Povežite se sa nama

MONITORING

I poslije Duška – Duško

Objavljeno prije

na

Teško je pronaći primjer da je neko, poput Duška Markovića, čak 12 godina bio šef tajne službe. Sada je naš „šampion tajni” prebačen na novu dužnost u Vladi a premijer Milo Đukanović je poslao Skupštini (Odboru za bezbjednost i odbranu) prijedlog za novog direktora ANB. U javnosti je objašnjeno da postoji potreba da Markovićev nasljednik bude profesionalac, naime, kadar koji, poput Markovića, nema prepoznatljiv politički bekgraund.{jcomments on} Izbor je pao na Vladana Jokovića, koji je od kraja 1990-ih u tajnoj službi prošao sve ljestvice – od operativca do načelnika sektora. Koalicioni partneri, DPS i SDP, najavili su podršku izboru Jokovića (Odbor za bezbjednost i odbranu daje neobavezujuće Mišljenje). Vijesti citiraju neimenovani izvor da je Marković preporučio Vladana Jokovića da bi pokazao da je „ANB moderna služba” i da je profesionalac na njenom čelu najbolje rješenje, kao što je to slučaj sa većinom službi u regionu. Iz DPS-SDP su već razradili slične teze. Ali, istine radi, veoma je teško tvrditi da se radi o nekom posebno novom rješenju. Za doba jednopartijske SFRJ, na čelu tajne službe (SDB Crne Gore), tada u okviru Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova su bili policajci od zanata: Vlado Keković (1982 – 1989, prethodno radio u RSUP-u), Lazar Boričić (1989 – 1991, pukovnik vojne službe bezbjednosti). Sa tom je praksom nastavljeno imenovanjem Boška Bojovića (1991 – 1995, prethodno u RSUP-u) i Vukašina Maraša (1995 -1998, prethodno u SDB SSUP-u). Diskontinuitet je napravljen upravo sa Markovićem, koji je bio funkcioner vladajuće DPS (generalni sekretar Vlade, poslanik). Što će Marković raditi u Vladi? Kako su mediji objavili, Marković će se baviti poslovima vezanim za bezbjednosne integracije u okviru odnosa sa NATO i Evropskom unijom. Objavljeno je kako se još ne zna da li će Marković biti na čelu nekog novog ministarstva, ili će se tek pronaći slično rješenje. Portal Analitika tvrdi da će Marković „biti imenovan za ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore, sa posebnim zaduženjima u procesu evroatlantskih integracija“. Bez obzira što bi Marković mogao postati „ministar bez portfelja“, novi direktor ANB Joković će, po svemu sudeći, ostati mlađi partner. Izvori izvještača Monitora procjenuju kako će Marković zadržati ingerencije kontrole i posrednog upravljanja tajnom službom. Naime, „novo rješenje“ za Markovića je već projektovano, a ono će se zvati – Savjet za nacionalnu bezbjednost. Nije riječ o Savjetu za bezbjednost i odbranu (definisan Ustavom, čl. 130 – 133), kojim predsjedava Filip Vujanović (članovi Milo Đukanović i Ranko Krivokapić) sa ingerencijama komandovanja nad Vojskom Crne Gore i odlukama o proglašenju ratnog i vanrednog stanja, itd. Novi Savjet za nacionalnu bezbjednost, kojim bi rukovodio Marković, bavio bi se obavještajno- bezbjednosnim pitanjima. Iako još nijesu usvojeni pravni akti koji će definisati ovlašćenja ovoga tijela, radi se o krovnoj organizaciji koja će objedinjavati rad svih službi i formacija bezbjednosti u državi – od ANB, Ministarstva odbrane (Odjeljenja za vojno bezbjednosne poslove), Uprave policije (Sektora za telekomunikacione i elektronske tehnologije), Uprave za sprječavanje pranja novca (finansijska obavještajna služba), Ministarstva inostranih poslova (Službe za informativnobezbjednosnu i tehničku podršku). U susjedstvu već postoje slična tijela. U Hrvatskoj Savjet za koordinaciju sigurnosnoobavještajnih agencija „operativno usklađuje rad agencija i drugih tijela sigurnosnoobavještajnog sustava“, daje usmjeravajuće odluke i akta, „donosi mišljenje o sigurnosno-obavještajnoj suradnji s odgovarajućim službama i tijelima u inozemstvu“ a na čelu je „član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, kao predsjednik Savjeta“. Formiranje Savjeta za nacionalnu bezbjednost diskretno je proljetos (Vijesti, 15. maj) najavio Svetozar Marović, potpredsjednik Vlade za unutrašnju politiku i politički sistem. Marović se predstavio kao insajder, uključen u formiranje Zajedničkog istražnog tima (Tužilaštvo, Uprava policije, Uprava za sprječavanje pranja novca, Uprava carina) i kazao da je „riječ o projektu na kojem smo duže radili sa našim prijateljima iz SAD“. Sa Amerikancima i njihovim službama je i Duško Marković tokom godina izgradio odlične odnose. U medijima se potencira uloga ANB u lociranju Radovana Karadžića za kojim je američka vlada svojevremeno raspisala nagradu za informaciju koja bi dovela do hapšenja od pet miliona dolara. Kao direktor ANB Marković je uspostavio oficijelnu saradnju sa više desetina najmoćnijih obavještajnih službi. ANB je opremu za primjenu mjera tehničkog nadzora nabavljala u Izraelu, uz saglasnost i podršku čuvenog Instituta za izvještavanje i specijalne zadatke (MOSSAD). Ukoliko dođe do formiranja Savjeta za nacionalnu bezbjednost postaće jasnije i zbog čega pri Ministarstvu odbrane nije formirana OBS (Obavještajno- bezbjednosna služba), iako je bila definisana prijedlogom izmjene Zakona o odbrani. Bilo je predviđeno da upravljanje nad vojnom službom ima ministar odbrane Boro Vučinić. Ali, takve su ambicije presječene 23. decembra 2009. usvojenim čl. 40 izmijenjenog Zakona o odbrani kojim su „obavještajni i kontraobavještajni poslovi u oblasti odbrane organizuju u okviru ANB“. Identičan djelokrug rada za ANB biće definisan  Zakonomo izmjenama i dopunama Zakona o ANB koji je Vlada 22. jula uputila Skupštini na usvajanje. O b l a s t o d –  brane i oružanih snaga je problematika sa direktnim linkovima na NATO kojim će se Duško Marković ubuduće baviti. Prijem u NATO je apsolutni prioritet Vlade, bez obzira na mlaku podršku u javnosti. Premijer Đukanović je o „integraciji u NATO“ govorio čak i tokom kampanje za lokalne izbore. List Dan uporno tvrdi kako će se premijer „najvjerovatnije do kraja godine povući sa ove funkcije, kako bi preuzeo novu dužnost u NATO“. Sada je potpuno izvjesno da će Marković – od 1991. ultralojalni saradnik Đukanovića – kroz funkcije „ministra bez portfelja” i/ili rukovodioca Savjeta za bezbjednost biti najvažnija karika koja će objedinjavati sve linkove sa NATO. U praksi, objedinjavaće protok insajderskih informacija koje su dosad nadzirali ministri inostranih poslova i odbrane, Milan Roćen i Boro Vučinić. Da li će ova dvojica ministara pozdraviti takav Markovićev status? Malo vjerovatno. Marković je minirao formiranje OBS-a Ministarstva odbrane, kojom je, po zakonskom prijedlogu, trebalo da faktički upravlja Vučinić, sa ingerencijama identičnim direktoru ANB. Marković je 18. novembra 2009. smijenio Ivana Mašulovića (38 godina), šefa centra ANB za Podgoricu, koji je u dijelu establišmenta oko Roćena bio viđen za budućeg direktora ANB. Mašulović je prethodno imao meteorski kadrovski uspon nakon što ga je Roćen 2006. imenovao za rukovodioca Službe za informativno-bezbjednosnu i tehničku podršku Ministarstva inostranih poslova. Ispostavilo se da je Marković imao svog favorita. Vladan Joković na čelo ANB dolazi iz Sektora za ekstremni nacionalizam i terorizam, što je savremena, kolokvijalna definicija za nekadašnju 3. upravu SDB Crne Gore koja se bavila „unutrašnjim neprijateljima“, protivnicima ili kritičarima vladajuće stranke i ideologije. U doba komunizma 3. uprava SDB Crne Gore je bila „srce tajne službe“. Tokom karijere, Joković je radio na terenu, kao operativac u opštinskim centrima ANB u Žabljaku, zatim u Boki kotorskoj, a u Budvi je bio načelnik odjeljenja ANB. Potom je prebačen u Podgoricu. Marković je lično potpisao akt kojim je Joković postavljen za načelnika sektora. Na bazi te funkcije Joković je bio jedan od pomoćnika direktora ANB i član M a r k o v i ć e v o g kolegijuma. Posljednjih godina, Marković je prilikom brojnih posjeta sjedištima najuticajnijih svjetskih tajnih službi, sa sobom vodio Jokovića – što je dokaz da u njega ima najveće moguće povjerenje.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo