Povežite se sa nama

MONITORING

UBISTVO DUŠKA JOVANOVIĆA: Ćutanje je zlato

Objavljeno prije

na

dusko-jovanovic

Nerealno je, uprkos buci koja se ovih dana oko ubistva glavnog urednika Dana Duška Jovanovića diže, očekivati da ćemo desetu godišnjicu njegove smrti, 29. maja, dočekati sa saznanjem ko ga je ubio i zašto.

Prošlog ljeta je Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Veselin Vučković najavio pred skupštinkim Odborom za bezbijednost, da će ponovo otvoriti istragu o tom ubistvu. Od Višeg suda u Podgorici početkom ovog mjeseca zatražio je predmet kako bi Tužilaštvo moglo da preduzme konkretne radnje povodom ponovnog otvaranja istrage. Ranije je tužilaštvo tvrdilo da istraga nikad nije ni prekidana.

Ovih dana odjeknule su riječi potpredsjednika Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministra pravde Duška Markovića. „Mi smo ukazivali na određene rizike i opasnosti koje se tiču bezbjednosti gospodina Jovanovića. Ja sam tada čak i pisao odgovarajuća pisma ministru Jovićeviću da se o tome povede više računa. Tako da ja ne osjećam nikakvu odgovornost”, kazao je Marković u emisiji Načisto na televiziji Vijesti.

Kakve rizike, koje opasnosti – Marković, koji je u vrijeme ubistva Jovanovića bio šef tajne policije, nije otkrio. Svejedno, njegove riječi važne su kao potvrda da postoje razne stvari o kojima je bivši bezbednjak više od devet godina ćutao. Ko su ljudi koji su predstavljali opasnost za Duška Jovanovića, zašto je bio izložen riziku, je li njegova služba dobijala odgovore na ,,odgovarajuća” pisma – svako slovo u Markovićevoj izjavi rađa po jedno pitanje.

Duško Jovanović ubijen je u noći, 27. maja 2004. godine ispred redakcije Dana. Ubice iz tamnog golfa 3 u pokretu su na njega ispalile smrtonosne hice iz automatske puške. Institucije ove države nijesu uspjele da saznaju ko je sve te noći bio u golfu 3, ko je imao kakvu ulogu u organizaciji ubistva, niti kome je ono trebalo. Damir Mandić osuđen je na 18 godina zatvora zbog saučesništva u zločinu. Službeno je utvrđeno, u trenutku ubistva je pokrivao mjesto vozača. Tokom suđenja branio se ćutanjem. Koliko Marković zna, Mandiću nije ni nuđen status svjedoka saradnika. Što da uzalud deru opanke kad zasigurno znaju da bi i dalje ćutao.

Marković je tokom intervjua ponovio sve vladajuće mantre. Od toga da je premijer Milo Đukanović, kada je za ubistvo Jovanovića optužio Vojislava Koštunicu dao „političku” izjavu, do bajanja kako je Jovanović ubijen „radi destabilizacije vlasti koja se suprotstavila Miloševiću”. Milošević je 2001. izručen Haškom tribunalu, srpske službe bezbjednosti 2004. uveliko su bile u rasulu, namjerno zaboravlja ministar pravde. Objašnjavajući kako mirno spava, nije zaboravio da napomene kako se osjeća potpuno odgovornim za rad službe bezbjednosti isključivo u periodu kad je imao „direktnu odgovornost”. Što će reći od 2005, kad je SDB odvojena od MUP-a i postala Agencija za nacionalnu bezbjednost.

Svako bi poželio da se ogradi od vremena prije 2005. Recimo, od 31. maja 2000. kad je ispred zgrade u kojoj je stanovao ubijen savjetnik Mila Đukanovića Goran Žugić. Ili od 8. januara 2001. kada je u centru Podgorice ubijen visoki funkcioner Državne bezbjednosti Darko Raspopović Beli. Doduše, i tada je Duško Marković znao da za smrt optuži teške dane. ,,Darko je u mladosti živio brzo i raznovrsno, ne zanemarujući svoje obaveze. On je žrtva zlog vremena. Učinićemo sve da pronađemo počinioce”, kazao je Marković u oproštajnim riječima na sahrani Raspopovića.

Neke su istine proste: zla vremena ne padaju s neba, neko ko je bio šef službe bezbjednosti ne može tek tako proglasiti sebe neodgovornim za sve što se dešavalo dok njegova služba kao dio sistema nije bila sasvim samostalna. Čak ni u slučaju da se iznenada pojavi neko pismo u kojem je Marković nekoga upozoravao na ograničenost svojih ovlašćenja.

Usput, januar je bio 2004. kada se Duško Marković, odgovarajući na optužbe tadašnjeg lidera LSCG Miodraga Živkovića da je služba bezbjednosti pokušala da ga ubije, podičio kako Živković i njegova porodica ,,vjerovatno ne bi bili živi i zdravi da je DB organizovala atentat”. Možda je i to bio politički stav.

,,Ranije smo čuli izjavu g-dina Đukanovića, kojom se aludiralo na to da nalogodavce trebamo tražiti izvan granica Crne Gore. Zar ne bi u tom slučaju crnogorski istražni organi ‘potrčali’ da riješe zločin i tako pridobiju sve one koji ih sada posmatraju optužujućim pogledom, a tek kako bi, rasvetljavanjem zločina, ‘zatvorili usta’ kritičarima vlasti. Međutim, to se ne događa”, kaže u izjavi za Monitor Danijela Pavićević, sestra Duška Jovanovića.

Ona naglašava da nakon deset godina nikome ne može vjerovati na riječ i da je ministar pravde, nekadašnji šef SDB-a bio obavezan da preduzme sve zakonom predviđene mjere i spriječi atentat a ne ,,da piše neka pisma ministru Joviceviću, da se obrati malo pažnja na Duškovu bezbjednost”. ,,Nedopustivo je što po Zakonu o krivičnom postupku nije dao sva saznanja pred istražnim sudijom”.

Sestra Duška Jovanovića, kako kaže, očekuje da će VDT pokrenuti sve zakonom propisane radnje i saslušati aktuelnog ministra pravde koji bi trebao da ponudi dokaze o tome ko su ljudi koji su bili prijetnja za Duškov život, kada i od koga su dolazile prijetnje, kao i da saopšti imena operativaca SDB koji su imali takve podatke i sačinjavali izvještaje. ,,Ništa od ovoga ne bi ni bilo da nije pritiska iz Evrope, pa se nadam da će se intenzivirati u narednom periodu. Moram reći da ovoliki protok vremena sve jasnije ukazuje na smjer u kojem se nalaze nalogodavci”, kaže Danijela Pavićević.

Du¬ško Mar¬ko¬vić, tokom sa¬slu¬ša¬nja pred istražnim sudijom Radomirom Iva¬no-vi¬ćem 2004. go¬di¬ne ni¬je spo¬me¬nuo da je znao kako je Du¬šku Jo¬va¬no¬vi¬ću bi¬la ugro¬že¬na bezbjednost. Nije pominjao ni da je o ugroženosti vlasnika Dana pisao nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Andriji Jovićeviću. Sudija Radomir Ivanović ocijenio je u izjavi za Dan da je Duško Marković svojevremeno morao da saopšti sve što zna o tom krivičnopravnom događaju. Napomenuo je da je Markovića, kao i svakog drugog svjedoka prilikom saslušanja, upozorio da ništa ne smije prećutati.

Oglasio se i bivši crnogorski ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević: ,,Tokom mandata imao sam susret sa Jovanovićem i tom prilikom garantovao sam mu punu ličnu i imovinsku sigurnost. On je bio bezbjedan dok sam ja rukovodio Ministarstvom unutrašnjih poslova”. Jovićević je podsjetio da se na čelu MUP-a Crne Gore nalazio od juna 2001. do januara 2003. a da je Jovanović ubijen u maju 2004. godine. Da li je tokom narednih skoro godinu i po Marković upozoravao narednog ministra unutrašnjih poslova Dagana Đurovića – ne znamo. Možda će se prisjetiti.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima Nikola Marković podnio je krivičnu prijavu protiv ministra pravde Duška Markovića, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pomoć učiniocima poslije izvršenog krivičnog djela. Tražio je da se Markoviću odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva i, korišćenjem službenog položaja uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze, ometati postupak i uticati na svjedoke. Mnogo je to za današnji trenutak pravne države Crne Gore.

Najnovije je da je Vrhovno državno tužilaštvo objavilo kako će saslušati ministra pravde Duška Markovića, bivšeg šefa Ministarstva unutrašnjih poslova Andriju Jovićevića i istražnog sudiju Višeg suda Radomira Ivanovića. Prema saznanjima Dana, Marković će biti saslušan i oko krivične prijave koju je protiv njega podnio Nikola Marković. Najave ozbiljno zvuče, ali se i dalje nema na osnovu čega vjerovati da će, dok je ove vlasti, klupko koje je dovelo do ubistva Duška Jovanovića, biti razmotano.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

VIRUS PODJELA MEĐU LJEKARIMA: Ko kome aplaudira

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas epidemije poklopio se sa predizbornom kampanjom, pa smo od jedinstvenosti u borbi protiv ,,nevidljivog neprijatelja”, došli do razjedinjenih ljekara. Jedni tapšu Milu, drugi crkvi. A virus je tu, ostaće i nakon izbora

 

Prvi talas korona virusa, zaključani, otrpjeli smo jedinstveno i, kako iz vlasti vole reći, odnijeli pobjedu. S drugim talasom nam dosta teže ide, a o jedinstvenosti nema ni govora.

Krajem prošlog mjeseca preko 60 doktora iz Nikšića pridružilo se litijama uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Ljekari su objasnili da su uz svoj narod i uz svoju crkvu. Spisak podrške stigao je i od 54 ljekara iz Berana, 57 iz Pljevalja, a 220 doktora iz Podgorice pružili su podršku kolegama iz Nikšića za, kako su kazali, plemenito nepristajanje na podjele, obespravljenost, fizičko nasilje, progon i vulgarni napad na privatnost svakog pojedinca.

Čin ljekara dovoljno govori o povjerenju u Nacionalno koordinaciono tijelo, njihove sve kontradiktornije poruke i preporuke, kao i pojedine politički motivisane poruke. A može se shvatiti i kao replika na aplauze svojih kolega predsjedniku države Milu Đukanoviću koji je tokom prvog talasa korone obišao nikšićku bolnicu.

I dok su nadležni stojički neko vrijeme ćutali o potezu nikšićkih ljekara, umjesto NKT-a, oglasio se gradonačelnik Veselin Grbović kazavši da se mjere moraju pojačati: ,,Ne smije više biti nikakvog okupljanja, mi idemo i u izbore, mislim da ne smije biti nikakvih, ni velikih tribina, ni malih, nego da zaista čuvamo zdravlje naših građana’’. Sugrađanima je preporučio i model zaštite: ,,Mislim da zaista treba građani Nikšića da se zabrinu i da li će zaista ići kod tih ljekara da im pružaju zdravstvene usluge, ja sigurno neću’’. Grbović koji ovako zbori, poznat i po tvorbi mnogih afera, predložen je za 13-julsku nagradu.

,,Ljekari sa litija pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku”, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore, dok se ministar zdravlja Kenan Hrapović, inače ekonomista, ogorčeno javno zapitao – Šalju li nikšićki doktori poruku da ne vjeruju u dostignuća medicine.

Stvarno je teško zbunjenom puku objasniti kako to da ni ljekari, poput predsjednika države koji je na Cetinju i u Kotoru dočekao svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića bez ikavih mjera zaštite od virusa, nemaju potrebu da daju primjer držanjem distance, maskama i svemu onome o čemu se građanima svakodnevno govori.

Predrag NIKOLIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IRENA RADOVIĆ, BIVŠA VICEGUVERNERKA CBCG I VLAST: Kad se sistem obruši na čovjeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne banke je smijenjena sa te pozicije hitro u parlamentu, na inicijativu guvernera Radoja Žugića, iako do danas nema dokaza da je počinila krivično djelo koje joj se pripisuje. I dalje je na meti sistema, iako je Osnovni sud dva puta presudio u njenu korist

 

U Skupštini Crne Gore, od samog zakona, važnije je ko ga predlaže. Ako ga predlaže neko nepodoban tu je predsjednik Skupštine da  interveniše. I zakon ode u zaborav. Nedavno je to demonstrirao  predsjednik Ivan Brajović.

Kako izgleda kada se sistem obruši na čovjeka i kad inicijativu za to uputi neko blizak vlasti, vidjeli smo u crnogorskoj Skupštini još 5. jula 2018.  Tada je na sjednici, na predlog guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoja Žugića, hitro smijenjena Irena Radović, bivša viceguvernerka CBCG-e.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da ta inicijativa nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je rješenje nezakonito, a optužbe guvernera da je Radovićeva nestručna i da je odala poslovnu tajnu – bez dokaza.

Irena Radović smijenjena je dok je, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, boravila u bolnici u Beču, gdje je bila na profesionalnoj edukaciji. I to samo dva mjeseca nakon što je protiv CBCG-e i guvernera Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju. Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

,,Guverner i poslanici koji su stali iza njegovog predloga, nisu marili ni za zakon, ni za činjenicu da on ne može potkrijepiti svoje navode“, kaže za Monitor bivša viceguvernerka.

Smjenu su podržala ukupno 42 poslanika, i to iz vladajuće koalicije (DPS, SD i manjinske partije), uz glas poslanice opozicije Draginje Vuksanović Stanković (SDP). Predsjednik Skupštine Ivan Brajović tada je napustio salu i prepustio predsjedavanje potpredsjedniku Genciju Nimanbeguu. Protiv smjene je glasao Andrija Popović iz Liberalne partije, a u trenutku glasanja u sali su bili još Raško Konjević i Ranko Krivokapić (SDP) i Miodrag Lekić iz Demosa, ali oni nisu glasali. Poslanici DF-a nisu prisustvovali raspravi.

Poslanici vladajuće koalicije na sjednici su ćutali. Nisu imali potrebu da Žugića priupitaju o razlozima za naprasnu promjenu mišljenja. Kada je, u martu 2017. godine, Irenu Radović, predlagao za viceguvernerku, imao je samo riječi hvale za nju i njenu biografiju. Neposlušnost sistemu košta, Radovićeva je očas postala nestručna.

Niko od onih koji su glasali za smjenu nije pitao guvernera Žugića o kakvoj se poslovnoj tajni, koju je Radovićeva navodno iznijela sudu, radi. Poslanica Draginja Vuksanović Stanković, čiji je glas presudio u korist smjene viceguvernerke, je insistirala na tome da guverner, za tako nešto sigurno mora imati dokaze. ,,Ako se utvrdi da postoji osnova za izvršenje ovog krivičnog djela, za njega je propisana kazna od pet godina zakona”, sugerisala je ona tom prilikom.

Do danas nema dokaza da je Irena Radović počinila ovo krivično djelo.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

KORONA OPET MEĐU NAMA: Prepušteni sebi i virusu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preventivne mjere popustile su i kod nas i širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na slabljenje virusa

 

Crna Gora više nije korona free. Prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, 17. juna sedam novih, 19. juna čak 18… Za deset dana, u srijedu 24. juna, broj novozaraženih popeo se na 65, sa 13 hospitalizovanih.

 

Kada je krajem marta broj oboljelih bio sličan današnjem, na snazi je bilo preko 60 mjera i 17 preporuka. Sada, sem nošenja maski u zatvorenim prostorima i zabrane javnih okupljanja preko 200 osoba, mjera nema.

Da li se išta promjenilo? Mediji prenose tvrdnje nekih stručnjaka o tome kako je virus, usljed mutacija, oslabio te da nije opasan kao tokom proljeća. ,,Korona virus je oslabio i mogao bi vremenom sam odumrijeti, bez potrebe za cjepivom’’, prenijeli su regionalni mediji izjavu koju je londonskom The Telegraphu dao profesor Mateo Baseti, italijanski stručnjak za zarazne bolesti.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da se pojavilo dosta oprečnih informacija o ,,manjoj virulentnosti virusa“, ali da ne postoje validni naučni podaci koji ukazuju na njegovo slabljene.

,,Nižu smrtnost koja se trenutno registruje treba uzimati sa ogromnom dozom rezerve jer je vrlo vjerovatno da je više posljedica činjenice da više oboljevaju mlađi kao i one kategorije stanovništva koje se ne smatraju posebno ugroženima”, ističu iz IJZ-a. Takođe napominju: „Osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda (hronično oboljeli i stari) izgleda da se bolje pridržavju mjera te i manje obolijevaju širom svijeta  u posljednje vrijeme. Tako je manja i šansa da se registruju lošiji ishodi infekcije”.

Obrazac ponašanja o kojem iz Instituta govore potvrđen je u istraživanju koje je početkom juna sprovela agencija IPSOS uz podršku UNICEF-a, Instituta za javno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U rezultatima istraživanja u Crnoj Gori, navodi se da osobe koje imaju hronične bolesti češće izbjegavaju odlaske u prodavnice, apoteke i mjesta sa puno ljudi te izbjegavaju i fizički kontakt sa najbližima kako bi se zaštitili od koronavirusa. Čak 26 posto hronično oboljelih iskazuje da su veoma zabrinuti za sopstveno zdravlje kada je u pitanju novi korona virus u poređenju sa 18 posto ukupnoj populaciji obuhvaćenoj istraživanjem.

Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić za Monitor potvrđuje da ne postoji nijedan valjani dokaz koji govori u prilog slabljenju virusa SARS-CoV2. ,,Olakšavajuća okolnost za nas je to što je njegova transmisija otežana u ljetnjim mjesecima jer judi mnogo više borave na otvorenom. Širenju infekcije pogoduje boravak u zatvorenom prostoru, blizak kontakt licem u lice u dužem vremenskom periodu. Iz tog razloga većina pozitivno testiranih kontakata su članovi istog domaćinstva ili ljudi koji su u duže boravili zajedno u zatvorenom prostoru. Sve ovo sugeriše da je moguće i kontrolisati širenje infekcije. Naglasak mora biti na dobroj higijeni ruku i na distanci, a u zatvorenom prostoru na nošenju zaštitne maske. Mi narednih godinu ili čak godinu i po moramo naučiti živjeti sa ovim virusom i razviti navike koje će nas štititi od njegovog širenja“, ističe Popović-Samardžić.

Politička dešavanja kod nas rizik od virusa bacila su u drugi plan. No, nismo se samo mi opustili, preventivne mjere su popustile širom Evopre. Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebrejesus upozorava: ,,U prvom mjesecu izbijanja koronavirusa, SZO je prijavljeno manje od 10.000 zaraženih ovim virusom, a u posljednjem prijavljeno je skoro četiri miliona”. SZO očekuje da će u svijetu naredne sedmice broj zaraženih dostići 10 miliona, dok je broj umrlih premašio 480.000 ljudi.

Kod nas, nadležni smatraju da situaciju drže pod kontrolom. Prisustvo na derbiju u Beogradu povezano je sa klasterom u Budvi, koji trenutno broji 11 oboljelih, ali i tri dodatna slučaja unosa virusa koji za sada nijesu rezultirali sekundarnim obolijevanjem. Premijer Duško Marković na ovonedjeljnom premijerskom satu izjavio je da se ,,čak 31 slučaj u rožajskom klasteru sa širenjem na Bar i Ulcinj povezuje sa nedozvoljnemi graničnim kretanjem u Opštini Tutin u Srbiji. Ukupno 42 od 59 slučajeva ili 76 odsto“.

U Hrvatskoj  se javno govori o tome da se situacija sa virusom komplikuje. Ističe se da je broj oboljelih veći iako se nagađalo da će zatišje biti do septembra. Zaraženi su uglavnom mladi ljudi koji ostvaruju brojne kontakte. „Virus se širi po klubovima, među mladima“, pišu hrvatski mediji.

A da je moguć upliv i politike govori primjer Srbije. Tamo se sada otkriva da se u predizbornom vremenu broj oboljelih i umrlih od korona virusa skrivao. Čim je  završeno  glasanje, u javnost su dospjele informacije da su u Opštoj bolnici u Novom Pazaru gotovo svi ljekari i medicinske sestre zaraženi korona virusom – 20 ljekara i 40 medicinskih sestara.

Izbori u Crnoj Gori zakazani su za 30. avgust. Monitorovi izvori govore da se požurilo zbog drugog talasa i mogućeg  ponovnog karantina na jesen.

,,Ukoliko se budemo pridržavali mjera možemo izbjeći zaključavanje kakvo smo imali u martu i aprilu”, kažu iz Instituta. ,,Ukoliko se ispostavi da je zaključak SZO da asimptomatski slučajevi ne prenose infekciju zaista ispravan, time će prevencija biti značajno olakšana i neće zahtijevati tako drastične mjere, pod uslovom da se ponašamo odgovorno prema sebi i ljudima iz svoje okoline. Ukoliko bismo našim građanima mogli dočarati to teško stanje u kom su trenutno hospitalizovani pacijenti, ovo njihovo iskustvo, sigurno bismo imali jako dobru saradnju na poštvanju ovih preporuka – higijena ruku, distanca, nošenje maski u zatvorenom prostoru. Na nama je da ih edukujemo i pripremimo za jesen/zimu”.

Europol je ove nedjelje predstavio izvještaj u kome upozorava da bi mjere izolacije radi suzbijanja pandemije korona virusa mogle podstaći radikalizaciju pojedinaca nezavisno od njihovih ideoloških uvjerenja.

Radikalizaciji, od strane prije svega vlasti, svjedočimo, pa bi se izolacija mogla pokazati i kao utočište od nasilja.

 

MILOŠ VUKOVIĆ, EKONOMSITA, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA
Uljepšavanje spoljašnosti

Pacijent (Crna Gora) koji je bio slabog zdravstvenog stanja (dosadašnji ekonomski razvoj) doživio je težak udes (COVID 19), zbog čega je morao da završi na intenzivnoj njezi kako bi o njenu brinuli najbolje medicinsko osoblje i ljekari. Umjesto intenzivne njege, pacijent (Crna Gora) je smještena  u bolničku čekaonicu a umjesto davanja obilne i urgentne zdravstvene pomoći, pacijentu je doveden frizer da mu „sredi“ frizuru kako bi uljepšao njegovu spoljašnost.

Na ovaj način se mogu okarakterisati prva dva paketa mjera pomoći Vlade, što se jasno vidi u značajnom smanjenju privredne aktivnosti, naglom i rekordnom povećanju nezaposlenosti ali i evidentnom pogoršanju brojnih makroekonomskih pokazatelja u veoma kratkom roku.

Uprkos svemu, treći paket mjera pomoći uporno kasni i uprkos obećanjima da je spreman, ne nazire se njegovo usvajanje dok će njegova implementacija dodatno kasniti jer se sa njim moraju usaglasiti mnogi stakeholderi.

Na sve to, rebalans budžeta je napravljen sa ogromnim zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, zbog čega su trajno devastirani određeni segmenti ekonomskog života u Crnoj Gori. Dodatno, netačan je iz razloga što je njegova glavna premisa ostvarenje turističke sezone od 60%, što nikako nije tačno. Po toj računici, koristeći zvanične podatke, Crnu Goru će u 2020. godini posjetiti 1,4 miliona turista koji će  ostvariti 8,3 miliona noćenja, što je jednostavno nemoguće.

Očekuje nas izuzetno težak kraj ove godine koji će za gotovo izvjesnu posljedicu imati snižavanje plata za najmanje četvrtinu u javnom sektoru. Dodatno, ukoliko korona virus i dalje bude prisutan, prva tri mjeseca naredne godine će biti možda i najteža u skorijoj mirnodopskoj istoriji Crne Gore, što za sobom može povući snižavanje skromnih penzija koje su iznad prosjeka od 290 eura.

 

U Kini  i SAD  druga faza testiranja vakcina protiv korone

Od kandidata za moguću vakcinu koji se, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nalaze u drugoj fazi testiranja, tri su iz kineskih, a dva iz američkih istraživačkih instituta.

Kineski naučnici započeli su drugu fazu testiranja vakcine protiv virusa COVID19, saopštio je u nedelju, 21. juna Institut za medicinsku biologiju Kineske akademije medicinskih nauka (IMBCAMS).

Druga faza testiranja, kako saopštavaju sa IMBCAMS-a, podrazumijeva utvrđivanje doza vakcine i nastavak procjena da li ona može bezbjedno da pokrene imuni sistem kod zdrave osobe.

Vakcina koju testira IMBCAMS je jedna od šest mogućih vakcina koje kineski naučnici testiraju na ljudima.

Do sada, nijedna od vakcina nije prošla opsežna klinička ispitivanja u okviru treće faze, što je neophodan korak prije dobijanja odobrenja za prodaju.

Bijela kuća namjerava da uloži deset milijardi dolara u testiranje, proizvodnju i kupovinu jedne ili više vakcina, prenosi Dojče vele. U okviru takozvane operacije Warp Speed, do januara 2021. trebalo bi da na raspolaganju bude najmanje 300 miliona doza vakcine. U toj operaciji učestvuje šest američkih farmaceutskih kompanija i britansko-švedski koncern Astrazeneca.

Operaciju vodi američki general Gustave Perna, u okviru američkog Ministarstva zdravlja. On je, tokom saslušanja pred Senatom prošle nedelje, rekao da su SAD „spremne da sarađuju sa svakom zemljom koja pri razvoju vakcine ili ljekova pruži informacije ili kooperaciju“. Ali je poručio da Kina ne spada u te zemlje.

Čang Lung Đi, direktor laboratorije Geno-Immune Medical Institute u Šenženu, koja takođe radi na razvoju vakcine, za Dojče vele kaže: „Zahvaljujući sopstvenoj ekspertizi na području molekularne medicine, Kina bi mogla da pretekne SAD u trci za vakcinom protiv Kovida 19. Ali i dalje zavisi od uvoza visoke tehnologije za masovnu proizvodnju vakcine, zbog čega joj je potrebna pomoć iz inostranstva”.

Tokom jednog sastanka SZO u maju, kineski predsjednik Si Đinping rekao je da će njegova zemlja staviti na raspolaganje vakcinu kao „globalno javno dobro“. SAD se nisu priključile rezoluciji SZO, prema kojoj bi vakcinu trebalo staviti na raspolaganje „fer i pravedno“.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo