Ovogodišnja, 29. Međunarodna filozofska olimpijada, pod patronatom UNESCO-a i FISP-a (Svjetske asocijacije filozofskih udruženja) održala se onlajn. Okupila je oko 90 takmičara iz 45 zemalja sa svih strana svijeta, kao i neke od najznačajnih filozofa današnjice – Petera Singera, Noama Čomskog, Filipa Kičera, Katarinu Malabu… O svojim utiscima za Monitor govore učesnici koji su na njoj predstavljali Crnu Goru
Dvadeset deveta Međunarodna filozofska olimpijada, pod patronatom UNESCO-a i FISP-a (Svjetske asocijacije filozofskih udruženja) ove godine održala se onlajn. Trajala je od 27. do 30. maja, i okupila oko 90 takmičara iz 45 zemalja sa svih strana svijeta.
Učešće naše delegacije organizovalo je Udruženje profesora filozofije koje je, prema Statutu Olimpijade, i član FISP-a.
Crnogorska delegacija se, osim od učesnica u takmičarskom dijelu programa, Sare Tadić iz Podgorice i Isidore Radunović iz Bara, kao i profesorica Nele Dabanović i Jasminke Milošević, sastojala i od moderatora četiri filozofska kafea, pobjednika državnog takmičenja iz filozofije 2017. godine i učesnika Olimpijade održane iste godine u Roterdamu Ilije Miljkovca, učesnika državnog takmičenja iz filozofije 2020. i Onlajn crnogorskog kafea Jovana Despota i Nenada Drmča, studentkinje filozofije, pobjednice državnog takmičenja 2018. godine i učesnice na Filozofskoj olimpijadi 2018. Bojane Šolaje, kao i maturanata – trećeplasirane na ovogodišnjem takmičenju iz filozofije Anđele Vučetić iz SMŠ Ivan Goran Kovačić iz Herceg Novog i Davida Vukićevića iz JU Gimnazije Slobodan Škerović iz Podgorice.
Vantakmičarski program Olimpijade upriličili su svojim prisustvom i neki od najznačajnih filozofa današnjice – Peter Singer, Noam Čomski, Filip Kičer, Katarina Malabu i drugi. Osim toga, prezentacije o metodama nastave filozofije u osnovnim i srednjim školama širom svijeta izazvale su posebnu pažnju.
Biti dobitnica pohvale na značajnom takmičenju kao što je Međunarodna filozofska olimpijada za Saru Tadić predstavlja, kako kaže, veliki uspjeh. „Ovo takmičenje je bilo izvrsno iskustvo koje ću dugo pamtiti. Slušati lekcije Noama Čomskog, Pitera Singera i drugih značajnih filozofa u svijetu je bilo pravo uživanje i velika čast. Prilika da porazgovarate sa ljudima takvog kalibra vam se ne pruža baš svakog dana”, kaže Tadić.
Profesorica Gimnazije Niko Rolović u Baru Nela Dabanović ove godine je prvi put učestvovala na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi. ,,Najupečatljiviji utisak na mene je ostavila ceremonija otvaranja. Budući da je sve bilo organizovano onlajn, odjednom sam se našla na sastanku sa blizu 160 ljudi, koji su se međusobno pozdravljali, slali zagrljaje i poljupce. Tada sam shvatila da sam zakoračila u pravu porodicu i osjećala sam se prigrljeno“, kaže Dabanović.
Prema njenim riječima, Crna Gora je već dobro prepoznata na Olimpijadi i veoma je važno ostati u trci i razmjenjivati iskustva sa kolegama i učenicima iz cijelog svijeta, čiji su društveni sistemi prepoznali značaj filozofije. „Obrazovanje koje vam omogućava filozofija podstiče otvorenost duha, poziva na odgovornost i vodi ka toleranciji i zajedničkom dijalogu, poštujući moralna načela. Nadam se da će i naš sistem prepoznati važnost ovakvog vida edukacije i otvoriti vrata filozofije svim školama, a ne samo gimnazijama“.
Takmičarka Isidora Radunović ističe da je u domen filozofskog ušla kao znatiželjni debitant, bez ikakvog prethodnog iskustva. „Nakon državnog takmičenja, dobila sam privilegiju da prisustvujem predavanjima najboljih, da se takmičim sa najboljima, dok su sve organizovali, opet, najbolji. Malo bi bilo reći da su mi ispunjena očekivanja, nadmašena su”, kaže za Monitor o svojim utiscima nakon Olimpijade.
Razgovor sa Noamom Čomskim, ističe Dabanović, odista je bio događaj, koji nikada ne biste željeli da propustite. „Bilo je divno svjedočiti predavanju devedesettrogodišnjeg mudraca sa svim tim brilijantnim učenicima iz cijeloga svijeta, koji su ga zasuli pitanjima. Profesor Čomski je nedvosmisleno ostavio jak utisak svojim predavanjem „Kakva smo mi bića?“, gdje je kao i mnogo puta ranije ukazao na važnost jezika. Govor profesora Čomskog nije bio opterećen teškim naučnim i tehničkim izrazima, već je veoma razumljivo kritikovao alternativne teorije, koje ističu socijalni, komunikativni i referentni aspekt jezika“.
Bila je to prilika u kojoj su se radoznalost, humor i identitet stopili u finu smjesu umovanja.
Andrea JELIĆ