Povežite se sa nama

MONITORING

OTKRIĆE MINISTRA TURIZMA, BRANIMIRA GVOZDENOVIĆA: Crnoj Gori ne trebaju hoteli

Objavljeno prije

na

Preplanulog tena usred zime, kao da je upravo stigao iz nekog toplog ljetovališta Amana u dalekoj Indoneziji ili sa skijanja na francuskim Alpima, ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, obznanio je nove modele razvoja turizma u Crnoj Gori i potrebu za što većom gradnjom stanova i apartmana na primorju.

„Nema dovoljno interesovanja za realizaciju klasičnih, velikih hotela na ovom području, zato što je rok za povrat tih investicija dug”, kazao je Gvozdenović novinarima prilikom nedavne posjete nautičkom centru Porto Montenegro.

Prema izvještaju novinara Vijesti, ministar turizma je najavio nova zakonska rješenja koja treba da podrže izgradnju profitabilnijih kapaciteta na primorju. Uveo je nove termine turističke ponude poput mix-use resorta, što bi trebalo da znači od svega po malo, hibridnih hotela, koji su u turističkoj terminologiji novost, do već prisutnih condo hotela kojima se daje primat u revitalizaciji crnogorske hotelske industrije.

Ministar je naglasio da će država izaći u susret potrebama investitora koji mahom grade komercijalne komplekse setom stimulativnih mjera. Kazao je da ne treba praviti problem što novi hoteli to zapravo i nisu, već zgrade sa stanovima u privatnom ili kombinovanom vlasništvu. Za Ministarstvo su najvažniji „topli kreveti” kazao je Gvozdenović, koji su puni tokom cijele godine, i nikad se ne hlade, što je važnije od prirode vlasništva.

Ovakav zaokret, priznanje realnosti u kojoj nema investitora koji gradi luksuzni hotel klasičnog tipa, znači odustajanje od proklamovanih ciljeva najvažnije privredne grane u Crnoj Gori, i predstavlja novu razvojnu politiku Vlade koja nema uporište ni u jednom strateškom dokumentu. Sve što Gvozdenović danas govori i radi u direktnoj je suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. U pitanju je inovirani Master plan razvoja turizma kojeg su u vidu pomoći Vlade Republike Njemačke izradili njihovi eksperti 2001. godine.

Po ovom državnom dokumentu izgradnja hotela ima apsolutni prioritet. Ništa drugo nije ni predviđeno osim hotela i hotelskih kompleksa različitih vrsta na primorju i eko, agro hotela i naselja u prirodnom, ruralnom ambijentu na sjeveru.

Condo hoteli, apart hoteli ili kondominijumi nigdje se i ne pominju. Gradnja stanova za tržište na atraktivnim lokacijama primorskih gradova i regija ocijenjena je kao najveća opasnost za razvoj turizma. Preporučeno je da je tu gradnju potrebno ne samo zaustaviti, nego i smanjiti i postojeću ponudu.

Ministar Gvozdenović razmišlja drugačije. Najavljuje raznovrsne privilegije za gradnju stanova i condo hotela, od ukidanja plaćanja komunalija za takve objekte do oslobađanja od plaćanja boravišne takse za stanovnike tih naselja, poput marine Porto Montenegro, čiji bogati jahtaši neće imati obavezu da izdvoje taj euro za dan boravka u Crnoj Gori. Pa sve do mnogobrojnih izmjena prostornih i detaljnih urbanističkih planova koji prate želje povlašćenih investitora.

Gradnja stanova na neizgrađenim ekskluzivnim lokacijama Crnogorskog primorja uzela je maha poput prave epidemije. Iza primamljivih najava o gradnji luksuznih hotelsko-turističkih kompleksa, obično stoji gradnja ogromnog broja stanova za prodaju, sa tek nekim hotelčićem u pozadini.

Definitivno se odustaje od turizma jer se Crna Gora pretvara u „real estate” destinaciju u kojoj se na atraktivnim lokacijama grade i prodaju milioni kvadrata stambenog prostora, sve dok se vrijedni prostor na obali ne potroši.

Hoteli u Crnoj Gori učestvuju sa svega 13 odsto u ukupnom broju turističkih ležajeva, od čega onih sa pet i više zvjezdica ima bizarnih dva odsto. Broj ležajeva u privatnom smještaju procjenjuje se na oko 350.000 što je najlošija struktura smještaja u Evropi, navodi jedan od budvanskih turističkih poznavaoca.

Od elitnog, visokokvalitetnog turizma iz elaborata i govora čitave plejade ministara turizma nema ni govora.

Vladini strateški partneri, kanadski milioner Piter Mank, egipatski Oraskom, azerbejdžanska naftna kompanija SOCAR, katarski Qatari Diar, grčka grupa Restis, odnosno nasljednik Petros Statis, na vrijednim lokacijama kojima gazduju, grade većinom kapacitete namijenjene prodaji. Uprkos obećanjima o gradnji luksuznih hotela sa onoliko zvjezdica.

Tako se u marini Porto Montenegro, novom nautičkom centru nastalom na mjestu nekadašnjeg tivatskog Arsenala, gradi novi Tivat, bez ijednog klasičnog hotela. Iako je usvojenom Studijom lokacije za Arsenal, predviđena gradnja više hotela uz more i veliki hotel Casino sa 600 ležajeva pored glavnog, magistralnog puta, od njihove realizacije se odustalo. Hotel Regent čije se otvaranje planira u maju ove godine, klasičan je Condo hotel, sa svega 34 hotelska apartmana i daleko više stambenih jedinica namijenjenih privatnom vlasništvu.

Čak ni prebogati SOCAR nije odolio izazovu unosne gradnje i prodaje stanova na lokaciji nekadašnje vojne kasarne Kumbor u Bokokotorskom zalivu. Azerbejdžanci su započeli gradnju One&Only resorta, gradnjom stanova. Planiraju da na pjeni od zaliva Boke, izgrade oko 500 apartmana i vila, uz jedan manji hotel sa 110 soba, čija će realizacija sačekati bolje dane.

Ista je situacija i na poluostrvu Luštica. Na posjedu od 700 hektara koji zahvata projekat Luštica Bay, Orascom gradi preko 1.500 stanova, u nizu novih sela i gradova pored mora. Doduše, plan obuhvata i izgradnju oko sedam manjih hotela nedefinisanog tipa, koji nisu prioritetni. Jesenas je na pustoj, makijom i maslinama obrasloj Luštici, započeta izgradnja prvih deset stambenih zgrada, sa 80-ak stanova. Kupci će na Luštici imati priliku da kupuju stanove, apartmane, vile i takozvane gradske kuće.

Katarska kompanija Qatari Diar odustala je od gradnje hotela u uvali Pržno kod Tivta.

Arapi su porušili hotel Plavi horizonti i umjesto najavljenog luksuznog hotela sa pet zvjezdica odlučili da grade stanove i vile za prodaju. Crna Gora je zemlja koja investitorima dozvoljava da grade šta im se više isplati.

Najgora, gotovo tragična sudbina zadesila je Miločer, najvrednije ljetovalište u Crnoj Gori. Tamo se, u miločerskom parku, nekadašnjem letnjikovcu dinastije Karađorđević, priprema teren za gradnju stanova za tržište u zgradama visokim preko deset spratova.

Kad Miločer preoru građevinske mašine domaćih i stranih tajkuna, biće stavljena konačna tačka na crnogorski turizam koji smo poznavali i kome su posvećene sve dosadašnje državne studije i strategije.

Osunčani Gvozdenović prosto „izgore” agitujući da se ispoštuju interesi zakupca turističkog bisera Sveti Stefan-Miločer. Traži se promjena tenderskih uslova pod kojima je elitni kompleks 2007. godine dat pod zakup na 30 godina.

Da se produži rok trajanja zakupa, smanji godišnja zakupnina, te da se zakupcu dozvoli da u Miločeru gradi stanove za prodaju. Vlada je pripremila anekse ugovora o kojima poslanici u Skupštini treba po drugi put da se izjasne.

Ako aneksi ne dobiju potrebnu većinu, Grci su, kaže ministar, zaprijetili međunarodnom arbitražom za rješenje ovog neobičnog spora.

Imali smo priliku da čujemo prijetnje crnogorskog zeta Petrosa Statisa uživo kako će, ako bude primoran, potražiti pravdu arbitražnog suda u Londonu. Obećao je usput kako će oblatiti Crnu Goru po svijetu, govoriti sve najgore o njoj i iskustvima koje je u poslovnom miljeu ovdje doživio.

Kad god zapne kod privilegija, Grci potegnu arbitražu. Nije jasno čime se Vlada obavezala da zakup od 30 godina mora podići na 42 za Sveca ili na 90 godina za Miločer. I da pri tom smanji zakupninu. Ili je tako nešto u startu bilo predviđeno ugovorom čija je sadržina crnogorskoj javnosti nepoznata ili obećanjima koje su ministri dijelili ljetujući od Kuala Lumpura preko Miločera do Maroka.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo