Povežite se sa nama

MONITORING

Niko nije kriv

Objavljeno prije

na

dubrovnik

Palili smo, pljačkali, ubijali, slali pod nož, u sigurnu smrt nad Drinom i pod morem. Računi polako pristižu. Platićemo mi, oni neće. Prije jedanaest godina, u blizini Budve, neko je u brodić Mis Pat, predviđen za osam, ukrcao 70 ljudi. Zvanično se utopilo 35 Roma, neutvrđen broj ih se vode kao nestali. Identifikovano je 13 ljudi. Malo bi se ko, da nije bilo Romskog centra za strategiju, razvoj i demokratiju ovog avgusta sjetio tog događaja.

,,Navršava se 11 godina od stravičnog genocida i masovnog ubistva romske djece i žena na brodu Miss Pat u noći između 16. i 17. avgusta 1999. godine nedaleko od plaže na Jazu. Članovi režima u saradnji sa korumpiranim policajcima, njih 15 do sada identifikovanih, i još 72 lica koja pripadaju crnogorskoj, italijanskoj, albanskoj, turskoj mafiji organizovali su ilegalan i nezakonit prelazak preko Jadranskog mora u Italiju i na tom putu nasilno i smišljeno ubili do danas identifikovanu 221 osobu romske nacionalnosti tokom 1998.,1999. i 2000. godine”, piše u saopštenju koje je potpisao direktor te NVO Vladan Stanojević.

Stanojević tvrdi da su žrtve vrbovane iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Albanije, Rumunije i Bugarske, uz obećanje da će brodovima iz luka Bar, Kotor, Zelenika, brzim čamcima biti prebačeni u Italiju za 1.500 do 3.000 maraka.

Mnogi sad tvrde kako je Vladan Stanojević sumnjivo lice. Nije, ipak, teško uočiti: kakva god da je Stanojevićeva prošlost, našu, mračnu, promijeniti ne može. Naši su vrli sugrađani zarađivali krijumčareći ljude. Niko nije vidio. Našoj je policiji i udbi posao bio da ih spriječi. Nijesu. Dužnost je naših veleuvaženih sudskih glava bila da krivce kazni. Ništa ni od toga.

Više od deset godina traje suđenje Agimu Gašiju, Ismetu Balji, koji su u bjekstvu, Ramadanu Balji, Refiku Hodžiću, izbjeglici iz BiH, Joku Nikaljeviću iz Kotora, Saši Boreti i Goranu Đuričkoviću iz Budve. Mala je ovo zemlja, razna su se još, manje ili više poznata imena, pominjala u vezi sa ubijanjem Roma. Štitio ih je bratski vrh, pa ih istraga nije ni okrznula. Predmet je prorađivalo šest sudija u dva suda, optužnica je podignuta 2006., njeno uručivanje, zabilježeno je, trajalo je skoro tri godine. Najnoviji nastavak zakazan je za 8. oktobar. Još će se debelih sudskih plata na tome zaraditi.

Romski centar je najavio da će tražiti odštetu od 2,3 milijarde eura za nasljednike porodica koje su poginule i izgradnju memorijalnog kompleksa za žrtve.

Zbog smrti bližnjih dosad je Crna Gora samo jednom platila odštetu. Porodicama bošnjačkih izbjeglica deportovanih 1992. iz Crne Gore i uručenih Radovanu Karadžiću na ubijanje, država Crna Gora je isplatila 4,13 miliona eura. Sudsko poravnanje postignuto je u decembru 2008. -punih 16 godina nakon deportacije i četiri godine od podnošenja prve tužbe za obeštećenje. Time su okončane 42 parnice kojima su naknadu materijalne i nematerijalne štete tražile 202 osobe.

,,Za preživjele tužioce iznosi se određuju prema vremenskom trajanju zatočeništva i kreću od 10.000 do 170.000 eura, a za njihove najbliže srodnike, djecu, supruge i roditelje, određeni su iznosi od po 10.000 eura”, objasnio je ministar pravde Miraš Radović.

Pobrojao je: šteta za srodnike stradalih treba da se odredi kako slijedi – za djecu po 30.000 eura, za supruge i roditelje po 25.000 eura, i za braću i sestre po 10.000 eura.

Zbog deportacije izbjeglica i dalje niko nije osuđen. Predsjednik vlade nam je isti koji je bio kad smo hvatali izbjeglice i izručivali ih Karadžiću.

Još nas računa čeka.

Šteta koju su crnogorski ratnici napravili u vrijeme napada na Dubrovnik procjenjuje se na 35 miliona eura. Crna Gora je zasad Hrvatskoj platila 375 hiljada eura za stoku opljačkanu po Konavlima. Neki kažu da je bilo 650, a drugi tvrde da je riječ o 268 krava.

Plaćanje nadoknade za opljačkanu stoku dogovoreno je 2005. u Podgorici na najvišem nivou – u susretu predsjednika Hrvatske i Crne Gore Stjepana Mesića i Filipa Vujanovića. Samo nekoliko dana kasnije, premijer Milo Đukanović je u Bijelom Polju objašnjavao kako ,,tu nije riječ ni o kakvoj naknadi ratne štete, jer da li je nje bilo utvrdiće nadležne međunarodne institucije”. On je, komentarišući tadašnji zahtjev aerodroma Ćilipi za ustupanje dijela vlasništva nad aerodromom u Tivtu, rekao da “ne može biti govora ni o kakvom ustupanju dijela aerodroma i hotelskih kapaciteta na crnogorskoj obali”.

Vrijednost opreme opljačkane sa aerodroma Ćilipi procjenjuje se na 10 miliona eura. U Sporazumu o vazdušnom saobraćaju između Crne Gore i Hrvatske, parafiranom krajem oktobra 2007. u Podgorici piše da je ostalo ,,otvoreno pitanje kompenzacije Zračnoj luci Dubrovnik za otuđena osnovna sredstva i opremu iz 1991. godine, koja se i sada koristi kao dio imovine Javnog poduzeća Aerodromi Crne Gore”. Hrvatska strana tada je još jednom naznačila da bi se pitanje odštete moglo rješavati dobijanjem ,,suvlasničkih paketa” u aerodromima Tivat i Podgorica. Naglasili su da ne očekuju obeštećenje u novcu, ali i da ne dolazi u obzir vraćanje uveliko zastarjele opreme.

Podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša obećao je 2007. tokom posjete Zagrebu da će Podgorica u Konavlima izgraditi vrtić. Nije zabilježeno svečano otvaranje, ali je važno da je Mugoša humanista. Zbrinjavao ratnike, zbrinjava djecu kud je vojska prošla.

Naši zvaničnici veoma su uporni u objašnjavanju da u Hrvatskoj i Bosni nije ratovala Crna Gora nego JNA. Ratna odšteta nije ratna odšteta nego: ,,nadoknada štete za štetne radnje koje su nanijeli crnogorski građani ili državljani”. Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, još preciznije, govori o “šteti koja je prouzrokovana napadima izvedenim sa crnogorske teritorije”. Onih 35 hiljada crnogorskih rezervista, zna Krivokapić, bili su u duši Srbi.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović nedavno je na sastanku sa hrvatskim braniteljima koji su bili zatočeni u logoru Morinj rekao da je tokom boravka u Crnoj Gori u julu ove godine sa Filipom Vujanovićem razgovarao o odšteti za logoraše i njihove porodice. Vujanović nama o tome nije rekao ništa.

U logoru Morinj pored Kotora mučeno je više od 300 zatvorenika. Viši sud u Podgorici osudio je zbog ratnog zločina protiv civila i ratnih zarobljenika Zlatka Tarlea na godinu i po zatvora, Mlađana Govedaricu na dvije, Iva Gojnića na dvije i po, Bora Gligića na tri, Špira Lučića na tri i po i Iva Menzalina, kome se sudilo u odsustvu, na četiri godine zatvora. Bivši zatvorenici su rekli da je presuda izrugivanje mučenim ratnim zarobljenicima i civilima.

Ovih je dana objavljeno kako je Vlada Crne Gore vansudskim poravnanjem jednoj osobi iz Dubrovnika isplatila 30 hiljada eura na ime obeštećenja za njen brodić koji je 1991. ukraden sa veza u Cavtatu. Prema podacima hrvatskih državnih organa tokom rata od 1.oktobra 1991. do 28. juna 1992. godine u dejstvima JNA i crnogorskih rezervista samo na užem području Dubrovnika uništeno je, oštećeno ili ukradeno 336 većih i manjih plovila.

Bilo da je riječ o ljudima ili brodovima, vlastima su očito na srcu vansudska poravnanja. Taktika je jednostavna – protivnik se iscrpljuje beskrajnim sudskim procesima, onda se ponudi dogovor o isplati višestruko manje novca od onog na koji žrtve imaju pravo, na kraju počne da liči na velikodušnost. Naravno, plaća se iz državnog budžeta. Što je najvažnije – nigdje ne piše ko je kriv.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo