Povežite se sa nama

MONITORING

OTKRIĆE MINISTRA TURIZMA, BRANIMIRA GVOZDENOVIĆA: Crnoj Gori ne trebaju hoteli

Objavljeno prije

na

branimir-gvozdenovic

Preplanulog tena usred zime, kao da je upravo stigao iz nekog toplog ljetovališta Amana u dalekoj Indoneziji ili sa skijanja na francuskim Alpima, ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, obznanio je nove modele razvoja turizma u Crnoj Gori i potrebu za što većom gradnjom stanova i apartmana na primorju.

„Nema dovoljno interesovanja za realizaciju klasičnih, velikih hotela na ovom području, zato što je rok za povrat tih investicija dug”, kazao je Gvozdenović novinarima prilikom nedavne posjete nautičkom centru Porto Montenegro.

Prema izvještaju novinara Vijesti, ministar turizma je najavio nova zakonska rješenja koja treba da podrže izgradnju profitabilnijih kapaciteta na primorju. Uveo je nove termine turističke ponude poput mix-use resorta, što bi trebalo da znači od svega po malo, hibridnih hotela, koji su u turističkoj terminologiji novost, do već prisutnih condo hotela kojima se daje primat u revitalizaciji crnogorske hotelske industrije.

Ministar je naglasio da će država izaći u susret potrebama investitora koji mahom grade komercijalne komplekse setom stimulativnih mjera. Kazao je da ne treba praviti problem što novi hoteli to zapravo i nisu, već zgrade sa stanovima u privatnom ili kombinovanom vlasništvu. Za Ministarstvo su najvažniji „topli kreveti” kazao je Gvozdenović, koji su puni tokom cijele godine, i nikad se ne hlade, što je važnije od prirode vlasništva.

Ovakav zaokret, priznanje realnosti u kojoj nema investitora koji gradi luksuzni hotel klasičnog tipa, znači odustajanje od proklamovanih ciljeva najvažnije privredne grane u Crnoj Gori, i predstavlja novu razvojnu politiku Vlade koja nema uporište ni u jednom strateškom dokumentu. Sve što Gvozdenović danas govori i radi u direktnoj je suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. U pitanju je inovirani Master plan razvoja turizma kojeg su u vidu pomoći Vlade Republike Njemačke izradili njihovi eksperti 2001. godine.

Po ovom državnom dokumentu izgradnja hotela ima apsolutni prioritet. Ništa drugo nije ni predviđeno osim hotela i hotelskih kompleksa različitih vrsta na primorju i eko, agro hotela i naselja u prirodnom, ruralnom ambijentu na sjeveru.

Condo hoteli, apart hoteli ili kondominijumi nigdje se i ne pominju. Gradnja stanova za tržište na atraktivnim lokacijama primorskih gradova i regija ocijenjena je kao najveća opasnost za razvoj turizma. Preporučeno je da je tu gradnju potrebno ne samo zaustaviti, nego i smanjiti i postojeću ponudu.

Ministar Gvozdenović razmišlja drugačije. Najavljuje raznovrsne privilegije za gradnju stanova i condo hotela, od ukidanja plaćanja komunalija za takve objekte do oslobađanja od plaćanja boravišne takse za stanovnike tih naselja, poput marine Porto Montenegro, čiji bogati jahtaši neće imati obavezu da izdvoje taj euro za dan boravka u Crnoj Gori. Pa sve do mnogobrojnih izmjena prostornih i detaljnih urbanističkih planova koji prate želje povlašćenih investitora.

Gradnja stanova na neizgrađenim ekskluzivnim lokacijama Crnogorskog primorja uzela je maha poput prave epidemije. Iza primamljivih najava o gradnji luksuznih hotelsko-turističkih kompleksa, obično stoji gradnja ogromnog broja stanova za prodaju, sa tek nekim hotelčićem u pozadini.

Definitivno se odustaje od turizma jer se Crna Gora pretvara u „real estate” destinaciju u kojoj se na atraktivnim lokacijama grade i prodaju milioni kvadrata stambenog prostora, sve dok se vrijedni prostor na obali ne potroši.

Hoteli u Crnoj Gori učestvuju sa svega 13 odsto u ukupnom broju turističkih ležajeva, od čega onih sa pet i više zvjezdica ima bizarnih dva odsto. Broj ležajeva u privatnom smještaju procjenjuje se na oko 350.000 što je najlošija struktura smještaja u Evropi, navodi jedan od budvanskih turističkih poznavaoca.

Od elitnog, visokokvalitetnog turizma iz elaborata i govora čitave plejade ministara turizma nema ni govora.

Vladini strateški partneri, kanadski milioner Piter Mank, egipatski Oraskom, azerbejdžanska naftna kompanija SOCAR, katarski Qatari Diar, grčka grupa Restis, odnosno nasljednik Petros Statis, na vrijednim lokacijama kojima gazduju, grade većinom kapacitete namijenjene prodaji. Uprkos obećanjima o gradnji luksuznih hotela sa onoliko zvjezdica.

Tako se u marini Porto Montenegro, novom nautičkom centru nastalom na mjestu nekadašnjeg tivatskog Arsenala, gradi novi Tivat, bez ijednog klasičnog hotela. Iako je usvojenom Studijom lokacije za Arsenal, predviđena gradnja više hotela uz more i veliki hotel Casino sa 600 ležajeva pored glavnog, magistralnog puta, od njihove realizacije se odustalo. Hotel Regent čije se otvaranje planira u maju ove godine, klasičan je Condo hotel, sa svega 34 hotelska apartmana i daleko više stambenih jedinica namijenjenih privatnom vlasništvu.

Čak ni prebogati SOCAR nije odolio izazovu unosne gradnje i prodaje stanova na lokaciji nekadašnje vojne kasarne Kumbor u Bokokotorskom zalivu. Azerbejdžanci su započeli gradnju One&Only resorta, gradnjom stanova. Planiraju da na pjeni od zaliva Boke, izgrade oko 500 apartmana i vila, uz jedan manji hotel sa 110 soba, čija će realizacija sačekati bolje dane.

Ista je situacija i na poluostrvu Luštica. Na posjedu od 700 hektara koji zahvata projekat Luštica Bay, Orascom gradi preko 1.500 stanova, u nizu novih sela i gradova pored mora. Doduše, plan obuhvata i izgradnju oko sedam manjih hotela nedefinisanog tipa, koji nisu prioritetni. Jesenas je na pustoj, makijom i maslinama obrasloj Luštici, započeta izgradnja prvih deset stambenih zgrada, sa 80-ak stanova. Kupci će na Luštici imati priliku da kupuju stanove, apartmane, vile i takozvane gradske kuće.

Katarska kompanija Qatari Diar odustala je od gradnje hotela u uvali Pržno kod Tivta.

Arapi su porušili hotel Plavi horizonti i umjesto najavljenog luksuznog hotela sa pet zvjezdica odlučili da grade stanove i vile za prodaju. Crna Gora je zemlja koja investitorima dozvoljava da grade šta im se više isplati.

Najgora, gotovo tragična sudbina zadesila je Miločer, najvrednije ljetovalište u Crnoj Gori. Tamo se, u miločerskom parku, nekadašnjem letnjikovcu dinastije Karađorđević, priprema teren za gradnju stanova za tržište u zgradama visokim preko deset spratova.

Kad Miločer preoru građevinske mašine domaćih i stranih tajkuna, biće stavljena konačna tačka na crnogorski turizam koji smo poznavali i kome su posvećene sve dosadašnje državne studije i strategije.

Osunčani Gvozdenović prosto „izgore” agitujući da se ispoštuju interesi zakupca turističkog bisera Sveti Stefan-Miločer. Traži se promjena tenderskih uslova pod kojima je elitni kompleks 2007. godine dat pod zakup na 30 godina.

Da se produži rok trajanja zakupa, smanji godišnja zakupnina, te da se zakupcu dozvoli da u Miločeru gradi stanove za prodaju. Vlada je pripremila anekse ugovora o kojima poslanici u Skupštini treba po drugi put da se izjasne.

Ako aneksi ne dobiju potrebnu većinu, Grci su, kaže ministar, zaprijetili međunarodnom arbitražom za rješenje ovog neobičnog spora.

Imali smo priliku da čujemo prijetnje crnogorskog zeta Petrosa Statisa uživo kako će, ako bude primoran, potražiti pravdu arbitražnog suda u Londonu. Obećao je usput kako će oblatiti Crnu Goru po svijetu, govoriti sve najgore o njoj i iskustvima koje je u poslovnom miljeu ovdje doživio.

Kad god zapne kod privilegija, Grci potegnu arbitražu. Nije jasno čime se Vlada obavezala da zakup od 30 godina mora podići na 42 za Sveca ili na 90 godina za Miločer. I da pri tom smanji zakupninu. Ili je tako nešto u startu bilo predviđeno ugovorom čija je sadržina crnogorskoj javnosti nepoznata ili obećanjima koje su ministri dijelili ljetujući od Kuala Lumpura preko Miločera do Maroka.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo