Povežite se sa nama

MONITORING

Što ne znaš, ne može te povrijediti

Objavljeno prije

na

Ministar turizma Predrag Nenezić se pridružio državnoj sviti koja pojedine medije svrstava u glavne neprijatelje poretka i svijetlog crnogorskog puta ka Evropi. On je u intervjuu Pobjedi dao smjernice novinarima koji nijesu pod državnom kontrolom kako bi se ubuduće trebalo baviti problemima u turizmu, precizirajući u kojim bi mjesecima izvještavanje najmanje škodilo zdravlju i izgledu sistema.

,,U Crnoj Gori za negativna medijska izvještavanja imam samo jedan komentar, a to je da – imaju loš tajming. Mnogo bi bolje bilo da se, recimo, od novembra do februara kritikuje sve ono što je negativno, a da sve to splasne u udarnim mjesecima turističke sezone. Jer, to ne ide samo na štetu Vlade i Ministarstva turizma, već na štetu kompletne turističke privrede”, preporučio je Nenezić novinarskom esnafu koji je do sada živio u zabludi da se ne može izvještavati o događajima koji se još nijesu zbili.

Ima tu logike. Priča o problemima vezanim za crnogorski turizam 2010, bez problema, se mogla napisati i lani. Grad hotel Sveti Stefan i dalje ne radi, iako ga ministar i državnici redovno obilaze. Zato se, baš kao i prošle godine, radi na gradilištima na kojima su mašine morale utihnuti na samom startu sezone. I ove se godine turisti žale na nepodnošljivu buku i nezainteresovanost nadležnih inspekcija, a problem smeća i uginulih životinja koje danima leže pokraj puta postao je dio ulcinjskog pejzaža. Crnogorska turistička prijestonica, kako se tepa Budvi, i ove godine puni stupce izvještajima o obračunima klanova koji nikada ne odmaraju.

Nenezićev istup uslijedio je nakon što su mediji prenijeli informaciju da je u glamuroznoj budvanskoj diskoteci Top hil došlo do obračuna obezbjeđenja ovdašnjih momaka na glasu sa Beograđaninom Vladimirom Vićentijevićem, zvanim Vlada Kan. Iako su se mediji pozvali na izvore koji su tvrdili da su začuli pucnje u prepunoj diskoteci, a zatim gledali premlaćivanje čovjeka koji se od linča pokušao spasiti skokom u bazen, policija je isprva tvrdila da nema nikakva saznanja o navodnom incidentu.

Zvanična verzija je promijenjena nakon što je medijima iz kotorske opšte bolnice saopšteno da je Vlada Kan, koji se povezuje sa srpskim kriminalnim krugovima, primljen u veoma teškom stanju i da su mu rasjekotine ušivane puna dva sata. Onda se policija, shvativši da mora gasiti požar, koji je rasplamsala pokušajem da zataška incident, dosjetila da su je iz hitne pomoći obavijestili da im se javilo lice sa teškim povredama. Čak se ispostavilo i da je diskoteku u ranim jutarnjim satima posjetila patrola kojoj je obezbjeđenje kazalo da se u objektu ništa nije dešavalo. Policija, izgleda, vjeruje na riječ, ali od javnosti i novinara ne može očekivati da slijepo nasjedaju na njene infantilne verzije.

Pozadinu incidenta teško je dokučiti. Posebno kada je evidentna nespremnost nadležnih da to učine. Mada su mediji pominjali da se obezbjeđenje ustrijemilo na Beograđanina zato što je naoružan krenuo put Budvanina Ivana Delića koji je više puta bio meta napadača. Delić je to demantovao nazvavši tu verziju ,,glupostima i izmišljotinama”. Delić je, međutim, u istu kategoriju strpao i medijske napise od prije dvije godine kada je podgorička štampa pisala da je on bio stvarna meta atentatora koji je u blizini budvanskog Starog grada, pred mnoštvom svjedoka, pogubio nedužnog Nikšićanina Gorana Pejovića.

Taj stav Delić je promijenio nedavno, nakon što je plaćeni ubica Sretko Kalinić hrvatskim inspektorima navodno priznao da je u Budvi, umjesto Delića, ubio pogrešnog mladića. Nakon što je ovo objavljeno Delić je kazao da se boji da neko želi da sakrije identitet nalogodavaca.

Može se samo nagađati zašto je policija prve noći saopštila da nema pojma o incidentu u Top hilu. Navodni akter tog sukoba Duško Šarić, brat odbjeglog Darka koji se tereti za šverc preko dvije tone kokaina, uprkos inicijalnim medijskim izvještajima, tvrdi da nije bio tamo. On je ponudio i video snimak koji dokazuje da je u to vrijeme bio u Budvi, ali u drugom noćnom klubu. Naši izvori kažu u diskoteci Sparta.

No, možda je temeljnu policijsku istragu omelo prisustvo nekih drugih osoba koje su iz VIP zone pratili premlaćivanje Vlade Kana. To veče u obližnjim separeima, tvrde Monitorovi izvori, sjedjeli su i visoki funkcioneri javne i tajne policije. Iz ove perspektive ne čudi što policija svoje i kolege iz bezbjednosnih službi ne pominje kao potencijalne svjedoke.

Državno tužilaštvo već je izdalo nalog da se saslušavaju novinari i predstavnici civilnog sektora koji u izvještajima postavljaju nezgodno pitanje šta ti ljudi rade u društvu osoba sa kriminalnom reputacijom. Poznato je ko je sve iz bezbjednosnih službi svojim prisustvom početkom dvijehiljaditih uveličao svadbu Rožajca Safeta Kalića koga srpska policija označava kao jednog od glavnih narko-bosova u regionu, dok ga domaća Uprava policije opisuje kao kriminalnog saradnika odbjeglog Darka Šarića.

Nije prvi put da nadležni istražni organi daju sve od sebe kako bi zataškali slučaj, a da onda preko političkih tutora šalju ukore medijima koji nepreciznim izvještavanjem – šalju u svijet lošu sliku o Crnoj Gori. Nedavno je i direktor policije Veselin Veljović optužio pojedine medije da distribuiraju ,,dezinformacije i izmišljotine” na račun policije, ali i drugih organa i institucija u Crnoj Gori. Veljović je, već smo pisali, odbio da imenuje urotnike i da kaže na koje je konkretne situacije mislio.

Policija odavno nastupa u stilu – da li više vjeruješ meni ili svojim očima. Ko ne pristane na takav tretman ili uoči nelogičnost u zvaničnoj interpretaciji zavrijeđuje počasno mjesto na spisku državnih neprijatelja. Tako je bilo i prilikom hapšenja odbjeglog srpskog fudbalskog funkcionera Zvezdana Terzića. Iako je Terzića budvanska policija slobode lišila pred stotinama svjedoka, od kojih su mnogi dugogodišnji sportski radnici i reporteri, naknadno je isplivala zvanična verzija da u policijsku stanicu nije priveden odbjegli Terzić, intimus mnogih crnogorskih moćnika, već njegov dvojnik iz Nikšića. Zvaničnu verziju nije uzdrmalo ni to što su naknadno objavljene fotografije ,,dvojnika” koje svjedoče da se odabrani Nikšićanin i Terzić sliče kao dva jajeta – jedno nojevo, a drugo od grlice.

Ranije je, danima, predmet medijskih nagađanja bio i navodni sukob između premijerovog brata Aca Đukanovića, njegovih prijatelja i Pljevljaka – braće Šarić. Iako su, kako tvrde naši izvori, dopisnici iz Budve iz jednog bečićkog hotela obaviješteni da se tamo odigrao vatreni obračun, kada su stigli na lice mjesta sve je bilo tiho. Ni policija nije znala ništa o tom događaju.

Mora da su kao i nakon premlaćivanja na Top hilu svratili da se na recepciji raspitaju da li je sve u redu i da su se zadovoljili potvrdnim odgovorom. U neke odnose i događaje nije preporučljivo gurati nos. Državna je i patriotska obaveza da se takve neprijatnosti što prije zaborave. Zato ministar Nenezić i preporučuje novinarima da se ljetnjom sezonom bave u snježnim danima. Ostatak godine valja objavljivati njegove i fotografije kolega ministara, državna saopštenja i obećanja.

 

Petar KOMNENIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo