Povežite se sa nama

MONITORING

SUKOBI NA DVORU: Ko je Đukanovićevo sumnjivo lice

Objavljeno prije

na

Još se ne zna ko su neprijatelji države u Vladi. Misli se na one koje je premijer Milo Đukanović prethodne sedmice označio kao strukture u Vladi koje uz pomoć iznajmljenih kriminalaca i sa kritičkim medijima pokušavaju da uruše autoritet države.

Đukanović je poručio sa predizbornog skupa u Ulcinju da te strukture pomažu medijima koje on ne kontroliše (Vijesti, Dan, Monitor), da sami na sebe bacaju dinamit, napadaju svoje novinare i prave sebi štetu da bi profitirali od donatora. Tako ugrožavaju autoritet države. Kao da joj ti mediji smetaju da rješava brojne slučajeve – od Duška Jovanovića do Lidije Nikčević.

Ministar pravde Duško Marković je u intervjuu za TV Vijesti ubrzo potom saopštio da „Đukanović nikada ne govori napamet”. Marković, dugogodišnji šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), vjeruje da te strukture postoje, ali, kako je kazao, ne zna tačno o kome se radi. S vjerom u Đukanovića, Marković se usput deklarisao kao neko ko je van liste premijerovih sumnjivih lica. Ne može da škodi.

Premijer do izlaska ovog broja nije odgovorio na pitanje Monitora adresirano na njegov kabinet – na koga je poimenice mislio kada je govorio o pomagačima u Vladi.

Pošto Đukanović ćuti, javnost nagađa ko bi to mogao biti.

Đukanovićeva proizvodnja neprijatelja usred društvene, ekonomske ili političke krize nije ništa novo. To je obrazac njegovog opstanka od devedesetih do danas. Neprijatelji su oduvijek služili da konsoliduju redove, ali su, ne računajući rijetke unutarpartijske lomove, dolazili spolja, izvan njegovog sistema i familije.

Đukanovićeve optužbe uslijedile su nekoliko dana nakon što je na zvaničnom sajtu DPS-a objavljen blog ministra evropskih integracija Igora Lukšića. Iako se u početku činilo da Đukanović kao destabilizacioni faktor u stvari slika predstavnike SDP u Vladi, Lukšićev nešto raniji i jedva primjetni kritički osvrt na prilike u državi naveo je pojedine opozicione političare i analitičare da u javni fokus vrate priču o borbi klanova unutar DPS-a.

Đukanović se, po njima, obraćao u stvari Lukšiću i ekipi iz Granda, koju navodno čine vlasnici Bemaksa, jedne od najjačih kompanija koja se bavi građevinskom infrastrukturom, skupa sa pojedinim pripadnicima ANB poput Zorana Lazovića. Prema nekim analizama taj bi klan mogao da se okrene protiv Đukanovića. Lukšić je odavno u medijima označen kao neko ko je navodno dio frakcije Milana Roćena i ekipe iz Granda.

Nasuprot Roćenovom navodno je mojkovački klan, koji predvodi ministar pravde Duško Marković. Dok Roćen sa Bemaksom gradi puteve, Markovićeva se grupacija povezuje sa nelegalnom proizvodnjom cigareta u Mojkovcu. U medijima oni su označeni i kao klanovi kafe i duvana, a govori se o njihovom navodnom dugogodišnjem sukobu koji je za rezultat imao i nekoliko afera, među kojima je Listing – u kojoj su glavne žrtve bili baš Roćen i Lukšić.

„Sukob Roćena i Markovića datira još od samog početka Markovićeve karijere kao šefa tajne policije. Marković je znao da jedino može da opstane tako što će informacije slati samo Đukanoviću. To se nije dopalo Roćenu koji je želio da i on bude informisan”, objašnjava za Monitor jedan insajder iz vladajuće partije. „Roćen je sigurno nervozan jer je njegov ogroman kapital formalno kod drugih, a politička karijera mu je u silasku”. Roćenov klan, navodno, ima ogromnu imovinu, stečenu na različite načine, što legalne što ilegalne. Najviše novca donose veliki poslovi koje je Bemaks uzeo – od Luštice pa nadalje. Tu su i interesi familije Igora Lukšića, koja je takođe u velikim poslovima preko firme Bohor.

Prema šemi koju su nedavno objavile Vijesti, uz Roćena i Lukšića, uz ekipu iz Granda, su šef ANB-a Boro Vučinić, bivši šef policije Božidar Vuksanović, bivša VDT Ranka Čarapić, bivši šef Uprave za sprječavanje pranja novca Predrag Mitrović.

Po istoj šemi Vijesti uz Markovića je Veselin Veljović, bivši šef Uprave policije, Vesna Medenica, Obrad Mišo Stanišić, Milutin Simović.

Iako će mnogi zavrtjeti glavom na pomen rata klanova u DPS-u, afera Listing ukazala je na moguće sukobljene strane u obavještajnim i bezbjednosnim službama. Afera je izbila kada je u listu Dan objavljen listing telefonskih razgovora pojedinih visokih državnih funkcionera sa Darkom Šarićem, po kojima su sa odbjeglim narkobosom komunicirali Lukšić i Roćen. Oni su to demantovali, a istražni organi su tvrdili da su ti listinzi povjerljiva bezbjedonosna dokumenta, ali navodno falsifikovana. Nakon afere uslijedile su promjene kadrova u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost, što se tumačilo opet kao rezultat sukoba klanova.

Bezbjednosne službe ovih dana našle su se na meti kritika generalnog sekretara NATO-a Andres Fog Rasumsena koji je početkom sedmice kazao da Crna Gora ima još posla u dostizanju standarda NATO. ,,Izazovi ostaju bezbjednosne agencije koje moraju dostići standarde Alijanse i borba protiv korupcije”, kazao je.

,,Osnovni strateški cilj službi je bio zaštita korumpiranog režima i očuvanje vlasti. Shodno strateškom cilju, bile su definisane i mete djelovanja službi”, komentarisao je izjavu sekretara NATO Nebojša Medojević. Prema njegovim riječima, mete službi bili su konkurenti u švercerskim i kriminalnim poslovima. Ali mete su, prema Medojeviću, bile i međunarodne službe koje su istraživale narko kartele i politički neistomišljenici režima, prema kojima su u kontinuitetu primjenjivane nezakonite i protivustavne mjere tajnog nadzora.

Prema Medojevićovom prevodu – Đukanović je u Ulcinju kazao da dijelovi sistema iz klana Grand pomoću ,,iznajmljenih kriminalaca”, a uz podšku spolja, destabilizuju državu, odnosno njega.

Lukšić je u vrijeme dok je bio na premjerskoj poziciji u Pobjedi, koju kontroliše Đukanović, označavan kao sumnjivo blag prema kritičkim medijima, iako je u Lukšićevo doba Pobjeda objavljivala jednu od najprljavijih serija protiv medija van Đukanovićeve kontrole. Lukšićevi saradnici bili su i u bordu Pobjede. Blagost se, valjda, ogledala u tome što Lukšić kao njegov partijski šef nije pozivao na- deratizaciju.

Na svom blogu Lukšić 19. januara 2014. godine piše da se mora uspostaviti vladavina prava: ,,Ako nije ostvaren taj zadatak, ako građani brinu da li će ih u gluvo doba noći probuditi eksplozija, ako strahujete za posljedice zbog izgovorene riječi, tada evropska država 21. vijeka pada na najvažnijem ispitu”. Kao problem Crne Gore on navodi partitokratiju i govori o potrebi za promjenama u DPS-u.

Nekoliko dana ranije, Lukšićev mentor, profesor Veselin Vukotić, govorio je o partitokratiji u Božićnim raspravama. ,,Kad sam čuo da Veliki majstor reformi i njegov sljedbenik ponavljaju mantru da su potrebne promjene u DPS-u, znao sam da počinje rodeo”, komentarisao je na svom Tviter profilu Medojević.

,,Blog potpredsjednika Vlade je više nego jasan. Uobičajeno je da potpredsjednik partije iznosi svoje stavove u cilju unapređenja partijskih politika kroz razne forme, ovog puta to je blog objavljen na sajtu DPS-a”, saopštili su iz Lukšićevog kabineta Monitoru, nakon našeg pitanja da li postoje frakcije u DPS-u. Oni su odbacili tezu da se u ulcinjskom govoru Đukanović obraćao Lukšiću.” Potpredsjednik sebe vidi kao nekoga ko je afirmisao Crnu Goru na integracionom planu i učestvovao u sprovođenju brojnih reformi u ekonomskoj oblasti, čime se jača autoritet države i siguran je i da predsjednik Vlade upravo to tako i razumije,” kaže se u odgovoru.

Lukšić je i ranije poricao nagađanja o sukobu između njega i Đukanovića. Kada su ga nakon afere Listing pitali da li je između njega i Đukanovića moguć slijed događaja kao između Miloševića i Đukanovića, on je kratko prokomentarisao: ,,Ne, zato što gospodin Đukanović nije gospodin Milošević”.

Naš sagovornik, poznavalac odnosa u DPS-u, kaže da dva klana, Roćena i Markovića, postoje ali da je njihova snaga u javnosti predimenzionirana. „Cilj je da se Đukanović predstavi kao neko ko nije znao za kriminalne poslove svojih podređenih, a tu su i interesi pojedinaca da se predstave moćnijim nego što jesu. U stvari samo jedan klan odlučuje i sve kontroliše – Đukanović, njegov brat Aco i sestra Ana” .

On precizira: „Đukanović za saradnike bira isključivo one koje slomi da bi njima mogao da manipuliše. Tako je sa Lukšićem. Iako Lukšića u javnosti možda vide kao nekog ko je okrenut Zapadu, on je vođin bivši ministar koji je oštetio budžet da bi vratio Đukanovićevih 11 miliona. Isto je i sa ostalima. Recimo – Milica Pejanović-Đurišić, iako se govori o njoj kao osobi koja bi možda mogla da bude konkurencija premijeru, ona ima Ahilovu petu, a to su dugovi njenog supruga”. To je logika autokratija – svakoga uvući u mutne poslove i , kada zatreba, priprijetiti i podsjetiti u šta su sve uključeni.

Naš izvor smatra da su mogući unturašnji sukobi interesnih frakcija na dvoru, ali da sve njih Đukanović kontroliše i koristi. Njemu odgovara rat svih protiv svih. Nijedan klan nije toliko moćan da bi mogao da se izdigne iznad vođe i njegove porodice. Sva ključna mjesta, posebno ona u službama bezbjednosti određuje premijer, a ne društvo iz Granda ili Mojkovca. Vođa može da se igra, nekad da postavi jedne, nekad druge . „Ali, tajna služba je Đukanovićeva”.

Prema nekim analizama, samo je jedan klan možda mogao da ugrozi Đukanovića, onaj budvanski, Svetozara Marovića. „Taj klan pretvoren je u papirnog zmaja, nakon Zavale”, keže naš izvor.

Đukanović od afere Snimak javno trenira strogoću i prema partijskim saborcima pozivajući da se moraju ,,očistiti i redovi unutar partije”. To je ponovio u Ulcinju. Neprijatelji države u vladi, ko god da su, primili su poruku.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALE HE: TUŽBE FAMILIJE ĐUKANOVIĆ I OSOBA POVEZANIH SA NJIMA PROTIV DRŽAVE: Građani će opet platiti ceh

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok nova vlast stidljivo udara na monopol u izgradnju mini hidroelektrana, investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

 

Nova Vlada preispituje ugovore o koncesijama za male hidroelektrane da utvrdi da li je u njima bilo korupcije i nepotizma. Stidljivo je udarila u monopol pa je zabranila gradnju sedam malih HE. Sada investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ovog četvrtka je u Privrednom sudu zakazano prvo ročište po tužbi investitora za male hidroelektrane protiv države. To je samo prva u nizu tužbi investitora malih HE, članova familije Đukanović i lica povezanih sa njima, protiv države.

Proces tužbi protiv države otvara kozorcijum Hydra MNE, koga čine: Hydra Podgorica, IMP Ljubljana, Slovenija i Igma Energy, Andrijevica, a čiji su vlasnici Milovan Maksimović, brat od ujaka predsjednika države Mila Đukanovića, i njegov partner Jovan Gordijan. Predmet je dodjeljen sudiji Borjanki Zogović, državu zastupa Sandra Filipović, a advokati konzorcijuma su Ana Đukanović i Milija Đuranović.

U tužbi, u koju je Monitor imao uvid, navodi se da je pomenutom konzorciju na javnom oglasu data koncesija za izgradnju dvije male HE na vodotoku Bukovica, Šavnik. Ugovor potpisan u januaru 2017. godine. U tužbi se ističe stalna opstrukcija dijela mještana, nevladinih organizacija, dijela medija, političara, čak i ,,rođaka iz Srbije”.

Hydra je još u martu 2018. najvaljivala tužbu protiv države ukoliko im se ne omogući gradnja. U oktobru 2018. godine izdata im je gađevinska dozvola za dvije HE.  Tokom 2019. upozoravaju tadašnje Ministarstvo ekonomije da imaju probleme sa lokalnim stanovništvom da nastave investiciju. Tadašnja Vlada je 17. oktobra 2019. godine donijela zaključak kojim zadužuje to Ministarstvo da sa ovim koncesionarom otpočne pregovore oko sporazumnog raskida ugovora.

Iz nove Vlade tvrde da je, bez obzira na proteste protiv gradnje, Hydra prekršila ugovorene obaveze jer nije do oktobra 2020, dvije godine od dobijanja građevinskih dozvola kako se obavezala ugovorom, izgradila postrojenja malih HE.

Investicija je trebalo da košta 8,8 miliona eura, a u tužbenom zahtjevu se navodi je investitor u dosadašnje radove potošio preko tri miliona eura. No, iz Hydre ne traže samo to oni tužbom zahtjevaju i isplatu izmakle očekivane dobiti i to na ugovorenih 30 godina.

Kolika je izgubljena dobit ne navode, traže vještačenje. Dali su okvirne inpute – prema važećem tarifnom sistemu otkupna cijena za prvih 12 godina za Bukovicu 1  – 0,086 eura po kilovat satu, a za Bukovicu 2 – 0,093 eura. A za ostalih 18 godina traže naplatu po prosječnoj cijeni na međunarodnoj berzi od 0,06, eura po kilovat satu.

Da se ne radi o malim novcima, potvrdio je i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Do sada, nova vlast je krajem decembra raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju sedam malih HE. Monitoru su iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali da se radi o sljedećim vodotocima ,,Đurička rijeka u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Bukovici u Šavniku, Reževića rijeka u Budvi, Ljeviškoj i Raštaku u Kolašinu. Na vodotoku Raštak je bila predviđena izgradnja dvije mHE na osnovu dva ugovora o koncesiji”.

Odgovorili su nam i da su ,,od pomenutih sedam ugovora koji su raskinuti, koncesionari za vodotoke Đurička, Bistrica, Bukovica i Ljeviška podnijeli tužbe. Takođe je podnijeta i tužba za vodotok Trepačka radi poništenja sporazumnog raskida ugovora koji je zaključen 30.12.2019”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI NAPADI NA NOVINARE I GRAĐANE: Građanska dužnost je suprotstavljanje normalizaciji nasilja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od nikšićkih lokalnih izbora na crnogorskim ulicama dogodila su se tri napada na novinare i mnogo više verbalnih i fizičkih napadana na građane

 

Tri napada na novinare dogodila su se samo u posljednjih petnaestak dana. Nijesu samo novinari žrtve, usljed zaoštrene političke atmosfere bivaju napadnuti i drugi građani, poput incidenta koji se nedavno dogodio tokom skupa u Gusinju. Međutim, novinari kao javni djelatnici najčešće budu lake mete i žrtve takve atmosfere.

Nakon lokalnih izbora u Nikšiću pogođena je brisačem automobila u glavu novinarka Vijesti Jelena Jovanović, od strane slavljenika koalicije Za budućnost Nikšića. Tokom takozvanog „patriotskog skupa“ u Bijelom Polju pretukli su novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića. Posljednji napad takve vrste dogodio se u subotu, a napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. U sva tri slučaja počinioci su poznati, a čeka se sudski epilog.

Kočan je nakon napada na njega saopštio da prizori uličnih napada, koji se nižu Crnom Gorom, samo ilustruju da se pred našim očima odvija strašni, samoubilački proces normalizacije nasija. Tome smo se, kaže, svi dužni suprotstaviti, sa punom sviješću da je solidarnost sa drugima najbolja briga o sebi.

„U otporu normalizaciji nasilja, mogu se okupiti ljudi različitih uvjerenja. Pod uslovom da su  kadri reći – ne u moje ime. Ulozi su veliki. Ako se povučemo, ovaj val će nas potopiti”, objavio je Kočan na svom fejsbuk profilu.

On je pod čudnim okolnostima napadnut ispred ulaza svoje zgrade. Nakon napada policija je lišila slobode Dragutina Šukovića, a sudija za istragu mu je odredio zadržavanje do 30 dana. Riječ je o čovjeku sa debelim kriminalnim dosijeom, koji je ležao u zatvoru zbog pokušaja ubistva, nasilničkog ponašanja, droge, napada na policiju…

Monitoru je iz Osnovnog državnog tužilaštva, koje vodi istragu, saopšteno da se još utvrđuju okolnosti i činjenice u vezi sa napadom na Kočana. Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić saopštio je da će i policija i tužilaštvo utvrditi kako je i zašto Šuković sa Starog Aerodroma došao ispred stana Esada Kočana. Govoreći o nasilniku, Miljanić je rekao da je on „tempirana bomba”.

Višestruki povratnik je Kočana presreo ispred njegove zgrade, iako je višegodišnji novinar i urednik Monitora prethodno, u širokom luku, zaobišao grupu ljudi pokraj kojih je stajao i Šuković. Nakon što su mu upućivane brojne teške uvrede i prijetnje, praćene unošenjem u lice i povlačenjem za rever mantila, Kočan je uspio da  uđe u zgradu i popne se do stana kako bi pozvao policiju. Nakon toga se spustio ispred zgrade da sačeka policiju, a Šuković je i dalje bio tu. Kada je čuo da je obaviještena policija, razbijesnio se i jurnuo da nasrće na Kočana. Esad Kočan ga je upozoravao da mu se ne približava, a kad ništa nije pomoglo, bio je prinuđen da se dbrani – šibnuvši ga štapom, koji inače nosi, po ruci. Dalje nasrtaje Šukovića više puta su zaustavljali mladići koji su se tu nalazili.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović kazao je za Monitor da su učestali fizički napadi na novinare i građane rezultat zaoštrenih tenzija u društvu, koje podgrijavaju sebični i neodgovorni političari i mediji sa obje nacionalističke strane. On je rekao da „izuzetno poštuje“ što su se Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji, pa i od fizičkog napada. On je na konferenciji nakon napada na Sadikovića izjavio da bi u ovakvoj atmeferi novinari „možda trebalo da se naoružaju“, ali pojašnjava da je aludirao na raniju izjavu predsjednika Mila Đukanovića da „medijsko nasilje“ često dovodi do „fizičkog nasilja“.

„Aludirao sam na više izjava tada najmoćnijeg čovjeka u državi koji, opravdavajući već počinjene nasilničke napade, prečesto govori da je legitimno primijeniti ‘običajno pravo’ i ‘tradicionalne metode’ protiv neistomišljenika na javnoj sceni, a napad na kolegu (Borisa) Pejovića i mene davne 2009. godine filozofski pokušao da opravda rečenicom da ‘medijsko nasilje’ dovodi do fizičkog nasilja. A Boris i ja smo samo radili svoj posao te noći… Naravno da ne mislim da će novinari ići na pres konferencije ili ulicom sa mitraljezom na leđima, niti da ima mnogo novinara koji su po prirodi nasilnički raspoloženi, ali izuzetno poštujem to što su se kolege Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji pa onda i od fizičkog napada“, pojašnjava Jovović.

On je i sam bio napadnut od strane bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina.

Jovović je u srijedu rekao da u tom trenutku Komisija i policija još nemaju sve podatke da bi moglo da se tvrdi je li to bio slučajan napad osuđivanog nasilnika ili naručena „sačekuša“ za Kočana..

Pisma podrške za Esada Kočana stižu sa svih strana. Napad osudili i na što skorije rješavanje slučaja pozvali premijer i ministri i gotovo sve veće crnogorske nevladine organizacije, ali i međunarodne organizacije. Napad su osudile i sve veće crnogorske političke partije, ali ne i najbrojnija – Demokratska partija socijalista (DPS). Između ostalih, i Reporteri bez granica pozvali su na što bržu istragu i tražili su od vlasti da objasne kako je osuđeni čovjek mogao da napadne novinara na ulici. Napad je osudila i NVO Gariwo sa sjedištem u Sarajevu.

„Povodom brutalnog fizičkog i verbalnog napada ispred zgrade u kojoj živi u Podgorici, na novinara Esada Kočana, dobitnika međunarodne Nagrade ‘Duško Kondor’ za građansku hrabrost NGO Gariwo iz Sarajeva izražava duboku zabrinutost i nezadovoljstvo. U civilizovanoj državi ne smije se dozvoliti da najbolje među nama uznemiravaju i napadaju najgori, najčešće izvršioci prljavih nalagodavaca. Očekujemo da nadležne institucije daju punu zaštitu novinaru Kočanu, otkriju pozadinu ovog nedopustivog čina i spriječe buduće nasrtaje na integritet ličnosti Esada Kočana“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktorica Svetlana Broz.

Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović za Monitor kaže da su podignute tenzije stvorile atmosferu u kojoj je poželjno obračunati se sa „izdajnicima“ – svima koji ne slave poistovjećivanje države i vrhuške Demokratske partije socijalista (DPS). Tvrdi da ne zna da li je neko direktno huškao na novinare, ali da su novinari kao eksponirani i javne ličnosti koje su kritikovale politiku DPS-a laka meta.

„Motiv napada na kolegu Kočana tek treba da se otkrije, nezahvalno je kalkulisati, ali je splet okolnosti svakako čudan“, ocijenila je Radulović.

Ako su se od nikšićkih izbora dogodila već tri napadana na novinare, i mnogo više na druge građane, pitanje je kako stati na kraj normalizaciji nasilja, koja se u užarenoj i podijeljenoj političko-društvenoj situaciji, sve više  prenosi na ulice.

 

Jovović: Poštujemo lijep gest, ali cijenićemo isključivo djela

Mihailo Jovović kaže da će rad Komisije, na čijem je čelu, zavisiti od podataka i informacija koje dobija o istragama u napadima na novinare. Smatra da je i pod predsjedavanjem Nikole Markovića (u prethodnom sastavu) uradila dosta, s obzirom na količinu i kvalitet podataka i informacija koje je imala.

„Postoje najave da se u budućem sastavu Komisije ponovo nađu tužioci, policajci i agenti ANB. Samo da to ne budu ljudi koji su učestvovali u spornim istragama napada na novinare, kao neki iz prvog sastava Komisije, pa da sami sebe istražuju“, istakao je Jovović.

On ocjenjuje da prisustvo ministra unutrašnjih poslova i pomoćnika direktora policije na dvije sjednice Komisije, pokazuju  političku volju ove vlasti da bude posvećenija nego što je bila prethodna vlast, koja je osnovala to tijelo. Kaže da taj gest uliva nadu, ali da će Komisija rad bezbjednosnih organa cijeniti isključivo po djelima i istragama svih napada na novinare, uključujući ubistvo Duška Jovanovića, pokušaje ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić, napade na ostale ljude i imovinu Vijesti, a ne po lijepim riječima i gestovima, koji su naravno za pohvalu.

„S posebnom pažnjom pratićemo spremnost na saradnju ovog ili nekog budućeg rukovodstva tužilaštva, koja do sada često nije bila na zavidnom nivou. Preporučujem i da nadležni iz Vlade, policije i tužilaštva pročitaju dosadašnje preporuke Komisije u vezi sa istragama koje smo obradili, koje su ostale bez odgovora i bilo kakve reakcije prošle vlasti“, kazao je Jovović.

 

Status službenih lica ili oštrije kazne?

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je osudio napad na glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika Monitor Esada Kočana i ocijenio da napad na novinare treba tretirati kao napad na službeno lice. To je na nedavnoj konferenciji ponovio i sekretar MUP-a Zoran Miljanić.

Mila Radulović smatra da namjera da se novinarima da status službenog lica nije najbolje rešenje, jer će s druge strane dovesti većinu novinara u situaciju da ne izlaze iz sudova s obzirom na težinu odgovornosti koju nosi ta pozicija. Posao novinara je, tvrdi, dovoljno težak i ne treba ga usložnjavati.

„Pooštravanje krivične odgovornosti, po ugledu na Hrvatsku i Srbiju, mislimo da je bolje rešenje i to je naša inicijativa, ali čekamo stav čitave medijske zajednice o ovom pitanju“, kazala je Radulović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo