Povežite se sa nama

MONITORING

UBISTVO DUŠKA JOVANOVIĆA: Ćutanje je zlato

Objavljeno prije

na

Nerealno je, uprkos buci koja se ovih dana oko ubistva glavnog urednika Dana Duška Jovanovića diže, očekivati da ćemo desetu godišnjicu njegove smrti, 29. maja, dočekati sa saznanjem ko ga je ubio i zašto.

Prošlog ljeta je Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Veselin Vučković najavio pred skupštinkim Odborom za bezbijednost, da će ponovo otvoriti istragu o tom ubistvu. Od Višeg suda u Podgorici početkom ovog mjeseca zatražio je predmet kako bi Tužilaštvo moglo da preduzme konkretne radnje povodom ponovnog otvaranja istrage. Ranije je tužilaštvo tvrdilo da istraga nikad nije ni prekidana.

Ovih dana odjeknule su riječi potpredsjednika Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministra pravde Duška Markovića. „Mi smo ukazivali na određene rizike i opasnosti koje se tiču bezbjednosti gospodina Jovanovića. Ja sam tada čak i pisao odgovarajuća pisma ministru Jovićeviću da se o tome povede više računa. Tako da ja ne osjećam nikakvu odgovornost”, kazao je Marković u emisiji Načisto na televiziji Vijesti.

Kakve rizike, koje opasnosti – Marković, koji je u vrijeme ubistva Jovanovića bio šef tajne policije, nije otkrio. Svejedno, njegove riječi važne su kao potvrda da postoje razne stvari o kojima je bivši bezbednjak više od devet godina ćutao. Ko su ljudi koji su predstavljali opasnost za Duška Jovanovića, zašto je bio izložen riziku, je li njegova služba dobijala odgovore na ,,odgovarajuća” pisma – svako slovo u Markovićevoj izjavi rađa po jedno pitanje.

Duško Jovanović ubijen je u noći, 27. maja 2004. godine ispred redakcije Dana. Ubice iz tamnog golfa 3 u pokretu su na njega ispalile smrtonosne hice iz automatske puške. Institucije ove države nijesu uspjele da saznaju ko je sve te noći bio u golfu 3, ko je imao kakvu ulogu u organizaciji ubistva, niti kome je ono trebalo. Damir Mandić osuđen je na 18 godina zatvora zbog saučesništva u zločinu. Službeno je utvrđeno, u trenutku ubistva je pokrivao mjesto vozača. Tokom suđenja branio se ćutanjem. Koliko Marković zna, Mandiću nije ni nuđen status svjedoka saradnika. Što da uzalud deru opanke kad zasigurno znaju da bi i dalje ćutao.

Marković je tokom intervjua ponovio sve vladajuće mantre. Od toga da je premijer Milo Đukanović, kada je za ubistvo Jovanovića optužio Vojislava Koštunicu dao „političku” izjavu, do bajanja kako je Jovanović ubijen „radi destabilizacije vlasti koja se suprotstavila Miloševiću”. Milošević je 2001. izručen Haškom tribunalu, srpske službe bezbjednosti 2004. uveliko su bile u rasulu, namjerno zaboravlja ministar pravde. Objašnjavajući kako mirno spava, nije zaboravio da napomene kako se osjeća potpuno odgovornim za rad službe bezbjednosti isključivo u periodu kad je imao „direktnu odgovornost”. Što će reći od 2005, kad je SDB odvojena od MUP-a i postala Agencija za nacionalnu bezbjednost.

Svako bi poželio da se ogradi od vremena prije 2005. Recimo, od 31. maja 2000. kad je ispred zgrade u kojoj je stanovao ubijen savjetnik Mila Đukanovića Goran Žugić. Ili od 8. januara 2001. kada je u centru Podgorice ubijen visoki funkcioner Državne bezbjednosti Darko Raspopović Beli. Doduše, i tada je Duško Marković znao da za smrt optuži teške dane. ,,Darko je u mladosti živio brzo i raznovrsno, ne zanemarujući svoje obaveze. On je žrtva zlog vremena. Učinićemo sve da pronađemo počinioce”, kazao je Marković u oproštajnim riječima na sahrani Raspopovića.

Neke su istine proste: zla vremena ne padaju s neba, neko ko je bio šef službe bezbjednosti ne može tek tako proglasiti sebe neodgovornim za sve što se dešavalo dok njegova služba kao dio sistema nije bila sasvim samostalna. Čak ni u slučaju da se iznenada pojavi neko pismo u kojem je Marković nekoga upozoravao na ograničenost svojih ovlašćenja.

Usput, januar je bio 2004. kada se Duško Marković, odgovarajući na optužbe tadašnjeg lidera LSCG Miodraga Živkovića da je služba bezbjednosti pokušala da ga ubije, podičio kako Živković i njegova porodica ,,vjerovatno ne bi bili živi i zdravi da je DB organizovala atentat”. Možda je i to bio politički stav.

,,Ranije smo čuli izjavu g-dina Đukanovića, kojom se aludiralo na to da nalogodavce trebamo tražiti izvan granica Crne Gore. Zar ne bi u tom slučaju crnogorski istražni organi ‘potrčali’ da riješe zločin i tako pridobiju sve one koji ih sada posmatraju optužujućim pogledom, a tek kako bi, rasvetljavanjem zločina, ‘zatvorili usta’ kritičarima vlasti. Međutim, to se ne događa”, kaže u izjavi za Monitor Danijela Pavićević, sestra Duška Jovanovića.

Ona naglašava da nakon deset godina nikome ne može vjerovati na riječ i da je ministar pravde, nekadašnji šef SDB-a bio obavezan da preduzme sve zakonom predviđene mjere i spriječi atentat a ne ,,da piše neka pisma ministru Joviceviću, da se obrati malo pažnja na Duškovu bezbjednost”. ,,Nedopustivo je što po Zakonu o krivičnom postupku nije dao sva saznanja pred istražnim sudijom”.

Sestra Duška Jovanovića, kako kaže, očekuje da će VDT pokrenuti sve zakonom propisane radnje i saslušati aktuelnog ministra pravde koji bi trebao da ponudi dokaze o tome ko su ljudi koji su bili prijetnja za Duškov život, kada i od koga su dolazile prijetnje, kao i da saopšti imena operativaca SDB koji su imali takve podatke i sačinjavali izvještaje. ,,Ništa od ovoga ne bi ni bilo da nije pritiska iz Evrope, pa se nadam da će se intenzivirati u narednom periodu. Moram reći da ovoliki protok vremena sve jasnije ukazuje na smjer u kojem se nalaze nalogodavci”, kaže Danijela Pavićević.

Du¬ško Mar¬ko¬vić, tokom sa¬slu¬ša¬nja pred istražnim sudijom Radomirom Iva¬no-vi¬ćem 2004. go¬di¬ne ni¬je spo¬me¬nuo da je znao kako je Du¬šku Jo¬va¬no¬vi¬ću bi¬la ugro¬že¬na bezbjednost. Nije pominjao ni da je o ugroženosti vlasnika Dana pisao nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Andriji Jovićeviću. Sudija Radomir Ivanović ocijenio je u izjavi za Dan da je Duško Marković svojevremeno morao da saopšti sve što zna o tom krivičnopravnom događaju. Napomenuo je da je Markovića, kao i svakog drugog svjedoka prilikom saslušanja, upozorio da ništa ne smije prećutati.

Oglasio se i bivši crnogorski ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević: ,,Tokom mandata imao sam susret sa Jovanovićem i tom prilikom garantovao sam mu punu ličnu i imovinsku sigurnost. On je bio bezbjedan dok sam ja rukovodio Ministarstvom unutrašnjih poslova”. Jovićević je podsjetio da se na čelu MUP-a Crne Gore nalazio od juna 2001. do januara 2003. a da je Jovanović ubijen u maju 2004. godine. Da li je tokom narednih skoro godinu i po Marković upozoravao narednog ministra unutrašnjih poslova Dagana Đurovića – ne znamo. Možda će se prisjetiti.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima Nikola Marković podnio je krivičnu prijavu protiv ministra pravde Duška Markovića, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pomoć učiniocima poslije izvršenog krivičnog djela. Tražio je da se Markoviću odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva i, korišćenjem službenog položaja uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze, ometati postupak i uticati na svjedoke. Mnogo je to za današnji trenutak pravne države Crne Gore.

Najnovije je da je Vrhovno državno tužilaštvo objavilo kako će saslušati ministra pravde Duška Markovića, bivšeg šefa Ministarstva unutrašnjih poslova Andriju Jovićevića i istražnog sudiju Višeg suda Radomira Ivanovića. Prema saznanjima Dana, Marković će biti saslušan i oko krivične prijave koju je protiv njega podnio Nikola Marković. Najave ozbiljno zvuče, ali se i dalje nema na osnovu čega vjerovati da će, dok je ove vlasti, klupko koje je dovelo do ubistva Duška Jovanovića, biti razmotano.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FUNKCIONERSKA KAMPANJA: Iskočili iz DPS šinjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje, vlasti su prihvatile  kao obilježje svoje politike

 

Posljednji dan maja, premijer Dritan Abazović sa podgoričkim i rukovodstvom Opštine Tuzi, otvara dio bulevara Podgorica -Tuzi. Sve liči na scene kada su dio istog bulevara 2019. otvarali tadašnji predsjednik države Milo Đukanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Na optužbe da je otvaranje već viđena predstava i dio predizborne kampanje, Abazović odgovara da Vlada ima agendu, da nije mogla da zna kada će se raspisati izbori… Potrefilo se tako, baš kao što se i DPS- godinama namještalo, otvaranje u predizborni vakat.

,,Funkcionerska kampanja koju DPS toliko vodi je zapravo pokazala sav njihov očaj”, poručivali su iz Abazovićeve stranke u avgustu 2020. Sada su sve to zaboravili, pa potpredsjednik URE i ministar Goran Đurović, par dana prije izbora, kao Vladin predstavlja ukradeni program Stan za sve.  Da se nema granica  jasno je bilo kada su novi trajekt krstili predizbornim imenom Ruka pravde.

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje prihvatili su kao obilježje svoje politike.

I ostali koalicioni partneri u vlasti nalaze svoje načine predizborne promocije na istom tragu. Tako je krajem maja ministar pravde Marko Kovač sa rukovodstvom Opštine Nikšić usaglasio da Vlada donira Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura za rekonstrukciju Saborne crkve Sv.Vasilija Ostroškog u Nikšiću. SPC-u kao nedostaje novca pa svako malo mora država da je pripomogne, a posebno u predizbornom vremenu.

Kad od DPS politike ne prezaju oni koji su se borili protiv nje, što je ne bi baštinili i oni koji su bivšoj vlasti godinama bili saradnici. Tako su za potrebe Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, krajem maja, raspisani oglasi za čak šest direktora direktorata. Oglas se raspisuje dvije sedmice prije vanrednih parlamentarnih izbora, a rukovodioci se biraju na mandat od pet godina. Usput su raspisani i konkursi za pomoćnika direktora Uprave policije (Sektor za finansijsko-obavještajne poslove) i 16 oglasa za Upravu za gazdovanje šumama (za čuvare šuma, referente i portire)… Iz Vlade i od premijera opet objašnjenja koja vrijeđaju inteligenciju da to sa izborima nema baš nikakve veze.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo