Povežite se sa nama

OKO NAS

UČESNICI 29. MEĐUNARODNE FILOZOFSKE OLIMPIJADE DONOSE UTISKE ZA MONITOR: Radoznalost, humor, identitet

Objavljeno prije

na

Ovogodišnja, 29. Međunarodna filozofska olimpijada, pod patronatom UNESCO-a i FISP-a (Svjetske asocijacije filozofskih udruženja) održala se onlajn. Okupila je oko 90 takmičara iz 45 zemalja sa svih strana svijeta, kao i neke od najznačajnih filozofa današnjice – Petera Singera, Noama Čomskog, Filipa Kičera, Katarinu Malabu… O svojim utiscima za Monitor govore učesnici koji su na njoj predstavljali Crnu Goru

 

Dvadeset deveta Međunarodna filozofska olimpijada, pod patronatom UNESCO-a i FISP-a (Svjetske asocijacije filozofskih udruženja) ove godine održala se onlajn. Trajala je od 27. do 30. maja, i okupila oko 90 takmičara iz 45 zemalja sa svih strana svijeta.

Učešće naše delegacije organizovalo je Udruženje profesora filozofije koje je, prema Statutu Olimpijade, i član FISP-a.

Crnogorska delegacija se, osim od učesnica u takmičarskom dijelu programa, Sare Tadić iz Podgorice i Isidore Radunović iz Bara, kao i profesorica Nele Dabanović i Jasminke Milošević, sastojala i od moderatora četiri filozofska kafea, pobjednika državnog takmičenja iz filozofije 2017. godine i učesnika Olimpijade održane iste godine u Roterdamu Ilije Miljkovca, učesnika državnog takmičenja iz filozofije 2020. i Onlajn crnogorskog kafea Jovana Despota i Nenada Drmča, studentkinje filozofije, pobjednice državnog takmičenja 2018. godine i učesnice na Filozofskoj olimpijadi 2018. Bojane Šolaje, kao i maturanata – trećeplasirane na ovogodišnjem takmičenju iz filozofije Anđele Vučetić iz SMŠ Ivan Goran Kovačić iz Herceg Novog i Davida Vukićevića iz JU Gimnazije Slobodan Škerović iz Podgorice.

Vantakmičarski program Olimpijade upriličili su svojim prisustvom i neki od najznačajnih filozofa današnjice – Peter Singer, Noam Čomski, Filip Kičer, Katarina Malabu i drugi. Osim toga, prezentacije o metodama nastave filozofije u osnovnim i srednjim školama širom svijeta izazvale su posebnu pažnju.

Biti dobitnica pohvale na značajnom takmičenju kao što je Međunarodna filozofska olimpijada za Saru Tadić predstavlja, kako kaže, veliki uspjeh. „Ovo takmičenje je bilo izvrsno iskustvo koje ću dugo pamtiti. Slušati lekcije Noama Čomskog, Pitera Singera i drugih značajnih filozofa u svijetu je bilo pravo uživanje i velika čast. Prilika da porazgovarate sa ljudima takvog kalibra vam se ne pruža baš svakog dana”, kaže Tadić.

Profesorica Gimnazije Niko Rolović u Baru Nela Dabanović ove godine je prvi put učestvovala na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi. ,,Najupečatljiviji utisak na mene je ostavila ceremonija otvaranja. Budući da je sve bilo organizovano onlajn, odjednom sam se našla na sastanku sa blizu 160 ljudi, koji su se međusobno pozdravljali, slali zagrljaje i poljupce. Tada sam shvatila da sam zakoračila u pravu porodicu i osjećala sam se prigrljeno“, kaže Dabanović.

Prema njenim riječima, Crna Gora je već dobro prepoznata na Olimpijadi i veoma je važno ostati u trci i razmjenjivati iskustva sa kolegama i učenicima iz cijelog svijeta, čiji su društveni sistemi prepoznali značaj filozofije. „Obrazovanje koje vam omogućava filozofija podstiče otvorenost duha, poziva na odgovornost i vodi ka toleranciji i zajedničkom dijalogu, poštujući moralna načela. Nadam se da će i naš sistem prepoznati važnost ovakvog vida edukacije i otvoriti vrata filozofije svim školama, a ne samo gimnazijama“.

Takmičarka Isidora Radunović ističe da je u domen filozofskog ušla kao znatiželjni debitant, bez ikakvog prethodnog iskustva. „Nakon državnog takmičenja, dobila sam privilegiju da prisustvujem predavanjima najboljih, da se takmičim sa najboljima, dok su sve organizovali, opet, najbolji. Malo bi bilo reći da su mi ispunjena očekivanja, nadmašena su”, kaže za Monitor o svojim utiscima nakon Olimpijade.

Razgovor sa Noamom Čomskim, ističe Dabanović, odista je bio događaj, koji nikada ne biste željeli da propustite. „Bilo je divno svjedočiti predavanju devedesettrogodišnjeg mudraca sa svim tim brilijantnim učenicima iz cijeloga svijeta, koji su ga zasuli pitanjima. Profesor Čomski je nedvosmisleno ostavio jak utisak svojim predavanjem  „Kakva smo mi bića?“, gdje je kao i mnogo puta ranije ukazao na važnost jezika. Govor profesora Čomskog nije bio opterećen teškim naučnim i tehničkim izrazima, već je veoma razumljivo kritikovao alternativne teorije, koje ističu socijalni, komunikativni i referentni aspekt jezika“.

Bila je to prilika u kojoj su se radoznalost, humor i identitet stopili u finu smjesu umovanja.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo