozvoljeno postupanje sa opasnim materijama, nedozvoljenja izgradnja nuklearnih postrojenja, neizvršenje odluke o mjerama zaštite životne sredine, povreda prava na informisanje o stanju životne sredine, prenošenje zaraznih bolseti kod životinja i biljaka, nesavjesno pružanje veterinarske pomoći, nadriveterinarstvo.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

VESKO BAROVIĆ, VESNA BRATIĆ, BLAŽO ŠARANOVIĆ…: Lutrija pravde

Objavljeno prije

7 sati

na

20 Februara, 2026

Objavio:

Kada svedemo saldo hapšenja u prethodnih osam dana, uočljivo je da se osumnjičeni terete za djela počinjena između 2018. i 2021. godine. Tom brzinom, aktuelni ministri, državni direktori i njihovi saradnici iz privatnog sektora mogu početi da strahuju od eventualnog dolaska istražitelja i policije na njihova kućna vrata negdje od prve polovine naredne decenije. Ako sve bude išlo po planu i hitnom postupku

 

 

Svjedočimo novoj ofanzivi crnogorskog tužilaštva.

Kritičari aktuelnih vlasti tvrde da je riječ o proračunatom pokušaju da se, nizom privođenja i procesuiranja osoba koje su svojevremeno imali veliku (van)institucionalnu moć, preusmjeri pažnja javnosti sa problema objelodanjenih bjekstvom Miloša Medenice i Lidije Mitrović. I naknadno demonstriranog odsustva koordinacije između pravosudne i izvršne vlasti na zajedničkim poslovima.

Prvo je, prošlog petka, uhapšen Veselin Barović. Kontroverzni biznismen iz vremena prvobitne akumulacije kapitala švercom, burazerskim privatizacijama i berzanskim špekulacijama, pritvoren je po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, zbog sumnje da je počinio krivično djelo utaje poreza.  Iz Uprave policije su saopštili kako Barović, po sumnjama istražitelja, poreznicima nije prijavio 3,7 miliona eura koje je 2018. godine zaradio na razlici između kupovne i prodajne cijene akcija neimenovanog preduzeća u kome je bio manjinski vlasnik. „Na taj način je, po osnovu obračuna poreza na kapitalnu dobit za 2018., utajio porez u iznosu od 331.893,36 eura, čime je ostvario protivpravnu imovinsku korist u navedenom iznosu, a na direktnu štetu Budžetu Crne Gore“, predočeno je iz UP. Barović je saslušan i pušten, a istraga se nastavlja.

Nešto starija publika tog biznismena pamti i po mnogo atraktivnijim pričama iz rubrike crna hornika, neprocesuiranim optužbama za međunarodni šverc cigareta, osnivanje i upropašćavanje privatizacionog Eurofonda, gazdovanjem ulcinjskom Solanom i pokušajem njenog pretvaranja u građevinske parcele… Mlađima, opet, ime Veselina Barovića ne znači mnogo, pošto se kontroverzni biznismen prije desetak godina povukao sa prve linije javne scene.

Slijedila su nova hapšenja. Najveću pažnju privuklo je privođenje i zadržavanje u pritvoru Vesne Bratić, nekadašnje ministarke obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Zdravka Krivokapića. Specijalno državno tužilaštvo nije se oglašavalo, pa su mediji i analitičari pokušali samostalno odgonetnuti razlog zbog koga se Bratić sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja.

Prva pretpostavka vodila je na opštepoznatu sječu direktora  iz 2021. Tada je Bratićkino Ministarstvo, ne izvršavajući obavezu imenovanja polovine članova školskih odbora, dovelo sve direktore ovdašnjih osnovnih i srednjih škola u poziciju da krše zakon. Da bi ih onda, i zato, smijenilo. Više od 150 ljudi, među kojima je bila i jedna pokojnica (u resornom Ministarstvu nijesu registrovali da je direktorka jedne škole umrla, pa su napisali rješenje o njenoj smjeni). Na njihova mjesta, prema tvrdnjama upućenih, imenovane su osobe sa popisa avgustovskih pobjednika, onako kako su oni po dubini podijelili osvojene državne funkcije.

Smijenjeni su tražili zaštitu suda. I dobili je. Neki postupci još traju, ali je aktuelna ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović prošle godine objelodanila da je država zbog nezakonitih smjena školskih direktora isplatila više od 400 hiljada eura. Ceh nije konačan.

Problem sa ovom hipotezom bila je činjenica da je sve ovo poznato, a dijelom i pravosnažno presuđeno,već godinama. Kako se SDT „dosjetio“ nečega što je ispričana priča još od 2021?

U razmatranje je uzet nalaz Državne revizorske institucije (DRI) iz septembra 2022., u kome je rad Ministarstva kojim je rukovodila Vesna Bratić ocijenjen „dvostrukim negativnim mišljenjem“. Riječ je o budžetu koji je vrijedio 220 (tadašnjih) miliona eura, a konstatovane nepravilnosti navele su čelnike DRI da dokument, nakon zvanične prezentacije, dostave tužilaštvu.

Višemilionske isplate bez dokumentacije, neslaganja u evidenciji, nepravilan ili neosnovan prenos sredstava, nedokumentovani rashodi, konsultantski ugovori bez pravnog osnova, javne nabavke suprotne zakonu… To je tek dio nepravilnosti konstatovanih u Izvještaju DRI.

Nedovoljno za SDT. Ili su nepune četiri godine premalo vremena da obrade predmet. Pošto se pokazalo da nezakonito potrošeni milioni, odnosno, stotine hiljada eura štete proizvedene nezakonitim otkazima školskim direktorima nijesu razlog Bratićkinog hapšenja.

Suprotno medijskim pretpostavkama, Bratić se tereti zbog toga što 2021. nije razriješila još 40-tak školskih direktora koji su se, zahvaljujući resornom Ministarstvu, našli u istom pravnom problemu kao i njihove smijenjene kolege. „Nakon analize cjelokupne dokumentacije SDT našlo je do stepena osnovane sumnje da je službeni položaj zloupotrijebljen u smislu nerazrešenja četrdeset direktora obrazovnih ustanova iako ta lica nijesu u potpunosti ispunila obaveze…“, navodi se u Rješenju o zadržavanju bivše ministarke koje je citirala E televizija.

Sad čekamo rasplet. Može li se Bratić odbraniti od optužbi pozivajući se na pravosnažne presude po kojima su tadašnje smjene direktora bile nezakonite? Ili će SDT uspjeti da optuži, pa na sudu dokaže da je nekadašnja ministarka kriva zato što je, postupajući selektivno, izbjegla da napravi totalnu štetu.

Možda u daljem postupku saznamo i zašto je tih 40 direktora ostalo na radnom mjestu. Ministarstvo je zaboravilo da ih smijeni? Ostali su na pozicijama nakon što je utvrđeno/procijenjeno da su po mjeri novih vlasti? Ili njihova radna mjesta nijesu zavrijedila pažnju privilegovanih da do funkcija dođu podjelom vlasti po dubini.

Do tada, vrijedi se osvrnuti na politički rukavac započetog pravosudnog postupka.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić završio je sjednicu parlamenta monologom kojim je iskazao želju da Vesnu Bratić „ohrabri da izdrži sve nevolje kroz koje će proći“. Nakon što se požalio: „Danas je čitava Crna Gora mogla vidjeti jedan odnos prema nekadašnjoj ministarki prosvjete, profesorici Univerziteta, doktoru nauka Vesni Bratić, koja je tretirana kao najobičniji kriminalac, stavljanjem onih lisica na ruke”.

Mandiću se pridružio Goran Danilović, predsjednik partije (Ujedinjena CG) u kojoj je Bratić našla svoje mjesto nakon odlaska sa ministarske funkcije. „Ono što je Vesna Bratić uradila 2021. i 2022. godine, čisteći školstvo od (DPS) političkog taloga je za medalju, a ne za zatvor“, poručio je Danilović sa protesta koji je njegova partija organizovala pred zgradom Vrhovnog tužilaštva.

U odbranu bivše ministarke stala je i Eparhija budimljansko-nikšićka SPC. „U državi koja ovako postupa sa Vesnom Bratić, nije uhapšena samo ona, nego i svaki građanin sa živim osjećanjem za istinu i pravdu“, sažetak je njihovog saopštenja u kome je, uz opštekonstatovani problem lisica na rukama, naglašeno da se „proces protiv nje sprovodi kao čin javne političke odmazde“.

Nakon što su Medenica i Mitrović izbjegli odlazak na služenje zatvorske kazne, bilo je očekivano da će tužioci i sudije mnogo lakše tražiti i izricati mjeru pritvora. Između ostalog, da se sačuvaju od pojavljivanja na naslovnim stranama. Predsjednik parlamenta previđa i da Vesna Bratić nije prvi doktor nauka i univerzitetski profesor  sa lisicama na rukama. Sredinom 2022. (slučaj Plantaže) uhapšena su dva univerzitetska profesora i jedan akademik. Nikome u vlasti to nije smetalo. Do danas im nije izrečena ni prvostepena presuda.

Sa najmanjom pažnjom javnost je propratila hapšenje bivšeg direktora Uprave za imovinu Blaža Šaranovića i Budvanina Duška Radunovića, vlasnika firme Stan projekt. Ta priča zaslužuje mnogo veću pozornost.

Šaranović i Radunović su, po nalogu SDT, uhapšeni zbog sumnji na zloupotrebe tokom kupovine poslovne zgrade na uglu bulevara Stanka Dragojevića i Ivana Crnojevića (kod mosta Milenijum, uz zgradu NLB banke) koja je 2020. godine kupljena sa naumom da se u njoj prostorno zbrinu Monstat (Uprava za statistiku), dio Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Zaštitnika imovinsko pravih interesa Crne Gore.

Uprava za nekretnine tada je, po prilično ubrzanoj proceduri, realizovala odluku Vlade Duška Markovića da se pronađe i kupi adekvatna zgrada. Tender u kome je tražen  završeni prostor po sistemu „ključ u ruke“, izmijenjen je tako da je naknadno zatražen nezavršen prostor („siva faza“) koji se opisom u potpunosti podudarao sa kupljenim objektom.

U kupljenoj zgradi ima pet podzemnih etaža sa 81 parking mjestom i 1.303 kvadrata tehničkih prostorija. Tenderskim uslovima je tražena zgrada sa minimum 75 parking mjesta u garaži i da ima između 1.300 i 1.400 kvadrata tehničkih prostorija. Ponuđena zgrada ima 4.313 kvadrata poslovnog prostora, dok je tenderskim uslovima traženo da ima između 4,3 i 4,6 hiljada kvadrata. Slučajnost?

Medijima je ovaj posao pažnju privukao još u vrijeme njegove realizacije. Pa je primijećeno da je zgrada preplaćena (skoro devet miliona u odnosu na pet koliko bi bila njena tadašnja „realna“ tržišna vrijednost), a da su ponuđači nekretnina povezana lica (kompanije vlasnički povezane sa Novim Volvoxom i braćom od stričeva Milanom i Vladanom Ivanovićem).

Pet godina nakon medijskih napisa, za državnu kupovinu poslovne zgrade u centru Podgorice zvanično se zainteresovao i SDT. Saopštili su da službenici SPO, po njihovom nalogu, izvršavaju „hitne dokazne radnje“ prema više lica zbog postojanja osnova sumnje da su tokom ove trgovine „učinila krivična djela zloupotreba službenog položaja“. Međutim, postoje indicije da su se SDT i SPO pričom o Vladinoj kupovini zgrade u centru Podgorice (usput, ista ne zadovoljava tehničke i bezbjednosne standarde koje EU i NATO očekuju od sjedišta Monstata) počeli baviti još 2021. godine. Uz očekivanja da bi istraga mogla otići i više i šire od njenog sadašnjeg obuhvata. Onda je „nešto“ uticalo da istraga zamre.

Može li biti da su to zvanično ne pomenuti, a zapravo ključni, akteri afere?

Kada svedemo saldo hapšenja prethodnih osam dana, uočljivo je da se osumnjičeni terete za djela počinjena između 2018. i 2021. godine. Tom brzinom, aktuelni ministri, državni direktori i njihovi saradnici mogu početi da strijepe od eventualnog dolaska istražitelja negdje od prve polovine naredne decenije. Ako sve bude išlo po planu i hitnom postupku.

 

Veskobar jednog doba

Prenosimo dio jednog od mnoštva tekstova iz Monitora koji su posvećeni Veselinu Baroviću, svojevremeno jednom od najmoćnijih ljudi u Crnoj Gori:

U martu 2002., zbog navodno neprikladne Barovićeve izjave sa jednog dobrotvornog skupa u hotelu Crna Gora kako neće dati novčani prilog „jer se ne slaže sa politikom ambasadora SAD u Beogradu”, dio tiraža dnevnog lista Publika je uništen u štampariji a izjava je uklonjena.
Barović je, zbog svog kafanskog života, 2004. dospio pred istražnog sudiju u slučaju ubistva Duška Jovanovića. Ispitivan je na okolnosti da je u noći smaknuća bio gost u Maniji, noćnom baru u podrumu hotela Crna Gora. Prema tvrđenju svjedoka, Barović je tada viđen u društvu Damira Mandića, osuđenog za saučesništvo u ubistvu. Pred istražnim sudijom Barović je potvrdio kako se poznaje sa Mandićem, takođe i sa Vukom Vulevićem i Arminom-Mušom Osmanagićem koji su kobne večeri bili gosti Manije.
Tri godine kasnije Barović nije bio samo svjedok već i osumnjičeni za krivično djelo ugrožavanja bezbjednosti. Barović i njegov pratilac Radislav-Rade Živković 2007. su u više navrata navodno prijetili radnicima kockarnice hotela Maestral.
U oktobru 2008. tokom procesa nepravosnažno osuđenoj zločinačkoj grupi za ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića su pročitane službene policijske zabilješke. Na kontrolnim punktovima kod Budve 2005. u dva navrata registrovan je Ljubo Vujadinović (jednom prilikom s njim je bio Milan-Čila Šćekić) kao vozač džipa ML mercedes u Barovićevom vlasništvu.
Srećko Kestner je 2001. u intervjuu za Nacional kazao kako su od septembra 1994. poslove tranzita duvana  „preuzela četvorica Italijana koja su radila zajedno s crnogorskom grupom predvođenom Veskom Barovićem”, te da se svaki brod sa cigaretama, koji je uplovljavao u Bar, „morao pismeno najaviti firmi MTT koju je osnovao Barović”…

Iz teksta „Veskobar – životna priča uspješnog crnogorskog biznismena“, Monitor, 9. decembar 2009. 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA IZMEĐU KRIMINALNIH UMOVA I VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE: Il’ je đavo, ili su mađije

Objavljeno prije

7 sati

na

20 Februara, 2026

Objavio:

Dok smo zaokupljeni pitanjem da li je u video javljanjima odbjegli Miloš Medenica ili njegov AI „imitator“, malo ko se pita – šta je manje zlo u ovoj priči? Da se odbjegli organizator kriminalne grupe sprda sa bezbjednosnim sektorom ili da je u pitanju AI manipulacija sa kojom država nije kadra da se izbori. U oba slučaja nema odgovora na pitanje – pod čijom se sada zaštitom nalazi odbjegli Miloš Medenica, i za čiji intres se pojavljuje, ako se ovo radi uz njegovo saučesništvo

 

 

Preko noći se desila smjena generacija. Do juče smo na pomen prezimena Medenica znali da se radi o Vesni, danas je to sutkinjin sin. Slučajno ili ne, to ide uporedo sa tehnološkim razvojem društva, i prelaskom sa starih na moderne metode urušavanja sistema.

Miloš Medenica je osuđen da je organizovao kriminalnu grupu, čija je članica i njegova majka, dugogodišnja čelnica Vrhovnog suda Crne Gore i jedan od stubova prethodnog režima. Na dan kad  mu je izrečena presuda, Medenica je  bjekstvom iz stana uspio izbjeći hapšenje zbog desetogodišnje robije. Crna Gora nije ni slutila u kom će se pravcu razviti ta priča. Iz policijskog vrha su tvrdili da znaju ko su pomagači u bjekstvu i odjednom zaćutali. Ime nikada nijesu izgovorili. Crna Gora nije ni slutila u kom će se pravcu razviti ta priča.

Ubrzo je javnost počela da prima poruke od odbjeglog ili nekog ko se izdaje da je on. U seriji snimaka koji su postali viralni akter šalje podrugljive poruke bezbjednosnim strukturama.

Dok su službe i javnost zaokupljeni pitanjem da li je u video javljanjima  odbjegli Medenica ili njegov AI „imitator“, malo ko se pita – šta je manje zlo u ovoj priči? Da se odbjegli organizator kriminalne grupe sprda sa bezbjednosnim sektorom ili da je u pitanju AI manipulacija sa kojom država nije kadra da se izbori.

Stručnjaci i alati uz pomoć kojih su proteklih dana vještačeni video sadržaji davali su različita tumačenja. Većinom se analitičari slažu da dostupni snimci ne daju dovoljno informacija i da bi trebalo imati originalni fajl kako bi se sa većom sigurnošću moglo tvrditi da li je snimak pravi ili lažan. Ovo su potvrdili i AI stručnjaci koje smo kontaktirali uz opasku da sa ovakvim materijalom dostupnim za analizu svi mogu napraviti scenario za priču koju žele da ispričaju. Zaključivanje o autentičnosti otežava loš kvalitet snimaka, velike kompresije, odabir kadra, loše svjetlo, nedostatak scenografije…

Nakon prvog objavljenog snimka javili su se iz MUP-a. „Ovakve aktivnosti predstavljaju oblik hibridnog djelovanja organizovanih kriminalnih i interesnih struktura, koje sada koriste i savremene tehnološke alate i informaciono-propagandne metode radi ostvarivanja svojih ciljeva”, saopštili su uz šturo objašnjenje da se radi o lažnom i manipulativnom sadržaju. Bez detaljnije analize rekli su da je video izrađen korišćenjem alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji sa ciljem stvaranja lažne predstave i dovođenja javnosti u zabludu. Javnosti je ostalo da im (ne)vjeruje na riječ.

Termin deepfake, nastao je spajanjem pojmova deep learning i fake i odnosi se na hiperrealistične video zapise napravljene da liče na stvarne osobe. Deepfake koristi neuronske mreže koje analiziraju velike skupove podataka kako bi replicirale izraze lica, ponašanje, glas i način govora neke osobe. Svaki trzaj i tik je značajan.

Deepfake tehnologija nije ilegalna, niti su svi takvi sadržaji zlonamjerni. U zavisnosti od sadržaja, neki krše zakone o zaštiti podataka, pravila o sadržaju bez pristanka… Ukoliko su ovi snimci lažni, i Miloš Medenica je žrtva prevare. Zato ima onih koji ćutanje njegove porodice  smatraju znakovitim.

Ova tehnologija je svjetska tema, samo je brže nego što smo očekivali uplovila u naše dvorište. Dospjela je u fokus 2017. godine, kada su se na internetu pojavili video zapisi javnih ličnosti, uključujući Obamu, Cukerberga…. Iako su neki od njih napravljeni radi zabave, mnogi, poput lažnog snimka eksplozije u blizini Pentagona, izazvali su haos i strah u javnosti. Čak i turbulencije na berzi. Kako su AI alati postali dostupniji široj javnosti, tehnologija se sve više zloupotrebljava.  Krađa identiteta, prevare, kršenja privatnosti podataka i intelektualne svojine, prijetnje nacionalnoj bezbjednosti… Nebo je granica.

Jedna od ranih dipfejk prevara koja je ciljala na ozbiljna pitanja desila se početkom rata u Ukrajini. Na internetu se pojavio snimak Volodimira Zelenskog koji poziva Ukrajince na predaju. Okom se mogla uočiti nesavršena manipulacija. Četiri godine su prošle od tada. Svijet je postao komplikovanije mjesto, a tehnologija napravila skok od sedam milja. Manipulacije poput ove sa Zelenskim danas može napraviti svaki desetogodišnjak sa pristupom internetu i open source alatkama. Ono što se danas dešava na ovom polju, znatno je složenije. I opasnije.

AI alati postaju jeftiniji, dostupniji i lakši za upotrebu, politički deepfake sadržaji su i efikasniji. Danas ih nerijetko dijele i oni koji bi trebalo da ih kontrolišu. Elon Mask je šerovao video potpredsjednice Kamale Haris na svojoj platformi X. U videu ona komentariše kako je četiri godine bila pod tutorstvom vrhunskog lutka duboke države, divnog mentora, Džoa Bajdena. I on je bio žrtva ovakve prevare kada su glasači u Nju Hempširu u januaru 2024. dobijali pozive sa generisanim Bajdenovim glasom. Savjetovano im je da ne izlaze na predizbore te godine. Naravno da je i sadašnji predsjednik Donald Tramp odmah prihvatio čari ove tehnologije. U avgustu iste godine na Truth Social objavio AI-generisanu podršku pjevačice Tejlor Svift. AI je postala stalna stavka u predizbornim kampanjama širom svijeta.

Među prvima su u Južnoj Koreji zabilježeni i slučajevi gdje su seksualni prestupnici koristili deepfake tehnologiju za kreiranje sadržaja koji uključuje maloljetnike.

Nedavne studije pokazale su da je i do 98 odsto svih deepfake sadržaja na internetu seksualno eksplicitno i neodobreno, pri čemu 99 odsto takvog sadržaja cilja žene. Kriminalci sve češće proizvode lažne seksualne materijale koristeći javno dostupne fotografije i ucjenjuju žrtve. Žrtve često nisu ni svjesne da je njihov lik iskorišćen dok ne dobiju prijetnje ili zahtjeve.

Jedan o novijih slučajeva je i onaj u kome su francuski tužioci u okviru preliminarne istrage koja se odnosi na eksplicitne deepfake sadržaje i slike seksualnog zlostavljanja djece naredili pretres tih prostorija. To se desilo nakon što se prošlog mjeseca, Muskov AI chatbot Grok suočio sa masovnom kritikom korisnika koji su tvrdili da aplikacija digitalno skida odjeću ljudima, prvenstveno ženama, a u nekim slučajevima i djeci.

Više država započelo je konkretne regulative, pri čemu EU prednjači u standardizaciji načina na koji kompanije koriste AI. Ovdje  se kriju neke od prepreka između prekoatlantskih partnera. SAD su za manje restriktivne prakse od onih koje se planiraju u EU.

Materijal proizveden uz pomoć AI prijeti da erodira temelje demokratskog života. Tehnološke kompanije razvijaju alate za otkrivanje deepfake sadržaja. Taj proces je spor i kasni za inovacijama na koje bi trebao da odgovori. Prethodnih dana smo imali prilike da čujemo da ima kompanija i u Crnoj Gori koje su se uhvatile u koštac sa ovom pričom. Dok se izazovi gomilaju, prvi korak mora biti podizanje svijesti javnosti o ovim oblicima prevara i socijalnog inženjeringa. Na tome se radi jako malo.

Četiri su godine prošle od kada su serveri Vlade Crne Gore i mnogih državnih institucija bili višednevna meta najintenzivnijih sajber napada zabilježenih kod nas. Nejake na ovom polju, za saniranje posljedica domaće su vlasti pozvale stručnjake FBI. Potom je u Crnoj Gori krenulo  osnivanje institucija koje bi se bavile sajber zašitom i sigurnošću. Stručnjaci kažu da je situacija danas znatno bolja nego u avgustu 2022. kada su se napadi desili. A odakle su se još ne znamo.

„Usvojen je Zakon o informacionoj bezbjednosti, usklađen sa NIS2 direktivom, formiran je državni CIRT, kao i savremeni G-SOC, gdje mladi eksperti koriste najnaprednije alate za prevenciju i odgovor na sajber incidente. Takođe, nedavno je osnovana Agencija za sajber bezbjednost, koja će operativno povezivati sve aktere kritične infrastrukture“, govorio je nedavno ministar javne uprave Maraš Dukaj. Ovih dana vidimo da smo daleko od sigurne kuće.

Tek u decembru 2024. godine urađen je predlog odluke o osnivanju Agencije za sajber bezbjednost. Agencija je planirana u Strategiji sajber bezbjednosti Crne Gore od 2022. godine do 2026. Prije nekoliko dana saznali smo da se još radi na njenom pokretanju. U punim kapacitetima bi mogla startovati sredinom godine. Pred četvrtu godišnjicu sajber napada na crnogorske institucije.

Ako ovako agilno radimo na najvažnijem pitanju sajber bezbjednosti, onda ne treba da čudi što se o snimcima odbjeglog Medenice nadležne institucije oglašavaju saopštenjima bez ikakvih forenzičkih dokaza. Vlasti kao da su udarile štrik na ovu priču onog momenta kada su rekli da se radi o AI generisanom sadržaju. Ko kreira sadržaj i izvrgava ruglu bezbjednosni sistem izgleda je vlastima manje bitno pitanje. Po svemu što se do sada vidi, opravdana je pretpostavka da iza snimka ne stoji pojedinac, već  organizovana tehnlološki verzirana grupa.

Nije potrebno biti tehnološki mag, već se poslužiti logikom: Miloš Medenica nema nakon uspješnog bjekstva razlog da se izlaže riziku i provokativno se pokazuje. Njemu  treba tajnost, ona ga štiti. Onima pod čijom je sada zaštitom, može biti treba uznemiravanje javnosti i dodatno  dočaravanje nesposobnosti  vlasti. Ko su oni, jesu li  organizovani kriminalci ili policajci – vlast je dužna da odgovori. Više sagovornika na ovu temu u medijima je pominjalo da ne treba isključiti ni nevidljivi potpis neke službe. Reklo bi se – organizovanije i inovativnije od naše.

Svijetu predstoji duga i nezvjesna borba  sa sve inovativnijim sistemima zloupotrebe. Mi tek treba da shvatimo da smo dio velikog svijeta. Mnoga preimućstva tehnološkog razvoja mogu nas  zaobići. Negativne posljedice neće. Tu su. I Miloš i mađije.

Dragan LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MISTERIJA KORITA ĆEHOTINE: Rijeka za potkusurivanje

Objavljeno prije

8 sati

na

20 Februara, 2026

Objavio:

Slike presušenog novog korita Ćehotine, čija je vrijednost 20 miliona eura, i vode koja protiče starim koritom objavljene su u pojedinim ovdašnjim i beogradskim medijima. Iz Rudnika uglja demantuju  tvrdnje da je novo korito puklo. Zbog poplava, kažu, imaju probleme koji će biti sanirani

 

 

Prema informacijama koje je Monitor dobio iz Pljevalja,  novo korito rijeke Ćehotine, čija izgradnja je koštala 20 miliona eura, puklo je a rijeka teče starim kanalom. Slike presušenog novog i vode koja protiče starim, objavljene su u na društvenim mrežama i pojedinim medijima. Iz Rudnika uglja demantuju ove tvrdnje, objašnjavajući da zbog poplava imaju probleme ali da će oni biti sanirani.

Ćehotina je novim koritom potekla 23. decembra prošle godine. Svečanom događaju puštanja rijeke u novo korito prisustvovali su izvršni direktor Rudnika ufglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, kao i predstavnici Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

“Danas smo završetkom ovog projekta obezbijedili višestruku korist za građane Crne Gore, RUP i EPCG. Naš energetski sistem i RUP sada funkcionišu znatno bezbjednije. Kao što znate, prije dva mjeseca suočili smo se sa masivnim klizištima izazvanim približavanjem fronta radova rijeci Ćehotini. Danas naši rudari mogu makar djelimično da odahnu, jer ulazimo u zonu bezbjednijeg i sigurnijeg rada. Projekat je realizovan u predviđenom, čak i skraćenom roku, uz puno poštovanje tehničke dokumentacije, zakonskih procedura i mjera zaštite životne sredine“, istakao je Laković.

Iz Rudnika su ranije kazali da se izmještanjem rijeke stvaraju uslovi za eksploataciju uglja do 2049. godine.Da to nije urađeno Termoelektrana Pljevlja bi stala, objašnjavali su nadležni, što bi imalo katastrofalne posljedice za energetski sistem. Izmještanje rijeke bilo je neophodno zbog napredovanja rudarskih radova prema postojećem koritu Ćehotine.

“Puštanjem u probni rad novog korita rijeke Ćehotine završavamo jedan dugotrajan i složen proces, koji je bio neophodan za stabilnost energetskog sistema i zaštitu važnih državnih resursa. Svjesni smo da energetski sektor danas stoji pred ozbiljnim izazovima. Pred nama je period u kom moramo rješavati naslijeđene probleme i završavati projekte koji su se predugo odlagali. Ovaj projekat pokazuje da je to moguće kada postoji vizija, saradnja i odgovornost. Naša obaveza je da donosimo odluke koje obezbjeđuju razvoj, ali i čuvaju prirodne resurse i interese građana.“, kazao je Šahmanović.

Vlada je ovaj projekat proglasila poslom od javnog interesa. Prvobitna planirana cijena bila je 14 miliona eura, da bi na kraju iznosila blizu 20 miliona. Radove je izveo Konzorcijum HSV Preduzeće za hidrogradnju i niskogradnju i visokogradnju iz Vlasotinca, ,,Opticus ing” iz Beograda i Privredno društvo za projektovanje inžinjering i izvođenje radova ,,Kolubara” iz Mionice.

Dio domaćih medija je protekle sedmice prenio  pisanje srpskog tabloida Alo o pucanju novog korita Ćehotine i prodoru vode u rudarski kop. ,,Sistem proizvodnje električne energije u Crnoj Gori ušao je u najozbiljniju krizu u poslednjoj deceniji, nakon što je propast projekta izmještanja rijeke Ćehotine doveo do praktičnog kolapsa proizvodnje uglja u pljevaljskom basenu”, pisao je srpski tabloid krajem protekle sedmice. Navedeno je i da ,,Termoelektrana Pljevlja trenutno raspolaže količinama uglja koje omogućavaju rad u trajanju ne dužem od 30 dana, nakon čega se otvara pitanje opstanka proizvodnje električne energije iz ovog postrojenja. Istovremeno, eksploatacija uglja u Rudniku uglja Pljevlja je faktički zaustavljena, jer je oštećeno korito Ćehotine ugrozilo i sam površinski kop”.

Iz Rudnika uglja za Monitor kažu da su ,,u posljednih nekoliko dana pojedini regionalni i lokalni tzv. mediji plasirali  netačne informacije vezane za rad RUP-a i projekte koje izvodimo”.

Objašnjavaju da se, shodno projektu, Ćehotina nalazi u šestomjesečnom probnom radu.Demantuju da je bilo većeg oštećenja u novom koritu rijeke Ćehotine. Usljed nepovoljnih vremenskih uslova, odnosno pojave bujičnog toka primijećeni su manji tehnički nedostaci i njihovo otklanjanje je u toku, kažu iz Rudnika,

,,Veliki priliv vode i neadekvatno očišćeno staro korito rijeke Ćehotine izazvali su prelivanje vode na ulivu starog i novog korita, što je pokazalo da se i staro korito mora detaljno očistiti, a dio tih poslova ekipe Rudnika uglja Pljevlja su već završile. Na novom koritu u toku su projektom definisane kontrole spojeva folije i ojačavanje spojeva folije sa tzv gabionima. Svaka faza na projektu prolazi kroz tehničku provjeru i detaljna ispitivanja, a po utvrđivanju ispravnosti od strane nadležnih komisija, uslijediće zatvaranje tunela starog korita rijeke Ćehotine, čime će projekat biti u potpunosti završen. U skladu sa tim, povremeno preusmjeravanje rijeke u staro korito je po planu probnog rada i biće urađeno nekoliko puta do konačnog završetka projekta, što je i praksa u ovakvim slučajevima”, kažu iz Rudnika uglja.

Navode da je veliki priliv voda u januaru, kakav nije zabilježen u poslednjih 20 godina, od 100.000 kubika na dnevnom nivou uslovio je petnaestodnevnu obustavu rada na otkrivci: ,,Radni uslovi su bili otežani usled niskih temperatura, što je dodatno usporilo rad i povećalo rizik od klizišta zbog komplikovanih geotehničkih uslova u samom kopu te je zahtijevalo potrebu za posebnim mjerama odvodnjavanja i stabilizacije kosina. Napominjemo da je, uprkos izvođenju radova po rudarskom projektu, eksploatacija na kopu Potrlica, već bila značajno poremećena usled klizišta koja su se pojavila u oktobru prošle godine, zbog čega je došlo do višemjesečnog zastoja i kašnjenja sa radovima na otkrivci. Mjere sanacije i izrada novog uprošćenog projekta uspješno su završene, a sve u skladu sa preporukama rudarskog inspektora”, kažu iz Rudnika.

Mediji iz regiona u međuvremenu pišu da se Elektroprivreda Crne Gore priprema za hitan uvoz uglja, kako bi se izbjegao prekid rada Termoelektrane i kolaps elektroenergetskog sistema. ,,To praktično znači da država, uprkos tome što ima sopstveni rudnik i termoelektranu, ulazi u fazu energetske zavisnosti, uz znatno veće troškove i neizvjesnost u snabdijevanju”, navodi Alo. Dodatno se tvrdi da je ,,ugalj već u decembru uvožen iz Bosne i Hercegovine kako bi se premostili kratkoročni manjkovi, što jasno ukazuje na dubinu problema”.

Iz Rudnika uglja tvrde da ,,novo korito rijeke Ćehoitine nema apsolutno nikakve veze sa proizvodnjom uglja, s obzirom da se radovi na otkrivci i uglju izvode sa suprotne strane kopa”.

,,Ipak, poštujući bezbjednosne procedure i važeće propise uspjeli smo da obezbijedimo kontinuiran rad na otkrivci i isporuku potrebnih količina uglja za TE “Pljevlja”. Uprkos navedenim problemima, Rudnik uglja Pljevlja je u decembru i januaru uspio da isporuči TE “Pljevlja” veće količine uglja od planiranih. Stoga, informacija da je u decembru prošle godine vršen uvoz uglja iz BIH, nije tačna”, tvrde iz Rudnika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo