Povežite se sa nama

MONITORING

Milioner do milionera

Objavljeno prije

na

dps

Socijaldemokrate, piše lijepo u rječnicima stranih riječi i pojmova, „nastoje da kapitalizam reformišu demokratskim putem i rade na umekšavanju ili uklanjanju nepravdi za koje smatraju da ih nanosi kapitalistički tržišni sistem”.

Na stranu to što nema gotovo nijednog člana Predsjedništva Demokratske partije socijalista Crne Gore kome se bar jednom nije javno omakla oda „nepogrešivom tržištu”. Pa i to što je Crna Gora poslije dvije decenije njihovog pregalaštva daleko od zemlje socijalne pravde. Podsjećanje: prema nedavnom istraživanju UNDP u Crnoj Gori sve je dublji jaz između bogatih i siromašnih. U međuvremenu za dvadeset godina vladanja domaći su socijalisti uspjeli da izgrade čudo od sistema – burazerski i kumovski kapitalizam. Pripadništvo familiji je, kao nekad Partiji, uslov da bi se neko našao na kadrovskoj listi gospodara društva.

Nagradno pitanje u onim televizijskim i radio kvizovima čija je namjera da natjeraju što veći broj gledalaca i slušalaca da uzalud potroše telefon, mogli bi slobodno da glasi: pronađi nekog u Predsjedništvu DPS ko nije milioner.

TROJKA : Premijer Milo Đukanović nije bez neke prvi među depeesovcima. Britanski Independent objavio je nedavno listu 20 najbogatijih svjetskih vladara na kojoj se, u društvu kraljeva i šeika, našao i Đukanović. Đukanovićevo bogatstvo, procjenjuje list, iznosi 12 miliona eura. Britanski list predstavlja Đukanovića kao najbogatijeg čovjeka na Balkanu koji se misteriozno obogatio. Prethodno su reporteri Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara iz Vašingtona i Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva objavili da njegovo bogatstvo, bez članova uže i šire porodice, iznosi 14,7 miliona dolara.

Đukanović je, svojevremeno, u prepisci sa profesorom Miodragom Perovićem tvrdio: ,,Za 17 godina obavljanja državnih poslova, ni u miru, ni dok su oko nas bješnjeli ratovi, nijesam pokušao da zaradim niti jedan cent. Ne zato što je nemoralno baviti se biznisom, nego zato što je nemoralno to činiti dok ste na državnom poslu”. Ko zna kolikim bi se nulama mjerilo Đukanovićevo bogatstvo da je, ne daj bože, za vrijeme državničkog posla pokušao da zaradi koju paru.

Kako dolikuje, iza Đukanovića slijedi drugi po redu na listi Predsjedništva – potpredsjednik Vlade Svetozar Marović. Marović se, ispalo je, jednog jutra samo probudio kao milioner. Ni on nije mislio da zaradi. Desilo se. U imovinskom kartonu za 2009. Marović navodi kako je, skupa sa svojim bratom, Draganom Marovićem, po osnovu nasljeđa u Budvi postao vlasnik 816.928 metara kvadratnih u Mrčevom polju i 1.602 kvadrata na obližnjem Jazu. Istovremeno, u katastru ni Marović ni njegov brat nijesu upisani kao vlasnici zemljišta u Mrčevom polju. Takođe, u prethodnim prijavama imovine Marović tu zemlju nije pominjao, iako je, istina, u februaru 2001. godine tvrdio da tamo ima ,,više desetina hiljada metara zemlje”. Više desetina hiljada pretvorilo se u 816.928. kvadratnih metara zemlje za koju bi Marović, skupa sa svojim bratom, mogao dobiti čak 160 miliona eura.

I bez zemlje, Marović je milioner. I sam je 17. juna 2008. godine objavio kako je svoj udio u Moninvestu prodao partneru za million eura. Konačno, uvijek mu ostaje Budva. Nedavno je Marovića zadirkivala opozicija: ,,Lider DPS-a Milo Đukanović ima privatnu državu Crnu Goru, a potpredsjednik Marović sopstveni grad – Budvu iliti Svetozarevo na moru”. Bez njegove dozvole u Budvi se ništa značajnije ne može izgraditi ni odlučiti.

Da ni predsjednik države Filip Vujanović nije bez talenta za biznis, prije nekoliko godina tvrdio je general u penziji Blagoje Grahovac. Grahovac je optužio Vujanovića da je skupa sa tadašnjim zamjenikom ministra odbrane Vukašinom Marašem nezakonito, neposrednom pogodbom, prodavao vojnu opremu i naoružanje ogromne vrijednosti beogradskoj firmi Cofis koja je, tvrdio je general, Crnu Goru oštetila za 2, 2 miliona eura. Da zna s novcem, Vujanović je pokazao i kada je u vrijeme kada je bio premijer uzimao, ispred Vlade, „beskamatne kredite” teške 30 miliona maraka od of šor firmi Wellesley Ltd. i Dulwich Enterprise Ltd. vlasnika Stanka Subotića.

URBANIZACIJA, MEHANIZACIJA I OSTALO: Ako je Budva Marovićeva, Podgorica je, tvrde u opoziciji, ali i civilnom sektoru, Miomira Mugoše, gradonačelnika iste. ,,Mugošinu eru” razvoja Podgorice obilježio je odsustvo javne kontrole novca utrošenog u neimarske poduhvate i gradonačelnikov običaj da samovoljno kreira ugovore, mijenja urbanističke planove, daje oprost dugova ili smanjuje već izlicitiranu cijenu za prodaju gradskog građevinskog zemljišta. Afere u kojima se pominje gradonačelnik, teško je i pobrojati. Mugoša je zvanično, sudeći po dostupnom imovinskom kartonu, vlasnik popriličnog broja kvadratnih metara zemlje na Marezi. Đedovina. Ako ništa, zarađuje kao stanodavac, izdavajući đedovinu šefu Delegacije Evropske komisije u Podgorici Leopoldu Maureru i ambasadi Ukrajine.

Milan Roćen, ministar inostranih poslova, je nedavno konsultantska firma Oksfordanalitika (Oksan) okarakterisala kao zaslužnog za ,,dolazak ruskih investicija u ključne sektore privrede”. Je li šta od toga zaradio ne zna se, ali su politički oponenti doveli Roćena prošle godine u vezu sa firmom Bemax, koja je u doba najveće krizi predano radila na popravljanju crnogorskih puteva. Navodno, Roćen je prije izgradnje autoputa Bar-Boljare sa partnerima nabavio ogromnu mehanizaciju uglavnom preko lizinga uz pomoć koje bi trebalo kao podizvođač da zaradi ogromne novce u planiranom poslu stoljeća. Roćen je negirao tvrdnje da se pored inostranih poslova bacio i na izgradnju puteva.

ZNANJE I IMANJE: Sa vještinama koje posjeduje – da od jednog napravi 11 miliona eura, Igor Lukšić, ministar finansija i sljedeći na spisku Predsjedništva DPS-a iako možda još nije, biće milioner. Mlad je, tek je na početku. I dobar je učenik.

Branimir Gvozdenović, ministar uređenja prostora registrovan je kao najbogatiji ministar. Bar zvanično. Takođe, Gvozdenović je kao član Tenderske komisije za dokapitalizaciju Elektroprivrede nagrađen su 17 hiljada eura za realizaciju ,,posla decenije”. Inače je bio poznat kao ministar koji mjesec razvuče zahvaljujući brojnim naknadama iz upravnih odbora. Poznat je i po tome što je u vrijeme kad je trebalo da je on suzbija, divlja gradnja cvjetala.

Tu je i ministar poljoprivrede Milutin Simović za čiji se talenat za biznis pročulo pošto ga je veterinarska inspektorka Mirjana Drašković optužila da je odgovoran za nabavku tona sumnjivog smrznutog pilećeg mesa iz Brazila, koje se u Crnoj Gori prodaje kao domaće. Prethodno su ga i radnici, sada već bivše, podgoričke Mljekare prozivali kao najodgovornijeg za pljačku i propast tog preduzeća.

Jedini koji je, sa spiska članova predsjedništva, praksu socijaliste iskoristio da stekne znanje je Miodrag Vuković. Dobio je doktorat. Znanje je novac, zna Vuković.

U Predsjedništvu DPS-a je još i Nusret Kalač, gradonačelnik koji već 20 godina čuva tu fotelju. Ili je čarobna ili… Je li milioner ne zna se, ali su mediji konstatovali da mu se prijavljena imovina uvećava bez kredita ili prodaje zemlje.

Tu su i Dragan Đurović, Željko Šturanović, Miodrag Radunović, Tarzan Milošević, Mevludin Hodžić. Ne pominju se kao milioneri, al sa depeesovcima nikad ne znaš.

Moguće jedini siguran odgovor na nagradno pitanje glasi: Nada Drobnjak, šefica Kancelarije za ravnopravnost polova. Živjela socijaldemokratija.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo