Povežite se sa nama

MONITORING

AKCIJA KLEOPATRA: KO VODI PROSTITUCIJU U CRNOJ GORI: Policija te prodaje, policija te hapsi

Objavljeno prije

na

Neuobičajeno tiho, bez puno priče i fotografisanja zaslužnih policijskih funkcionera, odigrala se prošle sedmice policijska akcija Kleopatra.

Pripadnici Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije su zbog organizovanja prostitucije u podgoričkom noćnom klubu Valentino uhapsili vlasnika tog lokala Rada Božovića i zaposlene u klubu – Nebojšu Drakića i Darka Vlahovića. Božović se, saopštila je Uprava policije, tereti za krivična djela – kriminalno udruživanje i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok se Drakić i Vlahović sumnjiče za krivično djelo posredovanje u vršenju prostitucije.

Policija je saopštila da su trojica uhapšenih u dužem vremenskom periodu u klubu Valentino, koji se nalazi u naselju Stari aerodrom u Podgorici, ali i na drugim podgoričkim i primorskim adresama ugovarali i organizovali pružanje seksualnih usluga za novac. Te usluge pružale su djevojke zaposlene u klubu Valentino.

Policija nije saopštila tek jednu sitnicu – da je Božović bio njihov dugogodišnji kolega. I da duži vremenski period znači da se u klubu Valentino neometano odvija prostitucija već skoro dvije decenije.

Rade Božović, uhapšeni vlasnik noćnog kluba Valentino bio je pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ). Disciplinskim postupkom isključen je iz policije, pošto se protiv njega vodio sudski postupak. Monitorovi izvori tvrde da je Božović nakon decenija blagonaklonog odnosa policije prema njegovom biznisu sada postao meta policije zbog sukoba sa pojedinim kolegama u vrhu. To bi mogao biti razlog za medijsku tišinu u kojoj je protekla akcija.

Prema evidenciji Privrednog registra, kompanija na koju se vodio noćni klub Valentino obrisana iz Privrednog suda još u septembru 2007. godine, mada je Božović uredno nastavio da vodi klub. Prema podacima Privrednog registra tek je prošle godine osoba pod imenom Rade Božović u Podgorici osnovala kompaniju za ugostiteljske poslove pod nazivom 007.

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević nije odgovorio na naš zahtjev da prokomentariše akciju Kleopatra, pa i u svjetlu podatka da se radi o hapšenju bivšeg pripadnika crnogorske policije.

Božovićev klub Valentino u medijima se pominjao još u vrijeme afere S. Č, davne 2003. godine, kao jedan od nekoliko javnosti dobro poznatih noćnih klubova u kojima se još u to doba odvijala prostitucija, ali potencijalno i trgovina ženama.

Afera S.Č. otpočela je krajem 2002. godine hapšenjem zamjenika državnog tužioca Zorana Piperovića, koji je, iako je negirao da je umješan u trgovinu moldavskom državljankom S.Č., priznao da je bio čest gost lokala Oskar u kom je S.Č. ,,boravila” prije nego je afera krenula. Piperović je taj zapisnik u kom je priznao i da je koristio usluge djevojaka, „kao što to rade muškarci”, od javnosti sakrio u svom romanu u kom je iznio sopstvenu verziju afere.

Tokom istrage saslušavano je više policijskih inspektora, a žrtve su svjedočile o čestim kontaktima sa pripadnicima policije, ali i drugih državnih struktura, i njihovim različitim ulogama u očuvanju tog unosnog posla. Afera nije okončana sudskom presudom pošto je žrtva kroz program zaštite napustila zemlju. U njenom odsustvu uslijedile su brojne kontratužbe osumnjičenih u aferi koji su tražili nadoknadu štete, ali i visokih funkcionera koji su pominjani kao korisnici usluga modernih robinja. Neki od njih su pred sudovima dobili procese, a trgovina ženama je od unosno razgranatog posla u Crnoj Gori, o kom su svjedočila i brojna međunarodna dokumenta, opet postao posao o kom se ćuti, dok su zvanična dokumenta insistirala da se radi o sporadičnom kriminalu.

Monitor je još tada pisao da Valentino kao i većinu takvih noćnih klubova drže policajci, kao i da pripadnici MUP-a honorarno zarađuju kao obezbjeđenje u takvim klubovima. To se u zemlji veličine Crne Gore teško moglo odvijati osim uz prećutnu saglasnost njihovih nadležnih, a samim tim i države.

„Prostitucija i trgovina ženama je ilegalni posao kojim se već 20 godina bave privilegovani pripadnici policije. To je način dodatnog nelegalnog bogaćenja ‘zaslužnih’ policijskih službenika kojima se režim na ovaj način oduživao za ‘usluge’ u izbornim kampanjama, ali i u logistici šverca koji je organizovan od strane vrha režima”, kaže za Monitor poslanik DF-a Nebojša Medojević koji je jedini javno primijetio da policija zbog prostitucije hapsi kolege, kako je nakon sprovedene akcije Kleopatra napisao na svom FB profilu. Medojević tvrdi da je posljednjih nekoliko godina uzela maha i muška prostitucija na primorju. ,,Muška prostitucija cvjeta na primorju, posebno u Porto Montenegru, gdje se gej prostitucija razvija kao turistička ponuda za bogatu klijentelu sa lukzuznih jahti”.

Prije nekoliko godina, tokom druge policijske akcije Afrodita, uhapšena su tri policajca, među ukupno 15 osumnjičenih za trgovinu ljudima i organizovanje prostitucije u Podgorici i na primorju.

Trojica policajaca su, prema optužnici, osim što su obezbjeđivali tri kluba, bili i pratnja djevojkama od noćnih klubova do klijenata. Tužilaštvo im je na teret stavljalo i zloupotrebu položaja, jer su, kako se sumnjalo, pokušavali da vrbuju druge kolege da se bave ovim nezakonitim poslom, i da od njih na razne načine saznaju da li i koliko policija zna o nezakonitim poslovima u ovim noćnim klubovima. Neuspjele racije u noćnim klubovima nijesu bila rijetka novinska vijest. Mediji su i u klubu Valentino zabilježili više takvih intervencija policije.

U ponovljenom sudskom procesu u slučaju Afrodita, a nakon što je pet puta izmijenjena optužnica, Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepenu presudu okrivljenima za zločinačko udruživanje i posredovanje u prostituciji. Sud nije prihvatio navode optužbe da su počinili djelo trgovine ljudima.

Uhapšeni policajci Miodrag M. Begić, Vladan V. Radunović i Mladen V. Radunović, oslobođeni su optužbe da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja, jer, kako je saopštio sud, nijesu dokazani navodi optužbe da su obezbjeđivali noćni klub Afrodita za vrijeme dok se u njemu obavljala prostitucija.

,,Pošteni policajci vrlo dobro znaju koje njihove kolege su postali bogataši i milioneri, zidaju zgrade za prodaju i voze skupocjene džipove. Jasno je svima da su bogatstvo stekli korupcijom i kriminalnim poslovima. Ministar Konjević i unutrašnja kontrola lako mogu registrovati imovinu, prihode i promijenjeni životni standard policijskih funkcionera i službenika koji nemaju pokriće u legalnim izvorima prihoda. Samo ako hoće, i ako smije”, kaže Medojević, član skupštinskog Odbora za bezbjednost. ,,Posebno ozbiljan problem je regrutovanje pripadnika specijalnih policijskih snaga za tjelohranitelje kriminalaca, čuvare u noćnim klubovima u vlasništvu mafije, vlasnike sportskih klubova, kamataše i reketaše koji naplaćuju dugove”.

Policija te prodaje, policija te hapsi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo