Preplanulog tena usred zime, kao da je upravo stigao iz nekog toplog ljetovališta Amana u dalekoj Indoneziji ili sa skijanja na francuskim Alpima, ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, obznanio je nove modele razvoja turizma u Crnoj Gori i potrebu za što većom gradnjom stanova i apartmana na primorju.
„Nema dovoljno interesovanja za realizaciju klasičnih, velikih hotela na ovom području, zato što je rok za povrat tih investicija dug”, kazao je Gvozdenović novinarima prilikom nedavne posjete nautičkom centru Porto Montenegro.
Prema izvještaju novinara Vijesti, ministar turizma je najavio nova zakonska rješenja koja treba da podrže izgradnju profitabilnijih kapaciteta na primorju. Uveo je nove termine turističke ponude poput mix-use resorta, što bi trebalo da znači od svega po malo, hibridnih hotela, koji su u turističkoj terminologiji novost, do već prisutnih condo hotela kojima se daje primat u revitalizaciji crnogorske hotelske industrije.
Ministar je naglasio da će država izaći u susret potrebama investitora koji mahom grade komercijalne komplekse setom stimulativnih mjera. Kazao je da ne treba praviti problem što novi hoteli to zapravo i nisu, već zgrade sa stanovima u privatnom ili kombinovanom vlasništvu. Za Ministarstvo su najvažniji „topli kreveti” kazao je Gvozdenović, koji su puni tokom cijele godine, i nikad se ne hlade, što je važnije od prirode vlasništva.
Ovakav zaokret, priznanje realnosti u kojoj nema investitora koji gradi luksuzni hotel klasičnog tipa, znači odustajanje od proklamovanih ciljeva najvažnije privredne grane u Crnoj Gori, i predstavlja novu razvojnu politiku Vlade koja nema uporište ni u jednom strateškom dokumentu. Sve što Gvozdenović danas govori i radi u direktnoj je suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. U pitanju je inovirani Master plan razvoja turizma kojeg su u vidu pomoći Vlade Republike Njemačke izradili njihovi eksperti 2001. godine.
Po ovom državnom dokumentu izgradnja hotela ima apsolutni prioritet. Ništa drugo nije ni predviđeno osim hotela i hotelskih kompleksa različitih vrsta na primorju i eko, agro hotela i naselja u prirodnom, ruralnom ambijentu na sjeveru.
Condo hoteli, apart hoteli ili kondominijumi nigdje se i ne pominju. Gradnja stanova za tržište na atraktivnim lokacijama primorskih gradova i regija ocijenjena je kao najveća opasnost za razvoj turizma. Preporučeno je da je tu gradnju potrebno ne samo zaustaviti, nego i smanjiti i postojeću ponudu.
Ministar Gvozdenović razmišlja drugačije. Najavljuje raznovrsne privilegije za gradnju stanova i condo hotela, od ukidanja plaćanja komunalija za takve objekte do oslobađanja od plaćanja boravišne takse za stanovnike tih naselja, poput marine Porto Montenegro, čiji bogati jahtaši neće imati obavezu da izdvoje taj euro za dan boravka u Crnoj Gori. Pa sve do mnogobrojnih izmjena prostornih i detaljnih urbanističkih planova koji prate želje povlašćenih investitora.
Gradnja stanova na neizgrađenim ekskluzivnim lokacijama Crnogorskog primorja uzela je maha poput prave epidemije. Iza primamljivih najava o gradnji luksuznih hotelsko-turističkih kompleksa, obično stoji gradnja ogromnog broja stanova za prodaju, sa tek nekim hotelčićem u pozadini.
Definitivno se odustaje od turizma jer se Crna Gora pretvara u „real estate” destinaciju u kojoj se na atraktivnim lokacijama grade i prodaju milioni kvadrata stambenog prostora, sve dok se vrijedni prostor na obali ne potroši.
Hoteli u Crnoj Gori učestvuju sa svega 13 odsto u ukupnom broju turističkih ležajeva, od čega onih sa pet i više zvjezdica ima bizarnih dva odsto. Broj ležajeva u privatnom smještaju procjenjuje se na oko 350.000 što je najlošija struktura smještaja u Evropi, navodi jedan od budvanskih turističkih poznavaoca.
Od elitnog, visokokvalitetnog turizma iz elaborata i govora čitave plejade ministara turizma nema ni govora.
Vladini strateški partneri, kanadski milioner Piter Mank, egipatski Oraskom, azerbejdžanska naftna kompanija SOCAR, katarski Qatari Diar, grčka grupa Restis, odnosno nasljednik Petros Statis, na vrijednim lokacijama kojima gazduju, grade većinom kapacitete namijenjene prodaji. Uprkos obećanjima o gradnji luksuznih hotela sa onoliko zvjezdica.
Tako se u marini Porto Montenegro, novom nautičkom centru nastalom na mjestu nekadašnjeg tivatskog Arsenala, gradi novi Tivat, bez ijednog klasičnog hotela. Iako je usvojenom Studijom lokacije za Arsenal, predviđena gradnja više hotela uz more i veliki hotel Casino sa 600 ležajeva pored glavnog, magistralnog puta, od njihove realizacije se odustalo. Hotel Regent čije se otvaranje planira u maju ove godine, klasičan je Condo hotel, sa svega 34 hotelska apartmana i daleko više stambenih jedinica namijenjenih privatnom vlasništvu.
Čak ni prebogati SOCAR nije odolio izazovu unosne gradnje i prodaje stanova na lokaciji nekadašnje vojne kasarne Kumbor u Bokokotorskom zalivu. Azerbejdžanci su započeli gradnju One&Only resorta, gradnjom stanova. Planiraju da na pjeni od zaliva Boke, izgrade oko 500 apartmana i vila, uz jedan manji hotel sa 110 soba, čija će realizacija sačekati bolje dane.
Ista je situacija i na poluostrvu Luštica. Na posjedu od 700 hektara koji zahvata projekat Luštica Bay, Orascom gradi preko 1.500 stanova, u nizu novih sela i gradova pored mora. Doduše, plan obuhvata i izgradnju oko sedam manjih hotela nedefinisanog tipa, koji nisu prioritetni. Jesenas je na pustoj, makijom i maslinama obrasloj Luštici, započeta izgradnja prvih deset stambenih zgrada, sa 80-ak stanova. Kupci će na Luštici imati priliku da kupuju stanove, apartmane, vile i takozvane gradske kuće.
Katarska kompanija Qatari Diar odustala je od gradnje hotela u uvali Pržno kod Tivta.
Arapi su porušili hotel Plavi horizonti i umjesto najavljenog luksuznog hotela sa pet zvjezdica odlučili da grade stanove i vile za prodaju. Crna Gora je zemlja koja investitorima dozvoljava da grade šta im se više isplati.
Najgora, gotovo tragična sudbina zadesila je Miločer, najvrednije ljetovalište u Crnoj Gori. Tamo se, u miločerskom parku, nekadašnjem letnjikovcu dinastije Karađorđević, priprema teren za gradnju stanova za tržište u zgradama visokim preko deset spratova.
Kad Miločer preoru građevinske mašine domaćih i stranih tajkuna, biće stavljena konačna tačka na crnogorski turizam koji smo poznavali i kome su posvećene sve dosadašnje državne studije i strategije.
Osunčani Gvozdenović prosto „izgore” agitujući da se ispoštuju interesi zakupca turističkog bisera Sveti Stefan-Miločer. Traži se promjena tenderskih uslova pod kojima je elitni kompleks 2007. godine dat pod zakup na 30 godina.
Da se produži rok trajanja zakupa, smanji godišnja zakupnina, te da se zakupcu dozvoli da u Miločeru gradi stanove za prodaju. Vlada je pripremila anekse ugovora o kojima poslanici u Skupštini treba po drugi put da se izjasne.
Ako aneksi ne dobiju potrebnu većinu, Grci su, kaže ministar, zaprijetili međunarodnom arbitražom za rješenje ovog neobičnog spora.
Imali smo priliku da čujemo prijetnje crnogorskog zeta Petrosa Statisa uživo kako će, ako bude primoran, potražiti pravdu arbitražnog suda u Londonu. Obećao je usput kako će oblatiti Crnu Goru po svijetu, govoriti sve najgore o njoj i iskustvima koje je u poslovnom miljeu ovdje doživio.
Kad god zapne kod privilegija, Grci potegnu arbitražu. Nije jasno čime se Vlada obavezala da zakup od 30 godina mora podići na 42 za Sveca ili na 90 godina za Miločer. I da pri tom smanji zakupninu. Ili je tako nešto u startu bilo predviđeno ugovorom čija je sadržina crnogorskoj javnosti nepoznata ili obećanjima koje su ministri dijelili ljetujući od Kuala Lumpura preko Miločera do Maroka.
Branka PLAMENAC
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice