Povežite se sa nama

MONITORING

Ucjena djecom novo oružje

Objavljeno prije

na

Prijetnje lično političarima i državnim funkcionerima u Srbiji nisu novina. Prijeteća pisma i poruke stižu iz zemlje, inostranstva, iz zatvora, sa raznih izmišljenih adresa… Šalju ih nacionalisti, zatvorenici, doskorašnji osuđenici, ali i bjegunci od pravde. U jednoj od ovih dana objelodanjenih poruka šefu srbijanske države Borisu Tadiću prijeti se i klanjem.

Izgleda da je ucjena djecom srpskih političara novo oružje mafije. Prijatelji Sretena Jocića, navodno, planirali su da otmu sina srbijanskog ministra policije Ivice Dačića, a umjesto otkupa tražili bi slobodu za kriminalnog bosa. Ovo je suština povjerljive informacije koju su bezbjednosne službe poslale prije dva mjeseca Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Srbije ,,na dalje postupanje”.

,,Navodno, prijatelji Joce Amsterdama, spremaju se da kidnapuju Luku Dačića na putu od škole do kuće, ili obrnuto. Dijete bi kao talac poslužilo za oslobađanje Jocića iz pritvora Centralnog zatvora u Beogradu”, navodi se u službenoj bilješci, koju su objavile Večernje novosti.

Joca Amsterdam se od aprila prošle godine nalazi u zatvoru, zbog sumnje da je naručio ubistvo vlasnika hrvatskog magazina Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nika Franića 2008. Prije nekoliko mjeseci je u Višem sudu u Beogradu osuđen na 15 godina zatvora zbog naručivanja ubistva Gorana Marjanovića Goksi Bombaša 1995.

Sagovornik Novosti nije znao da kaže ko je eventualno učesnik priprema kidnapovanja. Dječaka bi, prema tim navodima, držali sve dok se Amsterdam ne bi našao na slobodi i van domašaja policije. U međuvremenu, kako je objavljeno, primijećeni su nepoznati ljudi kako obilaze i fotografišu kuću roditelja Ivice Dačića u Žitorađi.

Nije samo ministar Dačić bio na navodnoj listi za likvidaciju Sretena Jocića. Pričalo se da je grupa koja se povezuje sa Amsterdamom planirala ubistvo i ministarke pravde Snežane Malović. Atentat na nju, kako se pričalo, trebalo je da se odradi prilikom otpuštanja iz porodilišta.

Novosti pišu da pored saradnika Sretena Jocića, srpskim zvaničnicima najviše prijete ostaci narkoklana Darka Šarića. Ne samo što znaju ko radi koji dio u okviru istrage već i imena i kretanje operativaca MUP Srbije, njihove adrese…, naveo je list.

Proljetos je Slobodan Homen, sekretar ministarstva, izjavio da je „bezbednost nekih visokih državnih funkcionera podignuta na najviši mogući nivo zbog priprema kokainskog narkoklana osumnjičenog Darka Šarića za odmazdu i likvidaciju nekoliko čelnika MUP, BIA (Bezbednosno- informativne agencije) i najviših državnih funkcionera”.

On je naveo da je postojalo više planova za likvidaciju nekih funkcionera. Ti planovi su obuhvatali snimanje kuća u kojima žive, praćenje njihovih najbližih saradnika i bliskih prijatelja, kako bi se utvrdio njihov uobičajeni dnevni raspored i plan kretanja. Plan je podrazumijevao da nekoliko plaćenih ubica koji borave u Beogradu, a porijeklom su iz Crne Gore, u sinhronizovanoj i dobro koordiniranoj akciji ubiju one koji su označeni kao najveća smetnja i prepreka opstanku te narko mreže u regionu, kazao je Homen. Tada je ministarka Malović preseljena iz svog stana. Za njenu bezbjednost postala je zadužena specijalna jedinica Vojske Srbije Kobre , koja čuva i predsjednika Srbije Borisa Tadića.

Istovremeno je otkazana šetnja srpskog predsjednika centralnim ulicama Trebinja gdje je bio u posjeti, pisali su beogradski mediji. Naime, policija Republike Srpske je doznala da su nešto ranije šestorica mafijaša iz Crne Gore ispijali za dušu Borisa Tadića u lokalnom restoranu. Riječ je, kako su pisali mediji, o osvjedočenim kriminalcima koji su na očigled ostalih gostiju govorili hvalospjeve o Darku Šariću, Subotiću i Sretenu Jociću.

„Svi oni žive u Kotoru, trojicu smo već identifikovali, a uskoro ćemo i ostale. Policija RS ovaj slučaj shvata veoma ozbiljno i nadamo se da će naše crnogorske kolege cijelu stvar dovesti do kraja”, kazao je zamjenik načelnika Uprave kriminalističke policije MUP RS Dragi Milošević

Početkom juna su u banjalučku policiju privedeni Zoran Ćopić i Dražen Golemović zbog saznanja da planiraju atentat na ministra Dačića. Obojica se u RS kriju od potjernica koje su za njima raspisale srpska i hrvatska policija.

Srpske vlasti Ćopića traže zbog sumnje da je prao novac Darka Šarića i za njega kupovao firme u Srbiji. Njegovo ime se, prema podacima Agencije za privredne registre Srbije, kako su naveli banjalučki mediji, pojavljuje u gotovo svim Šarićevim preduzećima, bilo u funkciji predsjednika Upravnog odbora, njegovog člana, ili predstavnika vlasnika.

Banjalučke Nezavisne novine su pisale da se Dačić tokom posjete Banjaluci vozio u blindiranom automobilu u vlasništvu MUP RS. Izvor blizak bezbjednosnim strukturama RS kaže da je Dačiću dodijeljen blindirani automobil zbog ,,operativnih saznanja” da bi članovi kriminalne grupe Darka Šarića mogli da napadnu Dačića tokom njegove posjete Banjaluci.

Ministar Dačić je jedan od glavnih aktera akcije Balkanski ratnik, u kojoj su u oktobru prošle godine policije Urugvaja i Argentine, uz pomoć američke DEA i srpske BIA, u dva prepada zaplijenile 2,7 tona kokaina. Tada je na dva kraja svijeta, u Latinskoj Americi i u Srbiji uhapšeno više lica, a policija je počela da podrobnije upoznaje javnost na Zapadnom Balkanu sa djelatnošću Darka Šarića. Protiv Šarića je krajem januara srpska policija raspisala međunarodnu potjernicu.

Dačić je, potom otišao u zvaničnu posjetu Brazilu, Argentini i Urugvaju zemljama u kojima je razvijena trgovina kokainom. Tada je u Braziliji, Buenos Airesu i Montevideu, potpisao Memorandum o policijskoj saradnji radi sprovođenja operativnih i policijskih akcija protiv kriminalnih grupa koje trguju kokainom. Dačić je tada primijetio kako kriminalci sa Zapadnog Balkana zadaju velike probleme policiji u zemljama Latinske Amerike, prije svega zbog jezičke barijere. ,,Dogovor je da pošaljemo operativce koji bi pomogli u praćenju naših kriminalnih grupa. Kolegama iz Latinske Amerike ponudili smo i korišćenje naše baze podataka kako bi mogli da utvrde identitet predstavnika tih grupa”, rekao je.

Prema junskom saopštenju iz Dačićevog kabineta, naročito su predstavnici brazilske federalne policije bili iznenađeni konkretnošću podataka koje im je tokom sastanka on uručio uz ocjenu kako se u skorije vrijeme mogu očekivati vidljivi rezultati saradnje policija Srbije i najveće latinoameričke države.

Sredinom jula je policija Brazila lišila slobode šest osoba iz Hrvatske, Crne Gore, Bugarske i Makedonije, zbog pokušaja šverca 20 kilograma kokaina u Evropu. Osumnjičeni su lišeni slobode u jednoj kući u brazilskoj pokrajini Rio Grande do Sul, koja je narkodilerima služila kao baza, objelodanila je Slobodna Dalmacija.

Ovih dana je u zajedničkoj akciji urugvajske i argentinske policije u luci Piriapolis, uhapšen Podgoričanin Milisav Vukčević (42) zbog sumnje da je pokušao da prošvercuje 37 kilograma čistog kokaina. Vukčević je slobode lišen zajedno sa tri državljanina Urugvaja u trenutku dok su drogu pakovali na jedrilici Citad. U istoj luci istovremeno je zaplijenjeno još desetak kilograma kokaina, na jednom brodu na kome je bilo nekoliko mornara sa Balkana.

Tamošnja policija sumnja da je Vukčević bio dio narkogrupe kojoj pripada i Podgoričanin Nastadin Radulović, koji je nedavno uhapšen u Brazilu. Radulović je, kako se sumnja, organizovao međunarodnu kriminalnu grupu za krijumčarenje narkotika iz Južne Amerike u Evropu.

Radulović je, pretpostavlja se, posljednjih godina živio u Španiji, gdje je takođe, organizovao ,,posao” s narkoticima. Radulović je, prema pisanju ovdašnjih medija poslije hapšenja članova kriminalne grupe Darka Šarića, njegove poslove preuzeo i u Brazilu.

Skupa zaštita

Građani Srbije će ove godine platiti do 150.000 eura za ,,odmor” službenih tjelohranitelja koji čuvaju državne funkcionere i druga ,,ugrožena” lica tokom njihovog ljetovanja u Crnoj Gori, Grčkoj i drugim ljetovalištima.

Prema Uredbi Vlade Srbije, pravo i obavezu obezbjeđenja tokom privatnog i službenog putovanja imaju predsjednik Republike Boris Tadić, premijer Mirko Cvetković, ministri Dačić, Šutanovac i Ljajić, predsjednica Skupštine Slavica Đukić-Dejanović, načelnik Generalštaba VS Miloje Miletić, šefovi civilne i vojnih obavještajnih službi. Obezbjeđenje je naknadno dodijeljeno i ministarki pravde Snežani Malović i državnom sekretaru Homenu, poslije navodnih prijetnji koje im je uputio klan Darka Šarića.

Osim državnih funkcionera, obezbjeđenje policije imaju i oni za koje je ministar unutrašnjih poslova procijenio da su ugroženi. Građani će tako plaćati ljetovanje čuvarima lidera opozicionih stranaka Tomislava Nikolića i Čedomira Jovanovića, generalnog direktora Radio televizije Srbije (RTS) Aleksandra Tijanića, svjedoka saradnika Ljubiše Buhe, specijalnog tužioca Miljka Radisavljevića, sudija…

Funkcioneri, koje i na odmoru moraju da obezbjeđuju, nerado govore o broju tjelohranitelja koji ih prate. Državni sekretar Homen je otvoreniji i kaže da bi bio „najsrećniji ako bi naše bezbjednosne službe procijene da smije da ljetuje u svojoj kući u Kotoru”. ,,Sa mnom ide jedan pripadnik obezbjeđenja. On će spavati kod mene u kući, praktično biće moj gost, tako da će troškovi države biti minimalni,” prokomentarisao je za Pres Homen.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo