Povežite se sa nama

MONITORING

Ucjena djecom novo oružje

Objavljeno prije

na

Prijetnje lično političarima i državnim funkcionerima u Srbiji nisu novina. Prijeteća pisma i poruke stižu iz zemlje, inostranstva, iz zatvora, sa raznih izmišljenih adresa… Šalju ih nacionalisti, zatvorenici, doskorašnji osuđenici, ali i bjegunci od pravde. U jednoj od ovih dana objelodanjenih poruka šefu srbijanske države Borisu Tadiću prijeti se i klanjem.

Izgleda da je ucjena djecom srpskih političara novo oružje mafije. Prijatelji Sretena Jocića, navodno, planirali su da otmu sina srbijanskog ministra policije Ivice Dačića, a umjesto otkupa tražili bi slobodu za kriminalnog bosa. Ovo je suština povjerljive informacije koju su bezbjednosne službe poslale prije dva mjeseca Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Srbije ,,na dalje postupanje”.

,,Navodno, prijatelji Joce Amsterdama, spremaju se da kidnapuju Luku Dačića na putu od škole do kuće, ili obrnuto. Dijete bi kao talac poslužilo za oslobađanje Jocića iz pritvora Centralnog zatvora u Beogradu”, navodi se u službenoj bilješci, koju su objavile Večernje novosti.

Joca Amsterdam se od aprila prošle godine nalazi u zatvoru, zbog sumnje da je naručio ubistvo vlasnika hrvatskog magazina Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nika Franića 2008. Prije nekoliko mjeseci je u Višem sudu u Beogradu osuđen na 15 godina zatvora zbog naručivanja ubistva Gorana Marjanovića Goksi Bombaša 1995.

Sagovornik Novosti nije znao da kaže ko je eventualno učesnik priprema kidnapovanja. Dječaka bi, prema tim navodima, držali sve dok se Amsterdam ne bi našao na slobodi i van domašaja policije. U međuvremenu, kako je objavljeno, primijećeni su nepoznati ljudi kako obilaze i fotografišu kuću roditelja Ivice Dačića u Žitorađi.

Nije samo ministar Dačić bio na navodnoj listi za likvidaciju Sretena Jocića. Pričalo se da je grupa koja se povezuje sa Amsterdamom planirala ubistvo i ministarke pravde Snežane Malović. Atentat na nju, kako se pričalo, trebalo je da se odradi prilikom otpuštanja iz porodilišta.

Novosti pišu da pored saradnika Sretena Jocića, srpskim zvaničnicima najviše prijete ostaci narkoklana Darka Šarića. Ne samo što znaju ko radi koji dio u okviru istrage već i imena i kretanje operativaca MUP Srbije, njihove adrese…, naveo je list.

Proljetos je Slobodan Homen, sekretar ministarstva, izjavio da je „bezbednost nekih visokih državnih funkcionera podignuta na najviši mogući nivo zbog priprema kokainskog narkoklana osumnjičenog Darka Šarića za odmazdu i likvidaciju nekoliko čelnika MUP, BIA (Bezbednosno- informativne agencije) i najviših državnih funkcionera”.

On je naveo da je postojalo više planova za likvidaciju nekih funkcionera. Ti planovi su obuhvatali snimanje kuća u kojima žive, praćenje njihovih najbližih saradnika i bliskih prijatelja, kako bi se utvrdio njihov uobičajeni dnevni raspored i plan kretanja. Plan je podrazumijevao da nekoliko plaćenih ubica koji borave u Beogradu, a porijeklom su iz Crne Gore, u sinhronizovanoj i dobro koordiniranoj akciji ubiju one koji su označeni kao najveća smetnja i prepreka opstanku te narko mreže u regionu, kazao je Homen. Tada je ministarka Malović preseljena iz svog stana. Za njenu bezbjednost postala je zadužena specijalna jedinica Vojske Srbije Kobre , koja čuva i predsjednika Srbije Borisa Tadića.

Istovremeno je otkazana šetnja srpskog predsjednika centralnim ulicama Trebinja gdje je bio u posjeti, pisali su beogradski mediji. Naime, policija Republike Srpske je doznala da su nešto ranije šestorica mafijaša iz Crne Gore ispijali za dušu Borisa Tadića u lokalnom restoranu. Riječ je, kako su pisali mediji, o osvjedočenim kriminalcima koji su na očigled ostalih gostiju govorili hvalospjeve o Darku Šariću, Subotiću i Sretenu Jociću.

„Svi oni žive u Kotoru, trojicu smo već identifikovali, a uskoro ćemo i ostale. Policija RS ovaj slučaj shvata veoma ozbiljno i nadamo se da će naše crnogorske kolege cijelu stvar dovesti do kraja”, kazao je zamjenik načelnika Uprave kriminalističke policije MUP RS Dragi Milošević

Početkom juna su u banjalučku policiju privedeni Zoran Ćopić i Dražen Golemović zbog saznanja da planiraju atentat na ministra Dačića. Obojica se u RS kriju od potjernica koje su za njima raspisale srpska i hrvatska policija.

Srpske vlasti Ćopića traže zbog sumnje da je prao novac Darka Šarića i za njega kupovao firme u Srbiji. Njegovo ime se, prema podacima Agencije za privredne registre Srbije, kako su naveli banjalučki mediji, pojavljuje u gotovo svim Šarićevim preduzećima, bilo u funkciji predsjednika Upravnog odbora, njegovog člana, ili predstavnika vlasnika.

Banjalučke Nezavisne novine su pisale da se Dačić tokom posjete Banjaluci vozio u blindiranom automobilu u vlasništvu MUP RS. Izvor blizak bezbjednosnim strukturama RS kaže da je Dačiću dodijeljen blindirani automobil zbog ,,operativnih saznanja” da bi članovi kriminalne grupe Darka Šarića mogli da napadnu Dačića tokom njegove posjete Banjaluci.

Ministar Dačić je jedan od glavnih aktera akcije Balkanski ratnik, u kojoj su u oktobru prošle godine policije Urugvaja i Argentine, uz pomoć američke DEA i srpske BIA, u dva prepada zaplijenile 2,7 tona kokaina. Tada je na dva kraja svijeta, u Latinskoj Americi i u Srbiji uhapšeno više lica, a policija je počela da podrobnije upoznaje javnost na Zapadnom Balkanu sa djelatnošću Darka Šarića. Protiv Šarića je krajem januara srpska policija raspisala međunarodnu potjernicu.

Dačić je, potom otišao u zvaničnu posjetu Brazilu, Argentini i Urugvaju zemljama u kojima je razvijena trgovina kokainom. Tada je u Braziliji, Buenos Airesu i Montevideu, potpisao Memorandum o policijskoj saradnji radi sprovođenja operativnih i policijskih akcija protiv kriminalnih grupa koje trguju kokainom. Dačić je tada primijetio kako kriminalci sa Zapadnog Balkana zadaju velike probleme policiji u zemljama Latinske Amerike, prije svega zbog jezičke barijere. ,,Dogovor je da pošaljemo operativce koji bi pomogli u praćenju naših kriminalnih grupa. Kolegama iz Latinske Amerike ponudili smo i korišćenje naše baze podataka kako bi mogli da utvrde identitet predstavnika tih grupa”, rekao je.

Prema junskom saopštenju iz Dačićevog kabineta, naročito su predstavnici brazilske federalne policije bili iznenađeni konkretnošću podataka koje im je tokom sastanka on uručio uz ocjenu kako se u skorije vrijeme mogu očekivati vidljivi rezultati saradnje policija Srbije i najveće latinoameričke države.

Sredinom jula je policija Brazila lišila slobode šest osoba iz Hrvatske, Crne Gore, Bugarske i Makedonije, zbog pokušaja šverca 20 kilograma kokaina u Evropu. Osumnjičeni su lišeni slobode u jednoj kući u brazilskoj pokrajini Rio Grande do Sul, koja je narkodilerima služila kao baza, objelodanila je Slobodna Dalmacija.

Ovih dana je u zajedničkoj akciji urugvajske i argentinske policije u luci Piriapolis, uhapšen Podgoričanin Milisav Vukčević (42) zbog sumnje da je pokušao da prošvercuje 37 kilograma čistog kokaina. Vukčević je slobode lišen zajedno sa tri državljanina Urugvaja u trenutku dok su drogu pakovali na jedrilici Citad. U istoj luci istovremeno je zaplijenjeno još desetak kilograma kokaina, na jednom brodu na kome je bilo nekoliko mornara sa Balkana.

Tamošnja policija sumnja da je Vukčević bio dio narkogrupe kojoj pripada i Podgoričanin Nastadin Radulović, koji je nedavno uhapšen u Brazilu. Radulović je, kako se sumnja, organizovao međunarodnu kriminalnu grupu za krijumčarenje narkotika iz Južne Amerike u Evropu.

Radulović je, pretpostavlja se, posljednjih godina živio u Španiji, gdje je takođe, organizovao ,,posao” s narkoticima. Radulović je, prema pisanju ovdašnjih medija poslije hapšenja članova kriminalne grupe Darka Šarića, njegove poslove preuzeo i u Brazilu.

Skupa zaštita

Građani Srbije će ove godine platiti do 150.000 eura za ,,odmor” službenih tjelohranitelja koji čuvaju državne funkcionere i druga ,,ugrožena” lica tokom njihovog ljetovanja u Crnoj Gori, Grčkoj i drugim ljetovalištima.

Prema Uredbi Vlade Srbije, pravo i obavezu obezbjeđenja tokom privatnog i službenog putovanja imaju predsjednik Republike Boris Tadić, premijer Mirko Cvetković, ministri Dačić, Šutanovac i Ljajić, predsjednica Skupštine Slavica Đukić-Dejanović, načelnik Generalštaba VS Miloje Miletić, šefovi civilne i vojnih obavještajnih službi. Obezbjeđenje je naknadno dodijeljeno i ministarki pravde Snežani Malović i državnom sekretaru Homenu, poslije navodnih prijetnji koje im je uputio klan Darka Šarića.

Osim državnih funkcionera, obezbjeđenje policije imaju i oni za koje je ministar unutrašnjih poslova procijenio da su ugroženi. Građani će tako plaćati ljetovanje čuvarima lidera opozicionih stranaka Tomislava Nikolića i Čedomira Jovanovića, generalnog direktora Radio televizije Srbije (RTS) Aleksandra Tijanića, svjedoka saradnika Ljubiše Buhe, specijalnog tužioca Miljka Radisavljevića, sudija…

Funkcioneri, koje i na odmoru moraju da obezbjeđuju, nerado govore o broju tjelohranitelja koji ih prate. Državni sekretar Homen je otvoreniji i kaže da bi bio „najsrećniji ako bi naše bezbjednosne službe procijene da smije da ljetuje u svojoj kući u Kotoru”. ,,Sa mnom ide jedan pripadnik obezbjeđenja. On će spavati kod mene u kući, praktično biće moj gost, tako da će troškovi države biti minimalni,” prokomentarisao je za Pres Homen.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo