Povežite se sa nama

MONITORING

Milioner do milionera

Objavljeno prije

na

Socijaldemokrate, piše lijepo u rječnicima stranih riječi i pojmova, „nastoje da kapitalizam reformišu demokratskim putem i rade na umekšavanju ili uklanjanju nepravdi za koje smatraju da ih nanosi kapitalistički tržišni sistem”.

Na stranu to što nema gotovo nijednog člana Predsjedništva Demokratske partije socijalista Crne Gore kome se bar jednom nije javno omakla oda „nepogrešivom tržištu”. Pa i to što je Crna Gora poslije dvije decenije njihovog pregalaštva daleko od zemlje socijalne pravde. Podsjećanje: prema nedavnom istraživanju UNDP u Crnoj Gori sve je dublji jaz između bogatih i siromašnih. U međuvremenu za dvadeset godina vladanja domaći su socijalisti uspjeli da izgrade čudo od sistema – burazerski i kumovski kapitalizam. Pripadništvo familiji je, kao nekad Partiji, uslov da bi se neko našao na kadrovskoj listi gospodara društva.

Nagradno pitanje u onim televizijskim i radio kvizovima čija je namjera da natjeraju što veći broj gledalaca i slušalaca da uzalud potroše telefon, mogli bi slobodno da glasi: pronađi nekog u Predsjedništvu DPS ko nije milioner.

TROJKA : Premijer Milo Đukanović nije bez neke prvi među depeesovcima. Britanski Independent objavio je nedavno listu 20 najbogatijih svjetskih vladara na kojoj se, u društvu kraljeva i šeika, našao i Đukanović. Đukanovićevo bogatstvo, procjenjuje list, iznosi 12 miliona eura. Britanski list predstavlja Đukanovića kao najbogatijeg čovjeka na Balkanu koji se misteriozno obogatio. Prethodno su reporteri Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara iz Vašingtona i Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva objavili da njegovo bogatstvo, bez članova uže i šire porodice, iznosi 14,7 miliona dolara.

Đukanović je, svojevremeno, u prepisci sa profesorom Miodragom Perovićem tvrdio: ,,Za 17 godina obavljanja državnih poslova, ni u miru, ni dok su oko nas bješnjeli ratovi, nijesam pokušao da zaradim niti jedan cent. Ne zato što je nemoralno baviti se biznisom, nego zato što je nemoralno to činiti dok ste na državnom poslu”. Ko zna kolikim bi se nulama mjerilo Đukanovićevo bogatstvo da je, ne daj bože, za vrijeme državničkog posla pokušao da zaradi koju paru.

Kako dolikuje, iza Đukanovića slijedi drugi po redu na listi Predsjedništva – potpredsjednik Vlade Svetozar Marović. Marović se, ispalo je, jednog jutra samo probudio kao milioner. Ni on nije mislio da zaradi. Desilo se. U imovinskom kartonu za 2009. Marović navodi kako je, skupa sa svojim bratom, Draganom Marovićem, po osnovu nasljeđa u Budvi postao vlasnik 816.928 metara kvadratnih u Mrčevom polju i 1.602 kvadrata na obližnjem Jazu. Istovremeno, u katastru ni Marović ni njegov brat nijesu upisani kao vlasnici zemljišta u Mrčevom polju. Takođe, u prethodnim prijavama imovine Marović tu zemlju nije pominjao, iako je, istina, u februaru 2001. godine tvrdio da tamo ima ,,više desetina hiljada metara zemlje”. Više desetina hiljada pretvorilo se u 816.928. kvadratnih metara zemlje za koju bi Marović, skupa sa svojim bratom, mogao dobiti čak 160 miliona eura.

I bez zemlje, Marović je milioner. I sam je 17. juna 2008. godine objavio kako je svoj udio u Moninvestu prodao partneru za million eura. Konačno, uvijek mu ostaje Budva. Nedavno je Marovića zadirkivala opozicija: ,,Lider DPS-a Milo Đukanović ima privatnu državu Crnu Goru, a potpredsjednik Marović sopstveni grad – Budvu iliti Svetozarevo na moru”. Bez njegove dozvole u Budvi se ništa značajnije ne može izgraditi ni odlučiti.

Da ni predsjednik države Filip Vujanović nije bez talenta za biznis, prije nekoliko godina tvrdio je general u penziji Blagoje Grahovac. Grahovac je optužio Vujanovića da je skupa sa tadašnjim zamjenikom ministra odbrane Vukašinom Marašem nezakonito, neposrednom pogodbom, prodavao vojnu opremu i naoružanje ogromne vrijednosti beogradskoj firmi Cofis koja je, tvrdio je general, Crnu Goru oštetila za 2, 2 miliona eura. Da zna s novcem, Vujanović je pokazao i kada je u vrijeme kada je bio premijer uzimao, ispred Vlade, „beskamatne kredite” teške 30 miliona maraka od of šor firmi Wellesley Ltd. i Dulwich Enterprise Ltd. vlasnika Stanka Subotića.

URBANIZACIJA, MEHANIZACIJA I OSTALO: Ako je Budva Marovićeva, Podgorica je, tvrde u opoziciji, ali i civilnom sektoru, Miomira Mugoše, gradonačelnika iste. ,,Mugošinu eru” razvoja Podgorice obilježio je odsustvo javne kontrole novca utrošenog u neimarske poduhvate i gradonačelnikov običaj da samovoljno kreira ugovore, mijenja urbanističke planove, daje oprost dugova ili smanjuje već izlicitiranu cijenu za prodaju gradskog građevinskog zemljišta. Afere u kojima se pominje gradonačelnik, teško je i pobrojati. Mugoša je zvanično, sudeći po dostupnom imovinskom kartonu, vlasnik popriličnog broja kvadratnih metara zemlje na Marezi. Đedovina. Ako ništa, zarađuje kao stanodavac, izdavajući đedovinu šefu Delegacije Evropske komisije u Podgorici Leopoldu Maureru i ambasadi Ukrajine.

Milan Roćen, ministar inostranih poslova, je nedavno konsultantska firma Oksfordanalitika (Oksan) okarakterisala kao zaslužnog za ,,dolazak ruskih investicija u ključne sektore privrede”. Je li šta od toga zaradio ne zna se, ali su politički oponenti doveli Roćena prošle godine u vezu sa firmom Bemax, koja je u doba najveće krizi predano radila na popravljanju crnogorskih puteva. Navodno, Roćen je prije izgradnje autoputa Bar-Boljare sa partnerima nabavio ogromnu mehanizaciju uglavnom preko lizinga uz pomoć koje bi trebalo kao podizvođač da zaradi ogromne novce u planiranom poslu stoljeća. Roćen je negirao tvrdnje da se pored inostranih poslova bacio i na izgradnju puteva.

ZNANJE I IMANJE: Sa vještinama koje posjeduje – da od jednog napravi 11 miliona eura, Igor Lukšić, ministar finansija i sljedeći na spisku Predsjedništva DPS-a iako možda još nije, biće milioner. Mlad je, tek je na početku. I dobar je učenik.

Branimir Gvozdenović, ministar uređenja prostora registrovan je kao najbogatiji ministar. Bar zvanično. Takođe, Gvozdenović je kao član Tenderske komisije za dokapitalizaciju Elektroprivrede nagrađen su 17 hiljada eura za realizaciju ,,posla decenije”. Inače je bio poznat kao ministar koji mjesec razvuče zahvaljujući brojnim naknadama iz upravnih odbora. Poznat je i po tome što je u vrijeme kad je trebalo da je on suzbija, divlja gradnja cvjetala.

Tu je i ministar poljoprivrede Milutin Simović za čiji se talenat za biznis pročulo pošto ga je veterinarska inspektorka Mirjana Drašković optužila da je odgovoran za nabavku tona sumnjivog smrznutog pilećeg mesa iz Brazila, koje se u Crnoj Gori prodaje kao domaće. Prethodno su ga i radnici, sada već bivše, podgoričke Mljekare prozivali kao najodgovornijeg za pljačku i propast tog preduzeća.

Jedini koji je, sa spiska članova predsjedništva, praksu socijaliste iskoristio da stekne znanje je Miodrag Vuković. Dobio je doktorat. Znanje je novac, zna Vuković.

U Predsjedništvu DPS-a je još i Nusret Kalač, gradonačelnik koji već 20 godina čuva tu fotelju. Ili je čarobna ili… Je li milioner ne zna se, ali su mediji konstatovali da mu se prijavljena imovina uvećava bez kredita ili prodaje zemlje.

Tu su i Dragan Đurović, Željko Šturanović, Miodrag Radunović, Tarzan Milošević, Mevludin Hodžić. Ne pominju se kao milioneri, al sa depeesovcima nikad ne znaš.

Moguće jedini siguran odgovor na nagradno pitanje glasi: Nada Drobnjak, šefica Kancelarije za ravnopravnost polova. Živjela socijaldemokratija.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo