Povežite se sa nama

MONITORING

SUKOBI NA DVORU: Ko je Đukanovićevo sumnjivo lice

Objavljeno prije

na

milo-aco-ana

Još se ne zna ko su neprijatelji države u Vladi. Misli se na one koje je premijer Milo Đukanović prethodne sedmice označio kao strukture u Vladi koje uz pomoć iznajmljenih kriminalaca i sa kritičkim medijima pokušavaju da uruše autoritet države.

Đukanović je poručio sa predizbornog skupa u Ulcinju da te strukture pomažu medijima koje on ne kontroliše (Vijesti, Dan, Monitor), da sami na sebe bacaju dinamit, napadaju svoje novinare i prave sebi štetu da bi profitirali od donatora. Tako ugrožavaju autoritet države. Kao da joj ti mediji smetaju da rješava brojne slučajeve – od Duška Jovanovića do Lidije Nikčević.

Ministar pravde Duško Marković je u intervjuu za TV Vijesti ubrzo potom saopštio da „Đukanović nikada ne govori napamet”. Marković, dugogodišnji šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), vjeruje da te strukture postoje, ali, kako je kazao, ne zna tačno o kome se radi. S vjerom u Đukanovića, Marković se usput deklarisao kao neko ko je van liste premijerovih sumnjivih lica. Ne može da škodi.

Premijer do izlaska ovog broja nije odgovorio na pitanje Monitora adresirano na njegov kabinet – na koga je poimenice mislio kada je govorio o pomagačima u Vladi.

Pošto Đukanović ćuti, javnost nagađa ko bi to mogao biti.

Đukanovićeva proizvodnja neprijatelja usred društvene, ekonomske ili političke krize nije ništa novo. To je obrazac njegovog opstanka od devedesetih do danas. Neprijatelji su oduvijek služili da konsoliduju redove, ali su, ne računajući rijetke unutarpartijske lomove, dolazili spolja, izvan njegovog sistema i familije.

Đukanovićeve optužbe uslijedile su nekoliko dana nakon što je na zvaničnom sajtu DPS-a objavljen blog ministra evropskih integracija Igora Lukšića. Iako se u početku činilo da Đukanović kao destabilizacioni faktor u stvari slika predstavnike SDP u Vladi, Lukšićev nešto raniji i jedva primjetni kritički osvrt na prilike u državi naveo je pojedine opozicione političare i analitičare da u javni fokus vrate priču o borbi klanova unutar DPS-a.

Đukanović se, po njima, obraćao u stvari Lukšiću i ekipi iz Granda, koju navodno čine vlasnici Bemaksa, jedne od najjačih kompanija koja se bavi građevinskom infrastrukturom, skupa sa pojedinim pripadnicima ANB poput Zorana Lazovića. Prema nekim analizama taj bi klan mogao da se okrene protiv Đukanovića. Lukšić je odavno u medijima označen kao neko ko je navodno dio frakcije Milana Roćena i ekipe iz Granda.

Nasuprot Roćenovom navodno je mojkovački klan, koji predvodi ministar pravde Duško Marković. Dok Roćen sa Bemaksom gradi puteve, Markovićeva se grupacija povezuje sa nelegalnom proizvodnjom cigareta u Mojkovcu. U medijima oni su označeni i kao klanovi kafe i duvana, a govori se o njihovom navodnom dugogodišnjem sukobu koji je za rezultat imao i nekoliko afera, među kojima je Listing – u kojoj su glavne žrtve bili baš Roćen i Lukšić.

„Sukob Roćena i Markovića datira još od samog početka Markovićeve karijere kao šefa tajne policije. Marković je znao da jedino može da opstane tako što će informacije slati samo Đukanoviću. To se nije dopalo Roćenu koji je želio da i on bude informisan”, objašnjava za Monitor jedan insajder iz vladajuće partije. „Roćen je sigurno nervozan jer je njegov ogroman kapital formalno kod drugih, a politička karijera mu je u silasku”. Roćenov klan, navodno, ima ogromnu imovinu, stečenu na različite načine, što legalne što ilegalne. Najviše novca donose veliki poslovi koje je Bemaks uzeo – od Luštice pa nadalje. Tu su i interesi familije Igora Lukšića, koja je takođe u velikim poslovima preko firme Bohor.

Prema šemi koju su nedavno objavile Vijesti, uz Roćena i Lukšića, uz ekipu iz Granda, su šef ANB-a Boro Vučinić, bivši šef policije Božidar Vuksanović, bivša VDT Ranka Čarapić, bivši šef Uprave za sprječavanje pranja novca Predrag Mitrović.

Po istoj šemi Vijesti uz Markovića je Veselin Veljović, bivši šef Uprave policije, Vesna Medenica, Obrad Mišo Stanišić, Milutin Simović.

Iako će mnogi zavrtjeti glavom na pomen rata klanova u DPS-u, afera Listing ukazala je na moguće sukobljene strane u obavještajnim i bezbjednosnim službama. Afera je izbila kada je u listu Dan objavljen listing telefonskih razgovora pojedinih visokih državnih funkcionera sa Darkom Šarićem, po kojima su sa odbjeglim narkobosom komunicirali Lukšić i Roćen. Oni su to demantovali, a istražni organi su tvrdili da su ti listinzi povjerljiva bezbjedonosna dokumenta, ali navodno falsifikovana. Nakon afere uslijedile su promjene kadrova u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost, što se tumačilo opet kao rezultat sukoba klanova.

Bezbjednosne službe ovih dana našle su se na meti kritika generalnog sekretara NATO-a Andres Fog Rasumsena koji je početkom sedmice kazao da Crna Gora ima još posla u dostizanju standarda NATO. ,,Izazovi ostaju bezbjednosne agencije koje moraju dostići standarde Alijanse i borba protiv korupcije”, kazao je.

,,Osnovni strateški cilj službi je bio zaštita korumpiranog režima i očuvanje vlasti. Shodno strateškom cilju, bile su definisane i mete djelovanja službi”, komentarisao je izjavu sekretara NATO Nebojša Medojević. Prema njegovim riječima, mete službi bili su konkurenti u švercerskim i kriminalnim poslovima. Ali mete su, prema Medojeviću, bile i međunarodne službe koje su istraživale narko kartele i politički neistomišljenici režima, prema kojima su u kontinuitetu primjenjivane nezakonite i protivustavne mjere tajnog nadzora.

Prema Medojevićovom prevodu – Đukanović je u Ulcinju kazao da dijelovi sistema iz klana Grand pomoću ,,iznajmljenih kriminalaca”, a uz podšku spolja, destabilizuju državu, odnosno njega.

Lukšić je u vrijeme dok je bio na premjerskoj poziciji u Pobjedi, koju kontroliše Đukanović, označavan kao sumnjivo blag prema kritičkim medijima, iako je u Lukšićevo doba Pobjeda objavljivala jednu od najprljavijih serija protiv medija van Đukanovićeve kontrole. Lukšićevi saradnici bili su i u bordu Pobjede. Blagost se, valjda, ogledala u tome što Lukšić kao njegov partijski šef nije pozivao na- deratizaciju.

Na svom blogu Lukšić 19. januara 2014. godine piše da se mora uspostaviti vladavina prava: ,,Ako nije ostvaren taj zadatak, ako građani brinu da li će ih u gluvo doba noći probuditi eksplozija, ako strahujete za posljedice zbog izgovorene riječi, tada evropska država 21. vijeka pada na najvažnijem ispitu”. Kao problem Crne Gore on navodi partitokratiju i govori o potrebi za promjenama u DPS-u.

Nekoliko dana ranije, Lukšićev mentor, profesor Veselin Vukotić, govorio je o partitokratiji u Božićnim raspravama. ,,Kad sam čuo da Veliki majstor reformi i njegov sljedbenik ponavljaju mantru da su potrebne promjene u DPS-u, znao sam da počinje rodeo”, komentarisao je na svom Tviter profilu Medojević.

,,Blog potpredsjednika Vlade je više nego jasan. Uobičajeno je da potpredsjednik partije iznosi svoje stavove u cilju unapređenja partijskih politika kroz razne forme, ovog puta to je blog objavljen na sajtu DPS-a”, saopštili su iz Lukšićevog kabineta Monitoru, nakon našeg pitanja da li postoje frakcije u DPS-u. Oni su odbacili tezu da se u ulcinjskom govoru Đukanović obraćao Lukšiću.” Potpredsjednik sebe vidi kao nekoga ko je afirmisao Crnu Goru na integracionom planu i učestvovao u sprovođenju brojnih reformi u ekonomskoj oblasti, čime se jača autoritet države i siguran je i da predsjednik Vlade upravo to tako i razumije,” kaže se u odgovoru.

Lukšić je i ranije poricao nagađanja o sukobu između njega i Đukanovića. Kada su ga nakon afere Listing pitali da li je između njega i Đukanovića moguć slijed događaja kao između Miloševića i Đukanovića, on je kratko prokomentarisao: ,,Ne, zato što gospodin Đukanović nije gospodin Milošević”.

Naš sagovornik, poznavalac odnosa u DPS-u, kaže da dva klana, Roćena i Markovića, postoje ali da je njihova snaga u javnosti predimenzionirana. „Cilj je da se Đukanović predstavi kao neko ko nije znao za kriminalne poslove svojih podređenih, a tu su i interesi pojedinaca da se predstave moćnijim nego što jesu. U stvari samo jedan klan odlučuje i sve kontroliše – Đukanović, njegov brat Aco i sestra Ana” .

On precizira: „Đukanović za saradnike bira isključivo one koje slomi da bi njima mogao da manipuliše. Tako je sa Lukšićem. Iako Lukšića u javnosti možda vide kao nekog ko je okrenut Zapadu, on je vođin bivši ministar koji je oštetio budžet da bi vratio Đukanovićevih 11 miliona. Isto je i sa ostalima. Recimo – Milica Pejanović-Đurišić, iako se govori o njoj kao osobi koja bi možda mogla da bude konkurencija premijeru, ona ima Ahilovu petu, a to su dugovi njenog supruga”. To je logika autokratija – svakoga uvući u mutne poslove i , kada zatreba, priprijetiti i podsjetiti u šta su sve uključeni.

Naš izvor smatra da su mogući unturašnji sukobi interesnih frakcija na dvoru, ali da sve njih Đukanović kontroliše i koristi. Njemu odgovara rat svih protiv svih. Nijedan klan nije toliko moćan da bi mogao da se izdigne iznad vođe i njegove porodice. Sva ključna mjesta, posebno ona u službama bezbjednosti određuje premijer, a ne društvo iz Granda ili Mojkovca. Vođa može da se igra, nekad da postavi jedne, nekad druge . „Ali, tajna služba je Đukanovićeva”.

Prema nekim analizama, samo je jedan klan možda mogao da ugrozi Đukanovića, onaj budvanski, Svetozara Marovića. „Taj klan pretvoren je u papirnog zmaja, nakon Zavale”, keže naš izvor.

Đukanović od afere Snimak javno trenira strogoću i prema partijskim saborcima pozivajući da se moraju ,,očistiti i redovi unutar partije”. To je ponovio u Ulcinju. Neprijatelji države u vladi, ko god da su, primili su poruku.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

VIRUS PODJELA MEĐU LJEKARIMA: Ko kome aplaudira

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas epidemije poklopio se sa predizbornom kampanjom, pa smo od jedinstvenosti u borbi protiv ,,nevidljivog neprijatelja”, došli do razjedinjenih ljekara. Jedni tapšu Milu, drugi crkvi. A virus je tu, ostaće i nakon izbora

 

Prvi talas korona virusa, zaključani, otrpjeli smo jedinstveno i, kako iz vlasti vole reći, odnijeli pobjedu. S drugim talasom nam dosta teže ide, a o jedinstvenosti nema ni govora.

Krajem prošlog mjeseca preko 60 doktora iz Nikšića pridružilo se litijama uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Ljekari su objasnili da su uz svoj narod i uz svoju crkvu. Spisak podrške stigao je i od 54 ljekara iz Berana, 57 iz Pljevalja, a 220 doktora iz Podgorice pružili su podršku kolegama iz Nikšića za, kako su kazali, plemenito nepristajanje na podjele, obespravljenost, fizičko nasilje, progon i vulgarni napad na privatnost svakog pojedinca.

Čin ljekara dovoljno govori o povjerenju u Nacionalno koordinaciono tijelo, njihove sve kontradiktornije poruke i preporuke, kao i pojedine politički motivisane poruke. A može se shvatiti i kao replika na aplauze svojih kolega predsjedniku države Milu Đukanoviću koji je tokom prvog talasa korone obišao nikšićku bolnicu.

I dok su nadležni stojički neko vrijeme ćutali o potezu nikšićkih ljekara, umjesto NKT-a, oglasio se gradonačelnik Veselin Grbović kazavši da se mjere moraju pojačati: ,,Ne smije više biti nikakvog okupljanja, mi idemo i u izbore, mislim da ne smije biti nikakvih, ni velikih tribina, ni malih, nego da zaista čuvamo zdravlje naših građana’’. Sugrađanima je preporučio i model zaštite: ,,Mislim da zaista treba građani Nikšića da se zabrinu i da li će zaista ići kod tih ljekara da im pružaju zdravstvene usluge, ja sigurno neću’’. Grbović koji ovako zbori, poznat i po tvorbi mnogih afera, predložen je za 13-julsku nagradu.

,,Ljekari sa litija pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku”, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore, dok se ministar zdravlja Kenan Hrapović, inače ekonomista, ogorčeno javno zapitao – Šalju li nikšićki doktori poruku da ne vjeruju u dostignuća medicine.

Stvarno je teško zbunjenom puku objasniti kako to da ni ljekari, poput predsjednika države koji je na Cetinju i u Kotoru dočekao svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića bez ikavih mjera zaštite od virusa, nemaju potrebu da daju primjer držanjem distance, maskama i svemu onome o čemu se građanima svakodnevno govori.

Predrag NIKOLIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IRENA RADOVIĆ, BIVŠA VICEGUVERNERKA CBCG I VLAST: Kad se sistem obruši na čovjeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne banke je smijenjena sa te pozicije hitro u parlamentu, na inicijativu guvernera Radoja Žugića, iako do danas nema dokaza da je počinila krivično djelo koje joj se pripisuje. I dalje je na meti sistema, iako je Osnovni sud dva puta presudio u njenu korist

 

U Skupštini Crne Gore, od samog zakona, važnije je ko ga predlaže. Ako ga predlaže neko nepodoban tu je predsjednik Skupštine da  interveniše. I zakon ode u zaborav. Nedavno je to demonstrirao  predsjednik Ivan Brajović.

Kako izgleda kada se sistem obruši na čovjeka i kad inicijativu za to uputi neko blizak vlasti, vidjeli smo u crnogorskoj Skupštini još 5. jula 2018.  Tada je na sjednici, na predlog guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoja Žugića, hitro smijenjena Irena Radović, bivša viceguvernerka CBCG-e.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da ta inicijativa nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je rješenje nezakonito, a optužbe guvernera da je Radovićeva nestručna i da je odala poslovnu tajnu – bez dokaza.

Irena Radović smijenjena je dok je, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, boravila u bolnici u Beču, gdje je bila na profesionalnoj edukaciji. I to samo dva mjeseca nakon što je protiv CBCG-e i guvernera Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju. Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

,,Guverner i poslanici koji su stali iza njegovog predloga, nisu marili ni za zakon, ni za činjenicu da on ne može potkrijepiti svoje navode“, kaže za Monitor bivša viceguvernerka.

Smjenu su podržala ukupno 42 poslanika, i to iz vladajuće koalicije (DPS, SD i manjinske partije), uz glas poslanice opozicije Draginje Vuksanović Stanković (SDP). Predsjednik Skupštine Ivan Brajović tada je napustio salu i prepustio predsjedavanje potpredsjedniku Genciju Nimanbeguu. Protiv smjene je glasao Andrija Popović iz Liberalne partije, a u trenutku glasanja u sali su bili još Raško Konjević i Ranko Krivokapić (SDP) i Miodrag Lekić iz Demosa, ali oni nisu glasali. Poslanici DF-a nisu prisustvovali raspravi.

Poslanici vladajuće koalicije na sjednici su ćutali. Nisu imali potrebu da Žugića priupitaju o razlozima za naprasnu promjenu mišljenja. Kada je, u martu 2017. godine, Irenu Radović, predlagao za viceguvernerku, imao je samo riječi hvale za nju i njenu biografiju. Neposlušnost sistemu košta, Radovićeva je očas postala nestručna.

Niko od onih koji su glasali za smjenu nije pitao guvernera Žugića o kakvoj se poslovnoj tajni, koju je Radovićeva navodno iznijela sudu, radi. Poslanica Draginja Vuksanović Stanković, čiji je glas presudio u korist smjene viceguvernerke, je insistirala na tome da guverner, za tako nešto sigurno mora imati dokaze. ,,Ako se utvrdi da postoji osnova za izvršenje ovog krivičnog djela, za njega je propisana kazna od pet godina zakona”, sugerisala je ona tom prilikom.

Do danas nema dokaza da je Irena Radović počinila ovo krivično djelo.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

KORONA OPET MEĐU NAMA: Prepušteni sebi i virusu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preventivne mjere popustile su i kod nas i širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na slabljenje virusa

 

Crna Gora više nije korona free. Prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, 17. juna sedam novih, 19. juna čak 18… Za deset dana, u srijedu 24. juna, broj novozaraženih popeo se na 65, sa 13 hospitalizovanih.

 

Kada je krajem marta broj oboljelih bio sličan današnjem, na snazi je bilo preko 60 mjera i 17 preporuka. Sada, sem nošenja maski u zatvorenim prostorima i zabrane javnih okupljanja preko 200 osoba, mjera nema.

Da li se išta promjenilo? Mediji prenose tvrdnje nekih stručnjaka o tome kako je virus, usljed mutacija, oslabio te da nije opasan kao tokom proljeća. ,,Korona virus je oslabio i mogao bi vremenom sam odumrijeti, bez potrebe za cjepivom’’, prenijeli su regionalni mediji izjavu koju je londonskom The Telegraphu dao profesor Mateo Baseti, italijanski stručnjak za zarazne bolesti.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da se pojavilo dosta oprečnih informacija o ,,manjoj virulentnosti virusa“, ali da ne postoje validni naučni podaci koji ukazuju na njegovo slabljene.

,,Nižu smrtnost koja se trenutno registruje treba uzimati sa ogromnom dozom rezerve jer je vrlo vjerovatno da je više posljedica činjenice da više oboljevaju mlađi kao i one kategorije stanovništva koje se ne smatraju posebno ugroženima”, ističu iz IJZ-a. Takođe napominju: „Osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda (hronično oboljeli i stari) izgleda da se bolje pridržavju mjera te i manje obolijevaju širom svijeta  u posljednje vrijeme. Tako je manja i šansa da se registruju lošiji ishodi infekcije”.

Obrazac ponašanja o kojem iz Instituta govore potvrđen je u istraživanju koje je početkom juna sprovela agencija IPSOS uz podršku UNICEF-a, Instituta za javno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U rezultatima istraživanja u Crnoj Gori, navodi se da osobe koje imaju hronične bolesti češće izbjegavaju odlaske u prodavnice, apoteke i mjesta sa puno ljudi te izbjegavaju i fizički kontakt sa najbližima kako bi se zaštitili od koronavirusa. Čak 26 posto hronično oboljelih iskazuje da su veoma zabrinuti za sopstveno zdravlje kada je u pitanju novi korona virus u poređenju sa 18 posto ukupnoj populaciji obuhvaćenoj istraživanjem.

Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić za Monitor potvrđuje da ne postoji nijedan valjani dokaz koji govori u prilog slabljenju virusa SARS-CoV2. ,,Olakšavajuća okolnost za nas je to što je njegova transmisija otežana u ljetnjim mjesecima jer judi mnogo više borave na otvorenom. Širenju infekcije pogoduje boravak u zatvorenom prostoru, blizak kontakt licem u lice u dužem vremenskom periodu. Iz tog razloga većina pozitivno testiranih kontakata su članovi istog domaćinstva ili ljudi koji su u duže boravili zajedno u zatvorenom prostoru. Sve ovo sugeriše da je moguće i kontrolisati širenje infekcije. Naglasak mora biti na dobroj higijeni ruku i na distanci, a u zatvorenom prostoru na nošenju zaštitne maske. Mi narednih godinu ili čak godinu i po moramo naučiti živjeti sa ovim virusom i razviti navike koje će nas štititi od njegovog širenja“, ističe Popović-Samardžić.

Politička dešavanja kod nas rizik od virusa bacila su u drugi plan. No, nismo se samo mi opustili, preventivne mjere su popustile širom Evopre. Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebrejesus upozorava: ,,U prvom mjesecu izbijanja koronavirusa, SZO je prijavljeno manje od 10.000 zaraženih ovim virusom, a u posljednjem prijavljeno je skoro četiri miliona”. SZO očekuje da će u svijetu naredne sedmice broj zaraženih dostići 10 miliona, dok je broj umrlih premašio 480.000 ljudi.

Kod nas, nadležni smatraju da situaciju drže pod kontrolom. Prisustvo na derbiju u Beogradu povezano je sa klasterom u Budvi, koji trenutno broji 11 oboljelih, ali i tri dodatna slučaja unosa virusa koji za sada nijesu rezultirali sekundarnim obolijevanjem. Premijer Duško Marković na ovonedjeljnom premijerskom satu izjavio je da se ,,čak 31 slučaj u rožajskom klasteru sa širenjem na Bar i Ulcinj povezuje sa nedozvoljnemi graničnim kretanjem u Opštini Tutin u Srbiji. Ukupno 42 od 59 slučajeva ili 76 odsto“.

U Hrvatskoj  se javno govori o tome da se situacija sa virusom komplikuje. Ističe se da je broj oboljelih veći iako se nagađalo da će zatišje biti do septembra. Zaraženi su uglavnom mladi ljudi koji ostvaruju brojne kontakte. „Virus se širi po klubovima, među mladima“, pišu hrvatski mediji.

A da je moguć upliv i politike govori primjer Srbije. Tamo se sada otkriva da se u predizbornom vremenu broj oboljelih i umrlih od korona virusa skrivao. Čim je  završeno  glasanje, u javnost su dospjele informacije da su u Opštoj bolnici u Novom Pazaru gotovo svi ljekari i medicinske sestre zaraženi korona virusom – 20 ljekara i 40 medicinskih sestara.

Izbori u Crnoj Gori zakazani su za 30. avgust. Monitorovi izvori govore da se požurilo zbog drugog talasa i mogućeg  ponovnog karantina na jesen.

,,Ukoliko se budemo pridržavali mjera možemo izbjeći zaključavanje kakvo smo imali u martu i aprilu”, kažu iz Instituta. ,,Ukoliko se ispostavi da je zaključak SZO da asimptomatski slučajevi ne prenose infekciju zaista ispravan, time će prevencija biti značajno olakšana i neće zahtijevati tako drastične mjere, pod uslovom da se ponašamo odgovorno prema sebi i ljudima iz svoje okoline. Ukoliko bismo našim građanima mogli dočarati to teško stanje u kom su trenutno hospitalizovani pacijenti, ovo njihovo iskustvo, sigurno bismo imali jako dobru saradnju na poštvanju ovih preporuka – higijena ruku, distanca, nošenje maski u zatvorenom prostoru. Na nama je da ih edukujemo i pripremimo za jesen/zimu”.

Europol je ove nedjelje predstavio izvještaj u kome upozorava da bi mjere izolacije radi suzbijanja pandemije korona virusa mogle podstaći radikalizaciju pojedinaca nezavisno od njihovih ideoloških uvjerenja.

Radikalizaciji, od strane prije svega vlasti, svjedočimo, pa bi se izolacija mogla pokazati i kao utočište od nasilja.

 

MILOŠ VUKOVIĆ, EKONOMSITA, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA
Uljepšavanje spoljašnosti

Pacijent (Crna Gora) koji je bio slabog zdravstvenog stanja (dosadašnji ekonomski razvoj) doživio je težak udes (COVID 19), zbog čega je morao da završi na intenzivnoj njezi kako bi o njenu brinuli najbolje medicinsko osoblje i ljekari. Umjesto intenzivne njege, pacijent (Crna Gora) je smještena  u bolničku čekaonicu a umjesto davanja obilne i urgentne zdravstvene pomoći, pacijentu je doveden frizer da mu „sredi“ frizuru kako bi uljepšao njegovu spoljašnost.

Na ovaj način se mogu okarakterisati prva dva paketa mjera pomoći Vlade, što se jasno vidi u značajnom smanjenju privredne aktivnosti, naglom i rekordnom povećanju nezaposlenosti ali i evidentnom pogoršanju brojnih makroekonomskih pokazatelja u veoma kratkom roku.

Uprkos svemu, treći paket mjera pomoći uporno kasni i uprkos obećanjima da je spreman, ne nazire se njegovo usvajanje dok će njegova implementacija dodatno kasniti jer se sa njim moraju usaglasiti mnogi stakeholderi.

Na sve to, rebalans budžeta je napravljen sa ogromnim zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, zbog čega su trajno devastirani određeni segmenti ekonomskog života u Crnoj Gori. Dodatno, netačan je iz razloga što je njegova glavna premisa ostvarenje turističke sezone od 60%, što nikako nije tačno. Po toj računici, koristeći zvanične podatke, Crnu Goru će u 2020. godini posjetiti 1,4 miliona turista koji će  ostvariti 8,3 miliona noćenja, što je jednostavno nemoguće.

Očekuje nas izuzetno težak kraj ove godine koji će za gotovo izvjesnu posljedicu imati snižavanje plata za najmanje četvrtinu u javnom sektoru. Dodatno, ukoliko korona virus i dalje bude prisutan, prva tri mjeseca naredne godine će biti možda i najteža u skorijoj mirnodopskoj istoriji Crne Gore, što za sobom može povući snižavanje skromnih penzija koje su iznad prosjeka od 290 eura.

 

U Kini  i SAD  druga faza testiranja vakcina protiv korone

Od kandidata za moguću vakcinu koji se, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nalaze u drugoj fazi testiranja, tri su iz kineskih, a dva iz američkih istraživačkih instituta.

Kineski naučnici započeli su drugu fazu testiranja vakcine protiv virusa COVID19, saopštio je u nedelju, 21. juna Institut za medicinsku biologiju Kineske akademije medicinskih nauka (IMBCAMS).

Druga faza testiranja, kako saopštavaju sa IMBCAMS-a, podrazumijeva utvrđivanje doza vakcine i nastavak procjena da li ona može bezbjedno da pokrene imuni sistem kod zdrave osobe.

Vakcina koju testira IMBCAMS je jedna od šest mogućih vakcina koje kineski naučnici testiraju na ljudima.

Do sada, nijedna od vakcina nije prošla opsežna klinička ispitivanja u okviru treće faze, što je neophodan korak prije dobijanja odobrenja za prodaju.

Bijela kuća namjerava da uloži deset milijardi dolara u testiranje, proizvodnju i kupovinu jedne ili više vakcina, prenosi Dojče vele. U okviru takozvane operacije Warp Speed, do januara 2021. trebalo bi da na raspolaganju bude najmanje 300 miliona doza vakcine. U toj operaciji učestvuje šest američkih farmaceutskih kompanija i britansko-švedski koncern Astrazeneca.

Operaciju vodi američki general Gustave Perna, u okviru američkog Ministarstva zdravlja. On je, tokom saslušanja pred Senatom prošle nedelje, rekao da su SAD „spremne da sarađuju sa svakom zemljom koja pri razvoju vakcine ili ljekova pruži informacije ili kooperaciju“. Ali je poručio da Kina ne spada u te zemlje.

Čang Lung Đi, direktor laboratorije Geno-Immune Medical Institute u Šenženu, koja takođe radi na razvoju vakcine, za Dojče vele kaže: „Zahvaljujući sopstvenoj ekspertizi na području molekularne medicine, Kina bi mogla da pretekne SAD u trci za vakcinom protiv Kovida 19. Ali i dalje zavisi od uvoza visoke tehnologije za masovnu proizvodnju vakcine, zbog čega joj je potrebna pomoć iz inostranstva”.

Tokom jednog sastanka SZO u maju, kineski predsjednik Si Đinping rekao je da će njegova zemlja staviti na raspolaganje vakcinu kao „globalno javno dobro“. SAD se nisu priključile rezoluciji SZO, prema kojoj bi vakcinu trebalo staviti na raspolaganje „fer i pravedno“.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo