Povežite se sa nama

MONITORING

Učenje slobode

Objavljeno prije

na

Ovonedjeljni masovni građanski protest još jednom je razdrmao Podgoricu i Crnu Goru. Jasan zahtjev – ostavka Vlade, vratio je energiju protestantima koji su i ovog puta obišli stubove sistema, koji svi zajedno jedva uspijevaju da stvore privid institucija. Kod prvog medijskog stuba Radio-televizije Crne Gore upućena je poruka ,,Ne dozvolimo da nas truju”. Student FPN-a Blažo Marinović poručio je ispred Pobjede: ,,Novinari Pobjede, ne budite advokati đavola”. Sjutradan je u Pobjedi osvanuo naslov: Četvrti protest: Najmanji odziv do sad, šetali bez SNP-a. Pobjedini novinari imali su zadatak da umanje broj učesnika protesta i prebroje ko je sve od opozicije bio prisutan. Da bi, valjda, potvrdili DPS-ovu ,,analizu” da su protesti, gle čuda, politički.

Ispred kapitela vlasti ANB-a univerzitetski profesor Filip Kovačević je kazao da to nije ANB, već agencija za bezbjednost Mila Đukanovića. ,,Ova agencija nije za građane, ovo je agencija za privatnu bezbjednost. Oni su činili zločine 90-ih, oni su žarili i palili”, podsjetio je Kovačević.

Da služba ozbiljno shvata i samu najavu ,,rušenja” Vlade potvrdilo je prisustvo brojnih policajaca kod svakog od režimskih stubova. Pod punom opremom čuvali su RTVCG, Pobjedu, Mašu, Skupštinu, Tužilaštvo i Vladu.

Dok su građani prolazili pored neformalnih centara moći – kafića Maša i Grand, univerzitetski profesor Milan Popović je saopštio mapu puta smjene vlasti, koja ima samo tri koraka. ,,Prvi korak je ostavka vlade Igora Lukšića. Svi znaju da ova vlada nije prava vlada nego fasada, ali ona mora da ode da bi se ona prava vlada, oligarhija iz kafea, jasnije videla i razvlastila. Drugi korak je tehnička vlada koja treba da savlada organizovani kriminal i pripremi slobodne izbore. (Ukoliko vladajuća partija ovo ne prihvati voljno, opozicija je na to mora primorati bojkotom.) Treći korak su slobodni izbori”, kazao je Popović.

On je dodao da ta tri koraka povezuju dva aksioma. Otpor i nenasilje. ,,Otpor mora biti širok, uporan i neprestan. Nenasilje disciplinovano, aktivno i hrabro. Oni su naoružani mi nenaoružani, oni ratni mi antiratni, oni nekažnjeni ratni zločinci mi građani za kažnjavanje zločina i vladavinu prava. Nasilje može doći samo od njih”.

Na pitanje Monitora da li je bilo predloga da se radikalizuje protest, Demir Hodžić, predsjednik Studentske unije, kaže: „Mi nećemo skidati ovu vlast nasiljem, jer se ne bi razlikovali od njih. Nama je cilj da se ova vlast skine nenasilnim putem, to je moguće, samo treba vjerovati i istrajati”.

Ognjen Jovović, predstavnik nikšićkih studenata, upozorava da vlast jedva čeka da se prekrši zakon. „ Ne, nećemo da rušimo, mi ćemo da gradimo, da pokažemo Evropi da naš domet nije DPS i Milo Đukanović, već da postoje pametniji i pošteniji. Ovo je maraton, a ne trka na 100 metara. Stoga, strpljivo do pobjede”.

Na dosljedno nenasilje učesnike protesta pozvala je i Ljupka Kovačević iz Anime Kotor. Ona za Monitor kaže: ,,Strategija građanskih protesta izazvala je nered u redovima vlasti, jer nisu naučili da građani koji ih plaćaju žele njihovu odgovornost i to je vidljivo po nervozi kojom otkrivaju ili svoj bijes ili svoje neznanje. Važno je shvatiti da je strah samo emocija zasnovana na projekciji koja se preliva sa ‘jedne strane na drugu’ ukoliko se nezadovoljni budu manje plašili automatski će se ovi drugi više plašiti i više slušati što oni govore”.

Da je sve manje straha pokazali su i brojni građani koji su sa prozora pozdravljali učesnike protesta. Protest je dobio i novu dimenziju uključivanjem novih ljudi i organizacija u front građanskog otpora. Vojo Vuletić iz Stranke penzionera poručio je:,,Hoćemo srećniju Crnu Goru, a to ne možemo sa ovom vlašću”. Novinarka Mila Radulović je kazala: ,,Ubijaju novinare, a parlament prelazi preko svega”. Književnik Balša Brković je ispred Vlade recitovao Diktatorski bluz, a učesnici protesta su zajedno sa pjesnikom ponavljali stihove ,,Diktator svaki jednom mora pasti”. ,,Pašće, sigurno će pasti. Pobuna je drugo ime slobode” – poručio je Brković.

,,Širenje fronta je počelo, ali se s druge strane i redovi moraju zbijati, tj. mora rasti povjerenje među ljudima u frontu kako bi se ta zajednička energija na pravi i iskren način kanalisala među narod”, kaže Hodžić.

I Ljupka Kovačević pozdravlja širenje otpora. ,,Izuzetno me raduje što se ljudi građanskog opredjeljenja udružuju. Vjerujem da će se okupljati sve više ljudi koji procjenjuju da je situacija u Crnoj Gori izuzetno teška. Raduje me i što ovim mirnim građanskim protestima ljudi u Crnoj Gori uče slobodu djelovanja i javnog izražavanja nezadovoljstva i neposlušnosti vlasti koju ne cijene”.

Po mišljenju Ognjena Jovovića Koordinacioni odbor je širenjem fronta napravio sjajnu stvar. „Fantastični govori naših profesora, nezavisnih intelektualaca i penzionera, dali su dodatnog motiva i emocija da nastavimo započeto. Moje kolege studenti su počeli da se okupljaju, što je dobro. Budućnost nam niko neće dati, ako se sami za nju ne izborimo”, kaže Jovović.

Na protestu je bilo vidno veće prisustvo mladih. Demir Hodžić smatra da će se njihov broj na protestima povećavati. „Naročito mi mladi moramo skinuti ovu vlast znanjem, kreacijom, iskrenošću i upornošću”, kaže Hodžić za Monitor. U govoru pred Vladom on je poručio: ,,Moramo svakim danom osvajati ove institucije. Ne smije strah da nas spriječi da izađemo na proteste”.

Janko Vučinić, predsjednik Glavnog odbora USSCG, u svom govoru je naglasio: ,,Doveli su nas dotle da je riječ radnik sinonim za sirotinju, najamnika i beskućnika, i to hoću da mijenjam i neću da se mirim s tim. Hoću da promijenim Vladu i srušim režim zajedno sa vama”.

Vanja Ćalović je isatkla da ne želimo da se stidimo što našu državu nazivaju mafijaškom! „Kada momci u plavom budu sa nama – biće gotovo. Naša ideja vodilja nije osveta. Naše vrijeme dolazi. Ne damo im euro za KAP. Neće im plaćati naša djeca. Nama je važno da pokažemo da Crna Gora nije zarobljena kandžama njihove mafije. Evo nas slobodnih ljudi i biće nas još više. Niko nas ne može spriječiti da tražimo što nam pripada”, poručila je Ćalović. Ona je precizirala da će protesti trajati sve dok Crna Gora ne bude slobodna.

Protest je završen uz ,,ritam otpora” podgoričke grupe Zoon politikon.

Dan nakon protesta režimskim medijima je bilo važno da prenesu policijske informacije o manjem broju učesnika. Oglasio se portparol DPS-a Časlav Vešović da po ko zna koji put ponovi stav partije da su protesti – par ekselans politički.

,,Neobjektivnim informisanjem o protestu utrostručujući broj posjetilaca, podsjećaju me na vremena Miloševića, kada su od par hiljada prisutnih na mitingu u Beranama fotošopom prezentirali nekoliko desetina hiljada građana”, ironisao je Vešović.

Po svemu ovi protesti više liče na one protiv dugogodišnjeg DPS-ovog saborca Miloševića. To je ono od čega se vlast i plaši. Bez nacionalne i partijske strasti i podjela, prvi put u Crnoj Gori uporno, nenasilno i sa jasnim ciljem protestuju građani. Odlučni su – otpor neće stati dok se ne sruše Vlada i režim.

Sljedeći protestni skup je zakazan za 24. maj.

LJUPKA KOVAČEVIĆ, NVO ANIMA KOTOR
Solidarnost, povjerenje i nenasilje

U posljednje vrijeme primjećujem, prvenstveno kroz medije, da se vladajuće stranke homogenizuju kroz sve izraženiji diskurs nacionalizma, kao i kroz planirane aktivnosti, npr. izjava predsjednika DPS-a da svim aktivistima partije treba udovoljiti, isticanje broja članstva i slično. To je direktan odgovor protestima koji u svojoj biti nose potpuno drugačija ubjeđenja, jer se oslanjaju na iskustva svakodnevnog življenja, ekonomsku situaciju i slobodu mišljenja i udruživanja kao i na dosljedno nenasilje.

Dakle, vladajuće strukture povećavaju pritisak koji je u biti uvijek prijetnja onima koji izlaze na proteste. Kako ljudi u Crnoj Gori nemaju ovakvih iskustava da javno iskazuju nezadovoljstvo, a da se ne radi o političkoj partiji, postoji izvjesna strepnja da će se ljudi ,,uplašiti slobode” i povući ili strah da ljudi imaju velika očekivanja, pa de će se razočarati. Do sada, na moju radost, ljudi iskazuju veliki stepen solidarnosti i povjerenja. Mislim da je svima izuzetno važno to što ovi protesti imaju „svoju boju”, što afirmišu svakog nezadovoljnog pojedinca/ku, solidarnost, povjerenje i nenasilje.

OGNJEN JOVOVIĆ, PREDSTAVNIK STUDENATA FILOZOFSKOG FAKULTETA NIKŠIĆ
Mijenjanje surove zbilje

Posljednji protest je najbolji pokazatelj da u Crnoj Gori ima hrabrih, kritički nastrojenih i odlučnih ljudi. Odlučnih i hrabrih da mijenjaju surovu društvenu zbilju u kojoj se nalazimo, a za koju je odgovorna garnitura ratnih i tranzicionih profitera. Svi dosadašnji, pa i ovaj protest, su pokazali da postoji svjesna zajednica ljudi sabrana oko jednog cilja, a to je pad Vlade. Ovaj cilj je uslov da bi se desili svi naredni ciljevi, a tu mislim, prije svega, stvaranje ambijenta za fer i demokratske izbore.

Biću iskren, nijesam očekivao ovoliki broj ljudi. Na zadovoljstvo svih, narod me je demantovao. Na krilima ovog i svih prethodnih okupljanja nadam se uspješnom protestu i 24. maja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BRANISLAVA – BRANA  MIĆUNOVIĆA: Suđenje za ubistvo kojim je umrlo crnogorsko pravosuđe?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uloga sudije izvjestioca Milivoja Katnića

 

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je kao sudija izvjestilac imao najznačajniju ulogu u donošenju oslobađajuće pravosnažne presude Apelacionog suda od 20. novembra 2007. godine  kojom je kontroverzni, i nekoliko puta ranije osuđivan, biznismen Branislav – Brano Mićunović oslobođen optužbi za teško ubistvo Radovana – Raca Kovačevića iz bezobzirne osvete. Tom presudom su do sada nekoliko puta javno mahali funkcioneri Demokrata i Demokratskog fronta u susret nikšićkim izborima i vezano za nacrte tužilačkih zakona, upirući prst na Katnićevu ulogu u procesu vijeka.

Priča je počela u ranim jutarnjim satima 7. oktobra 2000. godine kada je Nikšićanin Radovan Kovačević teško ranjen u oružanom obračunu u kazinu Hotela Podgorica koji su držali Branislav Mićunović i Savo Grbović. Na njega je pucao Cetinjanin Petko Pešukić kome je onda Nikšićanin Zdravko Lopušina prišao sa leđa, u rvanju oteo pištolj i ispalio u Pešukića nekoliko metaka momentalno ga usmrtivši. Nakon ranjavanja, Kovačevića su prebacili u Klinički centar njegovi prijatelji Stanko Milović i Emil Osmanagić zajedno sa policajcem posebnih jedinica MUP-a Dragoljubom Mrvaljevićem čija jedinica je bila smještena u Hotelu Podgorica i koji se zatekao u hotelu nakon što mu se završila smjena.

U optužnici Višeg tužioca u Podgorici, koju je na glavnom pretresu zastupala zamjenica Vesna Jovićević (nedavno pomenuta u aferi Stanovi), piše da je Branislav Mićunović istog dana u ranim jutarnjim satima „na ulazu u Urgentni blok KBC-a Podgorica lišio života Kovačević Radovana iz Nikšića iz bezobzirne osvete i pri tome umišljajem doveo u opasnost život još dva lica, na način što je prišao vozilu „audi“ A6 oznaka BD… kojim je, nakon događaja iz tačke dispozitiva optužnice prevezen povrijeđeni Radovan Kovačević, i u trenutku kada su Mrvaljević Dragoljub i Vojičić Dragoslav iz Podgorice, izvlačili Kovačevića iz vozila kroz otvorena zadnja lijeva vrata da bi ga unijeli u Urgentni blok radi ukazivanja ljekarske pomoći, optuženi je iz revolvera nepoznate marke cal.38 specijal u pravcu Kovačevića ispalio tri projektila koji su ga pogodili nanoseći mu teške i po život opasne tjelesne povrede… sveteći se na taj način zbog prethodnog ubistva Pešukića Petka iako je u tom trenutku znao da Kovačević nije izvršio ovo djelo“. Kovačeviću je pucano u glavu dva puta i jednom u desno rame. Tužilac je naveo da je smrt Kovačevića nastupila usljed razorenja mozga i kičmene moždine i iskrvavljenja i da je Mićunović pri tom doveo u opasnost živote još dvije  osobe „jer je postojala mogućnost da budu pogođeni ispaljenim projektilima, kao i rikošet projektila koji je udario u betonski pod u njihovoj blizini“.

Suđenje koje je uslijedilo je zaokupiralo crnogorsku javnost zbog kontroverznog pedigrea optuženog Mićunovića koga mnogi smatraju za vladara podzemlja i desnu ruku državno-partijskog vrha Crne Gore. Shodno tome, kritičari su tvrdili da je država imala veliki interes da ishoduje povoljnu presudu za Mićunovića.

Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Radovan Mandić je presudom od 12. juna 2001.  oslobodilo Mićunovića optužbe za ubistvo i ukinulo mu pritvor u kome je bio od 7. oktobra 2000. godine. Presudi su prethodile promjene iskaza ključnih svjedoka davane u policiji, istražnom postupku i glavnom pretresu. Takođe, svjedoci, osim Okice Mujovića, su tvrdili na glavnom pretresu da nisu vidjeli optuženog Mićunovića da drži pištolj u ruci i da puca već su ga samo vidjeli da je stigao blizu ulaza u Urgetni blok i kretao se okolo. Mujović je na sudu izjavio da je vidio ispruženu desnu ruku Mićunovića u kojoj je bio pištolj koji je bio „poluokrenut dolje i u pravcu Kovačević Radovana u kom momentu čuje još jedan hitac, pri čemu ne vidi da se iz pištolja Mićunovića ispaljuje taj hitac ali vidi da dolazi od njegovog pravca…“. Sudsko vijeće sudije Mandića je odbacilo njegovo svjedočenje kao nevjerodostojno jer je utvrdilo da se on nije nalazio na mjestu odakle je mogao biti očevidac kao i da ga drugi svjedoci nisu primijetili. Sudsko vijeće je takođe odbacilo i svjedočenja drugih svjedoka, osim sanitetskih radnika, zaključivši da oni zapravo nisu bili na mjestima na kojima su tvrdili da su bili i time nisu mogli biti očevici predmetnog događaja.

Optuženi Mićunović je nakon testiranja bio negativan na prisustvo barutnih čestica, kako na ruci tako i na odjeći.

Jedini nepravosnažno osuđeni u tom procesu je bio Zdravko Lopušina iz Nikšića koji je osuđen na dvije godine zatvora zbog prekoračenja nužne odbrane. Međutim, Lopušina je poginuo nekoliko mjeseci nakon prvostepene presude tako da je dalji postupak protiv njega obustavljen zbog smrti.

Slučaj se preselio na Vrhovni sud, koji je tada bio drugostepeni sud, i kojim je predsjedavao sudija Stevan Damjanović. Njegovo vijeće je u maju 2004. ukinulo oslobađajuću presudu sudije Mandića zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i vratilo slučaj na ponovno suđenje. Vrhovni sud je takođe naložio prvostepenom sudu da svestranije analizira izjave sanitetskog osoblja Dragoslava Vojičića (koji je samo „primijetio ruku muškarca, u stvari podlakticu koja je bila gola i ta ruka ide prema povrijeđenom“) i Milorada Krsmanovića, kao i da treba suočiti svjedoke policajca Mrvaljevića i sanitetskog radnika Vojičića.

Sudija Mandić nije izvršio suočenje i u ponovljenom postupku 10. februara 2005. godine, opet donio oslobađajuću presudu. Viši tužilac se žalio na presudu po objavljivanju i žalbeni postupak se preselio na upravo novoformirani Apelacioni sud čije adaptiranje prostorija je završeno u martu 2005. a u aprilu iste godine počinje sa radom. Apelacioni sud je preuzeo 172 „Kž“ drugostepena krivična predmeta od Vrhovnog suda.

Predmet pod rednim brojem K.br. 79/2004 sudije Mandića dolazi pred petočlano vijeće sudija Apelacionog suda, po tadašnjem Zakoniku o krivičnom postupku. Dr Vukoman Golubović je bio predsjedavajući vijeća dok su članovi vijeća bili Radmila Mijušković, Branimir Femić, Marija Marinković i Milivoje Katnić kao sudija izvjestilac. Izvjestilac je inače, i u procesnom pravu i u praksi uvijek onaj označen kao posljednji član u uvodu svake presude. Izvjestilac po ZKP-u „duži“ predmet, čita, objašnjava, preduzima sve druge radnje ali i priprema prijedlog presude sudskom vijeću. U praksi sudija izvjestilac je glavna osoba koja određuje smjer u kome će odlučivati sudsko vijeće, kako je Monitoru reklo nekoliko pravnih stručnjaka.

Do formiranja Apelacionog suda Katnić je bio neraspoređeni vojni sudija nakon što je Skupština Crne Gore donijela zakon o prestanku rada Vojnog suda i Vojnog tužilaštva  u aprilu 2004.

Na konferenciji za štampu od 24. februara ove godine, specijalni tužilac Katnić je na pitanje novinara da li je bio član Sudskog vijeća Apelacionog suda koje je opravosnažilo oslobađajuću presudu Branislavu Mićunoviću odgovorio da je bio član toga vijeća i da je glasao za  oslobašajuću presudu. Prećutao je da je bio sudija izvjestilac.

Katnić je na pressu izjavio da se nikad nije sreo ni s Branom Mićunovićem, ni s bilo kim njegovim dodavši da „on (Mićunović) i njegovi i ja smo se razdvojili 1400. godine, kad smo imali zajedničkog pretka“. Takođe Katnić je optužio jednog od lidera DF-a Milana Kneževića i jednog od vlasnika Vijesti Željka Ivanovića da su entiteti „koji pokušavaju da krv nesrećnog momka stave na ruke mene i moje porodice“.

Više državno tužilaštvo i tužiteljka Lepa Medenica su Vijestima 10. novembra 2019. godine,  izjavili da VDT ne traži ubicu pokojnog Kovačevića nakon što su Mićunović i još dvije osobe  oslobođene optužbe. Tada je VDT uputio novinarku „da sve odgovore na pitanja iz vašeg e-maila možete naći u predmetnoj presudi“.

U dotičnoj presudi Apelacionog suda kao i onoj od Višeg suda zaključuje se da je ubica Kovačevića zapravo pokojni Petko Pešukić koji mu je i nanio povrede u kazinu Hotela Podgorica od kojih je iskrvario, usljed čega je nastupila smrt. To je bio stav domaćih vještaka i Komisije vještaka Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu. Po tom stanovištu, koje je za kritičare upitno, Kovačević je već bio mrtav kad je doveden pred Urgentni blok. Sve i da je dokazano da je Mićunović pucao u mrtvog Kovačevića (po nalazu vještaka), ne bi bio osuđen za ubistvo već za neko blaže djelo poput izazivanja opšte opasnosti ili u najgorem, za pokušaj ubistva. Međutim,  u sudskoj praksi kod nas i u regionu ne postoji preseda slične vrste, pa ostaje nejasno da li bi uopšte i kako odgovarao.

Državno tužilaštvo se nakon pravosnažne presude nije bavilo identitetom pucača makar radi utvrđivanja da li je počinio krivično djelo izazivanja opšte opasnosti. Pucač je najvjerovatnije došao ispred Urgentnog bloka u uvjerenju da je Kovačević još živ.

Inače izuzetno složeni i javnosti poznati predmet ubistva Kovačevića se ne spominje u zvaničnoj biografiji glavnog specijalnog tužioca.

U vrijeme ponovljenog suđenja vrhovna državna tužiteljka je bila Vesna Medenica, koja će mjesec dana nakon pravosnažne oslobađajuće presude Branislavu Mićunoviću doći na čelo Vrhovnog suda Crne Gore. Osim nje i Katnića posrećilo se i predmetnom istražnom sudiji Mušiki Dujoviću koji će kasnije doći na čelo Apelacionog suda.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo